TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 4.1.2023.
Uvijek smo u potrazi za novim zabavnim idejama za ukrašavanje prostorija u domu, posebice ako se radi o jednostavnom i preslatkom triku za koji nam ne treba dosta vremena.
Sukulenti su već duže vrijeme popularne biljke za početnike i profesionalce jer su šareni, zanimljivi i izdržljivi.
Možete ih pronaći u redovnim sadilicama, terarijima, porculanu, a sada ih ovogodišnji trend stavlja u najtraženiji duo ove sezone: bundeve i sukulente.
Odakle početi?
Ako želite da ovakav dekor bude potpuno prirodan, jednostavno odrežite vrh bundeve po vašem izboru, uklonite sjemenke i unutrašnjost bundeve i napunite zemljom za saksiju.
Zatim posadite svoje omiljene sukulente i to je to.
Ako i kada vam se bundeva počne pokvariti, uklonite sukulente i posadite ih u drugu saksiju kako biste sljedeće godine mogli iskoristiti ponovo.
Sa druge strane, većina kreatora na internetu koji prave ovakav vid dekoracije ne koriste prave bundeve već sadnice u stilu bundeve ispunjene sukulentima.
Bundeve mogu biti napravljene od keramike koju možete nabaviti u nekim dekor prodavnicama, ali su sukulenti, mahovina i bilo koje drugo zelenilo unutra pravi i vjerujemo da ih možete pronaći u svim obližnjim cvjećarama.
Ako volite cozy osjećaj, ali ne želite da ulažete puno vremena u ukrašavanje, onda je ovo odlično rješenje.
Kako to rade stručnjaci?
Connie Gliadon (@justbeingcon), koja živi u Minneapolisu, već nekoliko godina pravi sukulente u bundevama, a na svom Instagram profilu otkriva da ne postoji pravi ili pogrešan način.
Ona uglavnom koristi umjetne bundeve jer traju duže, a ako se odlučite za prave, ona savjetuje da pazite da na bundevi nema mrlja ili bilo čega sličnog jer će kraće trajati.
Bez obzira koji tip bundeve koristite, potražite ravnu površinu na vrhu.
To čini da gotov proizvod u konačnici izgleda ljepše.
Bitno je istaknuti da ukrašavate vrh na bundevi, a ne sadite sukulente unutar bundeve.
Možete ostaviti stabljiku unutra jer može biti podrška za sukulente koje koristite.
Koristite ljepilo na području koje ukrašavate i pustite ga da se osuši minut prije nego što počnete dodavati sukulente.
Budite oprezni pri rukovanju sukulentima i ako vam se ne sviđa kako izgleda vaš aranžman, pažljivo skinite sukulente i pomjerite ih ponovo kako vi želite.
Kako održavati sukulente?
Zanimljiv detalj jeste da sukulenti crpe vodu iz mahovine, pa se pobrinite da koristite pravu vrstu.
Gliadon koristi mahovinu sphagnum jer dobro zadržava vodu.
Kada je vaša kreacija gotova, dajte joj otprilike sedmicu prije zalijevanja sukulenata, a nakon prvog zalijevanja dodajte po malo više vode svake sedmice.
Sukulent bundeve su zabavan način da začinite svoj svakodnevni dekor, a na kraju sezone ostaje vam preslatki buket koji će vam praviti društvo tokom zimske sezone.
***
Naslovna fotografija:@justbeingcon
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.


Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.



Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.


Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!