TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 3.2.2025.
Aida Bratović nas je povela iza vrata svog studija, otkrivajući proces stvaranja nezaboravnih prostora.
Smješten u samom srcu Londona, arhitektonski studio STUDIOAida, pod vodstvom renomirane bh. arhitektice i dizajnerice interijera Aide Bratović, odiše bezvremenskom elegancijom i promišljenim dizajnom koji vješto spaja arhitekturu, umjetnost i lične priče klijenata.
S više od dvije decenije iskustva, Aida je izgradila reputaciju vizionarke koja briše granice između tradicionalnog i savremenog. Njeni projekti odražavaju duboko ukorijenjenu filozofiju da dobar dizajn mora trajati, prilagođavati se promjenama i nositi priču koja nadahnjuje.
Foto: Rachael Smith
Nismo mogli odoljeti, a ne porazgovarati s Aidom te vas u ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba vodi iza vrata svog studija, otkrivajući proces stvaranja nezaboravnih prostora. Od ranog djetinjstva u Sarajevu, gdje je razvila osjećaj za sklad i proporciju, do rada s klijentima u Londonu, Aida je pokazala kako kreativnost i tradicija zajedno oblikuju prostore koji govore priče.
Aida, dolazite iz Sarajeva gdje ste studirali na arhitektonskom fakultetu, danas živite i radite u Londonu. Kako je vaše obrazovanje u Sarajevu i Londonu oblikovalo vaš pristup arhitekturi? Koje su ključne razlike?
Ja sam u Londonu na Bartlett, UCL završila postdiplomski studij. Razlika u pristupu je dosta velika, ovdje se troši jako puno vremena na analize i koncept i tek se na kraju, eventualno, dođe do konkretnog arhitektonskog rješenja. Dok smo na našem fakultetu u jednoj godini projektovali od farme i škole do stadiona. Mislim da je moje obrazovanje u Sarajevu doprinijelo da budem arhitekta širokog spektra, koji pored projektovanja poznaje i statiku, mehaniku i urbanizam.
Kako su vaša lična historija i iskustva oblikovali dizajnerske elemente u vašem domu i radu vašeg Studija te na koji način odražavaju vaš profesionalni i kreativni identitet?
Burna historija na Balkanu je razlog što mi nemamo nešto što Englezi imaju, a to je generacijama nagomilani imetak, mi smo svakih 50 godina počinjali ispočetka. Moji roditelji su bili strastveni kolekcionari slika jugoslovenskih akademskih slikara, ali je nažalost većina te kolekcije ukradena za vrijeme rata, jer se naša kuća nalazila na prvoj ratnoj liniji. Moja majka je rizikovala život vraćajući se po noći u kuću da spašava slike, bakin porcelan i stolnjake što zvuči suludo, ali nisu to materijalne vrijednosti, to su sve dijelovi uspomena koje nas čine onim što jesmo.
Dokaz da smo postojali i da je postojao neko drag prije nas ko je sačuvao nešto lijepo za sljedeću generaciju. Kao što su ljudi rizikovali živote da posjete predstave i koncerte za vrijeme rata, jer ljepota i umjetnost je ono što nas nadahnjuje i čini život ljepšim da ne bude samo samo sušto preživljavanje.
Ja sam donijela neke od tih spašenih predmeta u London i ja sam danas kolekcionar što se odražava u mom dizajnu koji je eklektičan, sastavljen od uspomena i dijelova života, bilo da su moje ili mojih klijenata. To je doprinijelo tome da je svaki moj projekt potpuno drugačiji. Ja sam u glavi arhitekta minimalist, a u srcu umjetnik maksimalist. Taj spoj proizvede neki stil sto se, izgleda, ljudima dopada jer ga razumiju i prepoznaju.
Foto: Rachael Smith
Svidjelo nam se kako ste na vašoj stranici istaknuli: ,,Pažljivo slušamo kako bismo osigurali da projekat istinski odražava vlasnike, bilo da su filmski stvaraoci, pisci ili pripadnici kraljevskih porodica. Posjetioci će ući i zaista osjetiti vašu ličnost u prostoru. Vaš dom biće jedinstveno vaš, a u tom duhu angažujemo vrhunske umjetnike i zanatlije kako bismo kreirali izuzetne komade za vaš enterijer.'' Na koji način pristupate procesu dizajna kako biste postigli taj visok nivo personalizacije?
Što bolje poznajem klijenta to će krajnji rezultat biti bolji. Većina mojih klijenata na kraju postanu dobri prijatelji. Projektovanje, pogotovo privatnih kuća, je vrlo intiman proces. Uvijek se trudim da natjeram klijente da pokušaju nešto novo, da izađu iz uobičajenog i da ih natjeram na neke korake koje ne bi nikad uradili. Za dizajn je potrebno samopouzdanje, ljudi jednostavno nemaju hrabrosti da urade neke stvari pogotovo ako su nekonvencionalne, ali zato smo mi tu da predložimo, pomognemo, malo i nagovorimo.
Postoji li klasičan dizajnerski princip kojeg se uvijek držite, bez obzira na trenutne trendove?
Da, moja apsolutna ideja vodilja u svakom projektu je da pokušam da postignem da ljudi kad vide nešto što sam ja projektovala, za pet, deset ili dvadeset godina, ne kažu kako nije dobro prošlo test vremena. Ja pokušavam da pravim kuće, enterijere koji će biti, nadam se, bezvremeni, na koje će se moći nadograđivati bez da se ruši i sve počinje ispočetka jer je postalo staromodno i prevaziđeno. Kad pogledamo sad neke uspješne kuće od prije 50 ili 100 godina u koje se može useliti sa minimalnom intervencijom, to je najveća vrijednost dobrog dizajna.
Vaš Studio je poznat po inovativnim i nekonvencionalnim rješenjima. Možete li podijeliti primjer gdje ste svjesno pomjerili granice tradicionalnog dizajna?
Mi pravimo smjele kombinacije starog i novog. Bilo to u arhitekturi gdje radimo na dosta zgrada u Engleskoj koje su pod zaštitom kao spomenici kulture, do enterijera gdje miješamo namještaj iz različitih vremenskih razdoblja. Svako može kupiti dobar komad namještaja, potreban je talenat i znanje da se to sve spoji u neku harmoniju, da propjeva.
Mi radimo za ljude koji nemaju limitiran budžet, ali uvijek pokušavamo da zadržimo dozu normalnosti u dizajnu. Kombiniramo antikvitete sa nekim skupljim komadima rađenim po narudžbi. Iskoristimo postojeći komad koji je klijentu naročito drag ili sliku mladog umjetnika stavljamo pored originalnog skupocjenog starog majstora pa se nekad ne zna šta je stvarno skupo, a šta je nađeno na buvljaku. Paralela u modi bi bila kada se kombinira Zara i Chanel i bakin džemper, a sve zajedno na kraju izgleda dobro.
Foto: Rachael Smith
Rad s klijentima može biti izazovan. Kako im pomažete da budu hrabriji i sigurniji u svoje dizajnerske odluke?
Mi se trudimo da dobro upoznamo klijenta. Ja provodim dosta vremena s njima tokom dizajna i tokom realizacije. Većina naših klijenata nam se vraća ponovo s novim projektima. Kada nam klijenti vjeruju mnogo ih je lakše ubijediti na smjelije korake.
Kako osiguravate da vaš Studio ostane prepoznatljiv, ali i svjež u eri brzih promjena u arhitekturi i dizajnu?
Postoji problem prezasićenja internetom, Pinterest, Instagram, blogovi nas stalno bombarduju nečim novim, ljepšim, boljim. Što je teško i za klijente, taman odluče nešto i sutradan vide nešto novo pa bi sad htjeli to. Naravno da dizajner mora biti u toku, pogotovo s tehnološkim dostignućima, ali se mora tražiti inspiracija u trajnim vrijednostima u kulturi, životu i historiji. Ako nam se svidjela neka super kuća u Kaliforniji, nećemo takvu istu praviti u Sarajevu.
Foto: Rachael Smith
Postoji li neki projekat iz snova koji još uvijek čekate da realizujete?
Ja sam projektovala par privatnih galerija, ali javna umjetnička galerija je definitivno nešto što sanjam da dobijem priliku da radim.
Da li je u planu i neki projekat u BiH?
Da budem iskrena, ja godinama izbjegavam da radim u BiH. Kada dođem u Sarajevo želim da provedem vrijeme s prijateljima i familijom, ne želim da radim. Mada, trenutno ima par ponuda koje su izazovne pa nikada se ne zna. Ali u regionu radimo dosta, trenutno imamo projekte u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Foto: StudioAida
Koje trendove u arhitekturi i dizajnu trenutno pratite, a koji vas možda ne privlače?
Zaista ne podnosim trend koji mi ovdje zovemo beige on beige look koji je potpuno uništio individualnost, sve je savršeno čisto, blistavo i u nijansama bež. Svaki interijer izgleda isto bilo da je u Londonu, Meksiku ili u Singapuru.
Šta za vas znači 'ljepota' u dizajnu prostora?
Proporcija, sklad i harmonija s malom dozom humora, da ne bude sve preozbiljno i presavršeno. Teško je opisati tačno koja je to formula, ali kad uđete u prostor i osjećate se dobro i izmami vam osmijeh, ljepota je po mom mišljenu postignuta.
Foto: StudioAida
Kako gledate na rastući trend održivog dizajna u arhitekturi?
Napokon smo shvatili da je planeta Zemlja potrošna roba i da je ne možemo iskorištavati do uništenja. Sve se više radi sa održivim materijalima, reciklira se, ne baca se. Trend kada se u renoviranju kuće bacalo sve i sve se ponovo radilo se sada ne gleda sa odobravanjem.
Šta je, prema vašem mišljenju, ključ dugoročne relevantnosti jednog arhitektonskog studija?
Treba slušati želje klijenata i biti kompetentan, nije dovoljan dobar dizajn ako izvedba nije kako treba. Ne pratiti slijepo trendove, nego biti autentičan, ne raditi iste stvari svaki put. Pogotovo treba nastojati stalno biti u toku s vremenom posjećujući izložbe, koncerte i biti u konstantnom dijalogu sa studentima i sa starijim kolegama. I naravno učiti na svojim i tuđim greškama.
Foto: StudioAida
Nakon ovog inspirativnog razgovora s Aidom Bratović, vjerujemo da ćete se odvažiti, izaći iz vlastite zone komfora i unijeti smjele, eklektične detalje u svoj interijer. Možda će vas upravo njeni savjeti potaknuti na hrabrije korake, bilo da već stvarate ili tek započinjete vlastiti projekat. Svojim jedinstvenim pristupom, Aida nas podsjeća da su interijeri priče ispletene od uspomena, umjetnosti i individualnosti.
***
Naslovna fotografija: StudioAida
TEKST: Lamija Muratagić
Povodom 15 godina stvaralaštva i predstavljanja nove kolekcije, koja otvara novo poglavlje brenda, s Aminom Hasanbegović razgovaramo o ateljeu, konstrukciji siluete, arhivi brenda i detaljima koji oblikuju identitet svakog komada.
Amina Hasanbegović već 15 godina razvija autorski couture rukopis u kojem silueta nastaje kroz disciplinu konstrukcije, a ne kroz prolazni trend. Njene kreacije prepoznatljive su po arhitektonskom pristupu formi, promišljenom volumenu i preciznom odnosu između kroja, teksture i pokreta. 
Njene kreacije nosile su Severina, Nataša Bekvalac, Nina Badrić, Ana Đurić, poznatija kao Konstrakta, i brojne druge žene regionalne scene. Ipak, ova priča nije samo o imenima koja su nosila njen dizajn, već o ateljeskom radu koji je tokom godina oblikovao jedan od najupečatljivijih autorskih potpisa regionalne modne scene.
Amina Hasanbegović: Posle 15 godina rada naučila sam da verujem svom unutrašnjem osećaju. Uvek sam imala neka velika priželjkivanja i snove za svoj brend, ali sam isto tako naučila da se najvažnije stvari dese tek onda kada za njih dođe pravo vreme. Za mene znak da počinje novo poglavlje nije bio jedan konkretan događaj, već upravo taj osećaj da su se mnoge stvari prirodno posložile i da je došao trenutak za korak dalje.
Verujem da se stvari dešavaju onda kada su suđene i kada treba da se dogode. Danas osećam istu onu uzbuđenost koju sam imala na početku, ali sa mnogo više iskustva, sigurnosti i jasnijom vizijom onoga što želim da gradim u budućnosti.
Amina Hasanbegović: Mislim da bi nekoga najviše iznenadilo koliko ljudi, pažnje i posvećenosti stoji iza jednog jedinog komada. Moj način rada nastajao je godinama i potpuno je prilagođen meni. Ne verujem u šablone i planirane sisteme rada u ovom poslu jer je svaka kolekcija novi izazov i nova priča. U ateljeu ne postoji univerzalna formula, svaki model prolazi svoj put od ideje do realizacije.
Možda spolja sve djeluje kao trenutak inspiracije, ali iza njega stoje brojni sati rada, razgovora, isprobavanja, ručne izrade i zajedničkog promišljanja svakog detalja. Upravo ta pažnja i ljubav sa kojom nastaje svaki komad, kao i broj ljudi koji učestvuje u njegovom stvaranju, verujem da bi nekoga najviše iznenadili. Za mene moda nikada nije samo odevni predmet, ona je rezultat zajedničkog stvaranja, zanata i emocije utkane u svaku tkaninu.
Amina Hasanbegović: Sve kreće od skice – crtanje i kompletna priprema pre nego što model počne da se izrađuje je deo procesa koji mi je najvažniji. Ono što se ne vidi, a i te kako doprinosi couture momentu u mom dizajnu su same konstrukcije ispod haljine (često i metalne), a koje joj daju na prepoznatljivom AH volumenu.
No, iako couture podrazumeva mnogo tehničkih odluka, za mene je najvažnija ona koja se donosi mnogo ranije a to je rađanje ideje i momenat kada osetim da je neka zaista prava. Godinama sam učila da verujem svom unutrašnjem osećaju. Zato verujem da je intuicija jednako važan deo kreativnog procesa kao i znanje, iskustvo ili zanat. 
Arhiva Amine Hasanbegović nije samo pregled kolekcija, već mapa silueta, saradnji i komada koji su tokom petnaest godina oblikovali prepoznatljiv regionalni couture rukopis.
Amina Hasanbegović: Saradnja sa ženama koje imaju tako snažan i prepoznatljiv identitet za mene je uvek dijalog, izbegavam da namećem vlastitu estetiku. Bez obzira na to da li je reč o Severini, Nataši Bekvalac, Nini Badrić, Konstrakti ili nekoj drugoj umetnici, prvi korak je razumeti njihovu ličnost, energiju i način na koji žele da komuniciraju sa publikom.
Moj zadatak je da kroz dizajn naglasim ono što ih čini autentičnim.
Uvek ima mnogo anegdota u tim saradnjama, od dogovora u 3 ujutru, kratkih rokova za izradu, izmena u poslednji čas, na licu mesta, pred koncerte i nastupe. Najlepši deo takvih saradnji je upravo pronalaženje te ravnoteže kada se njihov identitet i moja kreativna vizija susretnu na prirodan način. Do sada je brend napravio preko 5500 unikatnih haljina, a verujemo da je svaka od njih bila posebna na svoj način, a s druge strane delovala uverljivo i iskreno na osobi koja je nosi.
Amina Hasanbegović: Kako da ne. Nedavno sam poželela da organizujem i sredim radionicu, i kada sam videla sve te ostatke materijala, shvatila sam da su oni zapravo susret sa svim osobama,probama,osmesima… jedna čitava eksplozija sećanja kako pozitivnih tako i negativnih engrama. Zato je arhiva za mene mnogo više od pregleda dosadašnjeg rada, jedna čitava zbirka uspomena koje sam imala privilegiju da delim sa ženama za koje sam stvarala. I danas me to iskreno fascinira.
Amina Hasanbegović: Ako se nešto nije promenilo kroz sve ove godine, onda je to strast. Ona ista iskra koja me je pokrenula na početku i danas me vodi kroz svaki novi izazov. Želja za stvaranjem, istraživanjem i pomjeranjem sopstvenih granica ostala je jednako snažna.
Ono što je vreme donelo jeste zrelost. Nekada sam osećala da moram da odgovorim na svaki izazov, a danas znam da je snaga i u izboru. Naučila sam da verujem sebi, da sledim unutrašnji osećaj i da ne moram sve. Možda se upravo u tome krije najveća promena a to ne da sam nekada tražila svoj put, a danas mu verujem.
Amina Hasanbegović: Bez razmišljanja bih izabrala kolekciju Blacksmith and Tailor. Predstavila sam je beogradskoj publici prije petnaest godina, a danas mi djeluje jednako snažno kao i tada.
Bila je to kolekcija nastala na granici dve suprotnosti: snage i nježnosti. Metal smo ručno varili, oblikovali i pretvarali u formu, tražeći način da ga spojimo sa gotovo bestežinskim tkaninama. U tom susretu grubog i krhkog nastala je posebna energija koju i danas osjećam. Možda bih je danas posmatrala drugačijim očima, sa više iskustva i zrelosti, ali njena ideja ostala bi ista. Neke kreacije pripadaju trenutku, a neke su bezvremenske. Za mene je Blacksmith and Tailor upravo jedna od njih.
Amina Hasanbegović: Ako se nešto nije promenilo kroz sve ove godine, onda je to strast. Ona ista iskra koja me je pokrenula na početku i danas me vodi kroz svaki novi izazov. Želja za stvaranjem, istraživanjem i pomjeranjem sopstvenih granica ostala je jednako snažna.
Ono što je vreme donelo jeste zrelost. Nekada sam osećala da moram da odgovorim na svaki izazov, a danas znam da je snaga i u izboru. Naučila sam da verujem sebi, da sledim unutrašnji osećaj i da ne moram sve. Možda se upravo u tome krije najveća promena a to ne da sam nekada tražila svoj put, a danas mu verujem.
Amina Hasanbegović: U ovoj kolekciji važnu ulogu ima i način na koji nastaju materijali. Mnoge od njih smo stvarali sami. Volim ideju da komad počinje mnogo pre prvog kroja - u eksperimentu, u teksturi, u tragu ruke koja ga oblikuje.
Amina Hasanbegović: Volela bih da ovu novu fazu brenda prepoznaju po emociji. Po ljubavi prema stvaranju koja je godinama bila moja najvažnija pokretačka snaga i koja je utkana u svaki komad.
Svaka kolekcija nosi deo vremena u kojem je nastala, ali i deo osobe koja ju je stvarala. Takođe, ona je i simbol našeg novog početka nakon više decenije i po stvaranja :)
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Hatidža Hasanbegović / @aminahasanbegovic
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
