Tko god me poznaje, upoznat je i mojom fascinacijom ljetom i vrućinom. Daj da prži i da se ne može spavati od vrućine, pa ću lako ja zvocati sutra kako se nisam naspavala. Upravo zato moju odluku da se ovu jesen zaputim u Stockholm i provedem tamo duže od deset dana, moji najdraži nisu shvaćali preozbiljno sve dok nisam nekoliko dana prije putovanja još uvijek odustajala od te ideje. „Ti znaš da

I nije strašno. Dok ne padne snijeg. Onda je čarobno. Čarobna je i činjenica da snijeg ne ometa niti malo njihov život i primjerice prijevoz biciklom. Tamo sam prvi put vidjela da ljudi po snijegu voze bicikl kao da je sve suho. A zato što sam ostala tek mjesec dana, sada mi ostane samo vratiti se u proljeće ili ljeto, jer onda mora da je bajkovito. Naročito jer za najdužih dana, dan traje i do 21 sat. Zimi s druge strane, dnevnog svjetla bude tek nekih šest sati. Ali to ne isključuje čaroliju grada.

Na 14 otočića spojenih s više od 50 mostova razvukao se glavni, a ujedno i najveći grad Švedske. Administrativno središte i prijestolnica švedske kraljevske obitelji.

Ovako lijep s prekrasnom i bogatom poviješću zna ovaj grad koliko je poseban. Znaju i ljudi. Šveđane sam do sada uvijek imala priliku upoznavati kao turiste i super su mi u globalu uvijek bili, sada kada sam ih počela upoznavati u njihovom prirodnom okruženju, mogu sa sigurnošću kazati kako su jedna od najprijateljskijih nacija Europe. A ja sam hejter po prirodi, tako da kada to od mene dođe, znači da sam baš oduševljena njima.

Grad se krenuo širiti s otočića Gamla stana koji je današnji izgled dobio u 18. stoljeću Ovdje se nalazi i raskošna kraljevska palača. Kamene ulice ukrašene raznobojnim zgradama, malim trgovima, crkvicama, muzejima te šarmantnim restoranima i kafeterijama, ljeti su preplavljene morem turista iz cijeloga svijeta, međutim ni zimi nisu puste, au contraire. Poseban šarm krajem godine daje im božićni market koji posljednja dva mjeseca u godini nudi mirise i okuse Švedske na jednom mjestu.

Iako je Gamla stan, sam od sebe poput muzeja, u gradu ima više od 70 muzeja na raspolaganju. A ne treba zaboraviti ni stanice podzemne željeznice, jer neke od njih su poput umjetničkih djela. Mnoštvo muzeja je besplatno tako da uživanje u umjetnosti u ovom gradu je pod moranjem. Kao i uživanje u mnogobrojnim parkovima među kojima je i otok park, nacionalni park da budem preciznija koji se nalazi u središtu grada.

Visoki standard života ovdje je očit na svakom koraku. Nekretnine su skupe za kupnju i iznajmljivanje.

Premda, većina Šveđana ne mari za pokazivanjem svog bogatstva ovdje. Kada sam pitala, u vrijeme pisanja ovog teksta još uvijek svog jedinog prijatelja Šveđanina, koji je statusni simbol kod bogatih mu sunarodnjaka, kazao je da do sada nije primijetio da ga uopće imaju. Omiljeni automobili su ipak Volvo i Saab, domaća proizvodnja rekli bi. Namještaj je naravno IKEA. Vikendice se radije kupuju na nekim od mnogobrojnih švedskih jezera ili na obalama Baltičkog mora, nego na Azurnoj obali. Iako, Šveđani vole putovati i upoznavati novo i drugačije. Jednakost spolova je u Švedskoj a big deal što bi rekli. Tako da ćete na ulicama često vidjeti tatice kako guraju kolica jer su na porodiljinom dopustu. Oglasi za posao pružaju istu šansu muškarcima i ženama za sve pozicije, a razlike u plaćama između žena i muškaraca nema.

Hrana i piće u trgovinama, s obzirom na standard, nisu skupi, međutim izlasci su već druga priča. Izlasci su u Švedskoj skupi, međutim to nikoga ne sprječava da se hrani u restoranima, navečer izađe na pivo ili u klub. Šveđani su dosta društveni i otvoreni ljudi, stoga im je bitan socijalni život. Uživaju u kavi tako da su kafići i po danu puni.

Još jedna bitna stavka u njihovim životima je sport. Tako da ćete po gradu vidjeti ljude kako trče 24 sata dnevno bila kiša, vjetar, snijeg ili ništa od nabrojanog. A svaki slobodan trenutak se gleda provesti u prirodi.

Noćni život glavnog grada Švedske je prepun događanja i odličnih mjesta za provod. Za svakoga ima po nešto. Od barova bez glazbe do glamuroznih noćnih klubova. Neka mjesta zahtijevaju plaćanje za ulaz, druga ime na spisku gostiju, dok u treća ušetate kako vam volja. Većina ugostiteljskih objekata ima izbacivače na ulazima, naročito vikendom, koji vas na ulazima nakon ponoći pitaju koliko ste pijani ili tko je u društvu najpijaniji, te vas prema svojoj slobodnoj procjeni puste ili ne puste unutra.

Nije rijetkost da noć završite u nekom od gradskih hotela koji imaju svoje klubove, bilo na kopnu ili na moru. Da, ovdje imate izbor rezerviranja hotela ili hostela na kopnu i moru. Jedan od najpoznatijih hotela na moru je upravo vezan u Stockholmu. Stoga ukoliko već dolazite u ovaj grad, moja preporuka je da pronađete smještaj „na vodi“.

Pored Londona, ovaj grad je za mene raj za shopping. Mnoštvo svjetskih poznatih dizajnerskih i high street brandova smješteno je u centru grada na nekoliko lokacija i u najvećem gradskom shopping centru Mall of Scandinavia. Ono što Švedsku čini posebno zanimljivom za shopping jesu i mnoštvo nezavisnih brandova koji ovdje ali i na međunarodnoj sceni izvrsno uspijevaju poput Acne studio, Sandqvist, Elvine, We SC, Our legacy i mnogi drugi. Znači pored H&M-a, Zare, Lindexa i drugih lanaca, postoje i domaće modne kuće koje nisu dio megalomanske tekstilne industrije, već kao nešto manji igrači svojim dizajnom, kvalitetom i hrabrošću stoje rame uz rame uz divove.

Toliko toga se može pisati o ovoj zemlji i gradu, običajima i načinu života, ali ja najiskrenije želim da svatko posjeti Stockholm i Švedsku i otkrije barem mali dio njih jer su vrijedni istraživanja i upoznavanja.

Zanimljiva povijest, prekrasna arhitektura, bogata kulturna ponuda i predivni ljudi stvarno čine Stockholm jednim od mjesta na koja se morate vratiti ponovno i ponovno i ponovno.

Tekst i foto: Ksenija Ninić

Šest lokacija, nekoliko vrlo dobrih priča i Sarajevo kakvo poznaje Aida Islam. Od Birtije do autopijace, ovo je njena mapa grada.

Sarajevo mimo vodiča kroz šest omiljenih mjesta Aide Islam  

Sarajevo ima mnogo mjesta koja vrijedi posjetiti, ali ona koja zaista zavolimo rijetko biramo prema listama najboljih. Nekad je dovoljno da nas tamo uvijek čeka poznato lice, da smo upravo tu proslavili nešto važno ili da izađemo s predmetom za koji nismo ni znali da nam treba.

Aida Islam, osnivačica sarajevskog Katkus Shopa , kreativnog prostora koji okuplja lokalne umjetnike, dizajn i ljubav prema biljkama, dobro poznaje tu razliku. Njen odnos prema gradu oblikuju mjesta na kojima je odrasla, ljudi koje susreće i pomalo nepredvidivi rituali, poput odlaska na autopijacu u potrazi za još jednim keramičkim slonom.   



 

Prošetale smo s njom kroz šest sarajevskih adresa, od kultnih lokala do mjesta koja otkrivaju njenu slabost prema retro detaljima i lokalnom dizajnu. Usput smo razgovarale o odrastanju, promjenama koje grad prolazi i tome zašto poneka mjesta vrijedi sačuvati upravo onakvima kakva jesu.

Birtija  

Neke uspomene sasvim slučajno dobiju stalnu adresu. Za Aidu je jedna od njih Birtija, za koju je kao omiljenu uspomenu izdvojila proslavu diplomskog rada s petnaestak najbližih prijatelja.

„ To je bio dernek kojeg se svi jako rado sjećamo “, govori nam, prisjećajući se večeri koja je ovom mjestu osigurala posebno mjesto u njenoj ličnoj geografiji Sarajeva.  




 

A kada se sjetimo gdje smo izlazili prije deset godina, postaje jasno da odrastanje mijenja i naš odnos prema gradu. Neki lokali nestanu, neki novi postanu omiljeni, a pojedini ostaju gotovo nepomične tačke na našoj mapi.

Koliko se tvoje Sarajevo promijenilo zajedno s tobom? Postoji li mjesto koje si prije deset godina potpuno zaobilazila, a danas ti je među dražim adresama, ili neko koje voliš upravo zato što je ostalo isto?

Aida: S obzirom na to da sam prije 10 godina imala 18 i izlazila gdje mi raja izlazi i gdje je piva najjeftinija, mislim da sam dosta mjesta na koje danas izlazim zaobilazila, a većina mjesta gdje smo provodili vrijeme prije, kao npr. Ćumez i stari Mesh kod BKC-a, sada su zatvoreni. Celtic i Birtija su možda mjesta koja su ostala ista otkako ja znam za njih i čija mi atmosfera odgovara skoro uvijek.

Boardroom  

Boardroom ljeti ima nekoliko ozbiljnih prednosti: hladovinu tokom vrelih sarajevskih dana, grafite u prolazu i prilično velike šanse da ćete naletjeti na nekoga poznatog. Aidi Islam ta kombinacija sasvim je dovoljan razlog da ga uvrsti među omiljene sarajevske adrese.

„ Volim šarenilo, volim ovu neku street kulturu i volim ljude koje ovdje jako često sretnem“, govori nam.

Boardroom je jedno od onih mjesta čija se atmosfera ne može sasvim objasniti enterijerom ili ponudom. Važan je i onaj nepredvidivi dio, ko će se pojaviti, koga ćete sresti i koliko će se planirano kratka kafa odužiti. Ali šta neko mjesto zapravo čini kultnim?  



 

Sarajevo voli vlastite mitove. Neka mjesta odavno imaju status kultnih, dok druga, jednako zanimljiva, prolaze gotovo neprimijećeno. Koji naizgled nevažan dio Sarajeva bi ti branila zauvijek? I postoji li mjesto koje za tebe najbolje pokazuje razliku između Sarajeva koje predstavljamo drugima i onog koje stvarno volimo?

Aida: Pa ja mislim da svako mjesto u Sarajevu može pronaći svoju klijentelu i postati kultno u tim krugovima. Znam za dosta mjesta koja ne žele neku “viralnost” ili instagramičnost, jer imaju svoje stalne klijente, i nije im cilj neka popularnost, već ugodnost u tom prostoru i da se posvete svakom gostu. 

Svi znamo barem jedno mjesto koje na jednom, dva stola uvijek drži znak REZERVISANO, iako svi dobro znamo da niko nije rezervisao ta mjesta, već se čuvaju za nekog “njihovog” ako naleti, ili jednostavno da imaju kontrolisan obim posla. Ja ne znam za neki nevažni dio Sarajeva, iskreno. Ja sam odrasla na Vratniku i volim ga mnogo, ne mogu reći da je neprimijećen, sama Kamarija je jedan od najljepših kafića u gradu, a tu su odmah i dvije tabije sa možda najljepšim pogledima. Samim tim, najviše vremena sam provela u Starom Gradu i Centru te mislim da većina mjesta na tim područjima već žive svoj život. 

Nadam se samo da nećemo previše početi pratiti trendove i šta je popularno na zapadu, jer iskreno najbolja mjesta su ona koja su autentična sebi i mjestu gdje se nalaze.

Von Habsburg  

Ispred Von Habsburga razgovor skreće prema tablama s porukama. Aidu pitamo šta bi napisala kada bi joj na jedan dan prepustili prostor da se obrati cijelom Sarajevu.

Njen odgovor staje u jednu rečenicu: „To be cringe is to be free.“

„ Svi se nekako bojimo, sve nam je nešto ofirno, a zapravo nikoga na kraju krajeva nije briga za vas “, objašnjava nam.  



 

U vremenu kada se čak i spontanost pažljivo oblikuje, Aidina poruka ima dovoljnu dozu prkosa. Strah od toga da ćemo ispasti smiješni često je dovoljan da odustanemo od stvari koje nas iskreno vesele. A možda je baš spremnost da ponekad budemo pomalo ofirni najbolji pokazatelj koliko smo se oslobodili potrebe za tuđim odobravanjem.  
 

Kutcha  

Pet minuta u Kutchi i Aidin ukus postaje poprilično jasan. Boje imaju prednost nad neutralnim tonovima, retro detalji nad predvidivim komadima, a posebno mjesto zauzima lokalni dizajn koji, kako sama kaže, ima funkciju i smisao.

Međutim, razgovor o lijepim predmetima kod Aide se vrlo brzo pretvara u razgovor o ljudima koji ih proizvode. Kao neko ko i sama vodi mali biznis, dobro zna koliko toga ostane nevidljivo iza gotovog proizvoda, posebno kada se domaći brendovi pokušavaju izboriti za pažnju pored mnogo većih međunarodnih imena.  





 

„ Voljela bih da ljudi malo više razmisle šta se sve dešava behind the scenes jednog biznisa i da više cijenimo to nešto lokalno nego nešto tuđe. “

Aidu posebno raduje kada u Sarajevu neko pokrene nešto novo, bilo da je riječ o umjetnicima, ručno rađenim predmetima ili proizvodima koje ranije nismo imali priliku vidjeti na domaćem tržištu.

Autopijaca  

Autopijacu smo očekivale na Aidinoj listi. Zapravo, više bi nas iznenadilo da je izostala. Njena ljubav prema antikvitetima, neobičnim predmetima i retro detaljima odavno je poznata, a sarajevska autopijaca pruža joj upravo ono što se teško može pronaći u klasičnim prodavnicama: nepredvidivost.  




 

Kada smo prvi put pričale o ovom konceptu, autopijaca je bila prvo mjesto koje si spomenula. Šta te toliko vuče tamo? Imaš li neki posebno dobar ulov ili priču zbog koje se i danas smiješ kad je se sjetiš? Zanima nas i šta misliš da takva mjesta otkrivaju o Sarajevu, a što često promakne onima koji grad poznaju samo kroz njegove popularnije adrese.

Aida: Ja volim općenito autopijace, buvljake, najlone, kako ko hoće da ih naziva i kad putujem trudim se uvijek da nađem nešto tako u tom gradu. Jako puno volim điđe i antikvitete, a toga na tim mjestima ima more. Dosta stvari koje možete vidjeti u Katkus shopu su zapravo ulovi sa autopijace - ćilim, keramički slonovi, fotelje i razne sitnice. 

Nekako mi se sviđa što imaju neki karakter i što se ne mogu naći u prosječnim prodavnicama, jer pored buvljaka apsolutno nisam veliki fan shoppinga. Autopijaca je baš posebna jer možete naći bukvalno od igle do lokomotive. Ima jedan čiko koji prodaje antikvitete, a između ostalog ima neka stara pisma i razglednice, pa tu znam provesti dosta vremena čitajući to, dosta me inspiriše i osjetim neku nostalgiju za tim vremenom i ljudima s kojima nisam imala nikakvog dodira. 

Mislim da mi se sviđa ta nepredvidivost šta ću danas naći i mislim da zato općenito treba obilaziti manje posjećene ulice, lokale, prodavnice, jer nikad ne znate šta ćete zateći. Kod velikih prodavnica i uslužnih lanaca, kao i “instagramičnih” mjesta, je jako bitno da održavaju taj standard i da usluga, ponuda i izgled budu poprilično identični svaki put - što je baš dobro kad vam treba nešto poznato i možda komforno, ali treba istražiti nešto novo kad imate priliku, jer možda otkrijemo i nešto novo o sebi.

 Volim mjesta gdje imam osjećaj da pričam sa čovjekom, sa stvarnom osobom sa svojim individualnim životom, a ne mjesta gdje se osjećam kao kupac i pričam sa prodavačem i to je vrhunac našeg odnosa.

Na autopijaci se čuva jedna drugačija historija grada, sastavljena od sasvim običnih predmeta i tragova nečijih svakodnevica. Od starih pisama do razgovora koji se nikada ne bi dogodili da smo ostali na poznatoj ruti.  



 

Katkus Shop  

Dobar dio tih pronalazaka danas ima novu adresu. U Katkus Shopu Aidini ulovi s autopijace postali su dio interijera, od ćilima i fotelja do sitnica koje teško možemo svrstati u jednu estetsku kategoriju.

Posebno mjesto zauzima njena kolekcija keramičkih slonova. Aida je od potrage za njima napravila mali ritual: svaki odlazak na autopijacu prilika je da pronađe još jednog, u novoj boji, veličini ili s nekom neočekivanom funkcijom. Kolekcija se širi bez naročitog plana, što je vjerovatno i dio njenog šarma.  

Aidina kolekcija keramičkih slonova

Aida u svom Katkus shopu, Buka 8, Sarajevo  
 

Ipak, kada smo je zamolile da izdvoji jedan predmet koji najbolje opisuje njen karakter, pokazala nam je mali kaktus s natpisom „I am not a control freak, you're just doing it all wrong.“  



 

Katkus je prikladno mjesto za završetak naše šetnje. U njemu se susreću Aidina ljubav prema lokalnom dizajnu, predmetima s prošlošću i detaljima koji ne pokušavaju zadovoljiti svačiji ukus.

Nakon šest lokacija postaje jasno da je njena mapa Sarajeva sastavljena od mnogo više od omiljenih adresa. Tu su uspomene, ljudi, svakodnevni rituali i sasvim slučajna otkrića.

Aida nas je povela kroz svoje Sarajevo, ali nam je usput dala i dobar razlog da se ponovno osvrnemo na vlastito.  




 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Bonjour.ba  
Autopijaca u Sarajevu | Foto: Privatna arhiva Aide Islam