Salon International je svojim programom seminara i ove godine opravdao status najboljeg sajma za frizere. Na njemu ste mogli vidjeti, testirati i kupiti neke od najpoznatijih brandova u svijetu frizura, ali i upoznati se s trendovima koje su predstavili najpoznatija imena iz svijeta frizera.

Što se tiče izložbenog dijela, ove godine su osjetno dominirali štandovi s kozmetikom za muškarce. Izlagači su na kojekakve načine pokušavali privući pažnju posjetitelja. Uz HJ Stage, Salon Live i Salon Seminara najviše pažnje je privlačila British Hairdressing Awards Gallery kojoj je sponzor Schwarzkopf Professional, koji je iskoristio priliku i upravo na sajmu predstavio prve boje za posvjetljivanje sa integriranom fiber bond tehnologijom.

Kada su u pitanju trendovi i diktati koje su nam postali svjetski priznati frizeri, na neki način nam stižu 90-e. Upravo će stepenasto šišana kosa vladati scenom. Siva boja je i dalje prisutna, međutim bakrena je još više prisutnija. Pletenice su i dalje popularne, najčešće rađene neklasično.




Iako potpuno neočekivano, tamno smeđa boja se često mogla vidjeti u mnogim  kolekcijama.
Prepoznatljive ravne linije Sassoona i težina na šiškama je zamijenjena s jako mekanim linijama. 2017. godina će ostati zapamćena po tom što je Sasson ravne rezove zamijenio deep point cutom. Uz prepoznatljivu hladnu Sassoon boju, kolekcijom su vladale i crno-smeđe nijanse.

Kreativci Tony&Guy već nekoliko godina uzastopno sve prisutne oduševljavaju s prezentacijom, a ove su briljirali kao nikada do sada. Kolekcijom prevladavaju pastelne nijanse, još uvijek je prisutna i siva koja je upotpunjena često sa žutom bojom. Kosa je šišana s jako puno diskonekcija i različitih dužina koje čine savršenu teksturu.

Patrick Cameron poručuje da dugu kosu upotpunimo messy lookom. Puštena, podignuta ili polupodignuta, frizura s prizvukom 90-ih godina i s puno volumena je ono na što on stavlja naglasak narednu sezonu. 

Akin Koniz iz akademije Hob, frizer koji je nekoliko puta proglašavan frizerom godine predstavio je kolekciju kojom prevladavaju bakrena i tamno smeđa boja kose. Kada je u pitanju šišanje, ovaj stručnjak nam predlaže jako mekano šišanje s puno teksture.

Za MODAMO.info piše Stipe Filipović
Foto: Stipe Filipović

Posebni trenuci i praznici imaju svoja zlatna pravila u kojima se baklava podrazumijeva, da orasi, zapečena jufka i agda mirišu kućom. S druge strane, tu su mlađe generacije koje sve češće maštaju o nečem drugačijem poput kremastog kolača koji se topi u ustima.

I tako, svake godine ista dilema za praznik: baklava ili cheesecake? Tradicija ili moderni desert? Šta ako ove godine ne biramo stranu, nego spojimo najbolje iz oba svijeta?

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Zamislite to ovako: hrskava jufka, mirisni slojevi cimeta i oraha, slatkasti sirup, ali i baršunasti cheesecake fil. Baklava cheesecake je taj desert koji spaja generacije: one koji vole klasičnu baklavu pronaći će u njemu dobro poznate okuse, dok će ljubitelji cheesecakea uživati u laganoj kremastoj teksturi.

 

Zašto sami biramo pistacije i orahe?   

Kada je riječ o baklavi, svaki sastojak nosi svoju priču. To su okusi djetinjstva, mirisi iz nanine kuhinje i tradicija koja traje generacijama. Zato je važno da biramo najkvalitetnije sastojke i da im damo pažnju koju zaslužuju.

Pistacije? Birajte EuroCompany neoljuštene! Zašto? Jer dolaze u svom prirodnom obliku, a njihova suho pržena, blago slana aroma donosi savršeni balans okusa. Nisu preslane, već taman toliko da istaknu svoju orašastu notu, pružajući intenzivniji doživljaj pri svakom zalogaju. Kada ih sami očistimo, uživamo u njihovoj svježini, mirisu i teksturi, a taj mali ritual pripreme samo pojačava iščekivanje savršenog deserta.

 

Orasi? Oni su duša baklave, njen nezaobilazan sastojak i nosilac one prepoznatljive, bogate, orašaste arome. Ključ je u tome da budu EuroCompany orasi kako bi dali teksturu i pravi balans između hrskavosti i sočnosti. Nema prečica jer kada sami biramo najbolje orahe, svaki zalogaj dobiva onu autentičnu notu domaće baklave.

Sastojci  

Za bazu i slojeve jufke:

• 8 tankih listova jufke
• 100 g maslaca, otopljenog
• 150 g EuroCompany oraha
• 50 g EuroCompany badema ili pistacija
• 2 kašike šećera
• 1 kašičica cimeta

Za cheesecake fil:

• 500 g krem sira
• 200 ml vrhnja za šlag
• 100 g šećera u prahu
• 2 jaja
• 1 kašičica vanilije
• 1 kašika brašna

Za agdu/sirup:

• 100 ml vode
• 100 g šećera
• 2 kašike meda
• Sok ½ limuna
• ½ kašičice cimeta
  
   

Priprema  

Priprema jufke:

• Rernu zagrijati na 170°C.
• Okrugli kalup (24 cm) premazati maslacem.
• Prvi list jufke staviti u kalup tako da rubovi vire van, pa premazati maslacem.
• Postupak ponoviti s još 3 lista jufke, svaki put premazujući maslacem.

Baklava sloj:

• Pomiješati EuroCompany nasjeckane orahe, pistacije, šećer i cimet.
• Polovinu smjese rasporediti preko jufke.
• Pokriti s još 2 lista jufke, premazujući maslacem.
• Dodati preostalu smjesu oraha i pokriti s posljednja 2 lista jufke, opet premazujući maslacem.
  
   

Cheesecake fil:

• Mikserom umutiti krem sir i šećer u prahu dok ne postane glatko.
• Dodati jaja, jedno po jedno, uz lagano miksanje.
• Umiješati vrhnje za šlag, vaniliju i brašno.
• Smjesu sipati preko slojeva jufke.
  
   

Pečenje:

• Peći u zagrijanoj rerni na 160°C oko 50 - 60 minuta, dok se cheesecake ne stegne.
• Ostaviti u ugašenoj rerni s odškrinutim vratima još 15 minuta, zatim potpuno ohladiti.

Agda ili sirup:

• U šerpi prokuhati vodu, šećer i med dok se šećer ne otopi.
• Dodati limunov sok i cimet, pa kuhati još 2 - 3 minute.
• Ohladiti i preliti preko ohlađenog cheesecakea.
• Ostaviti u frižideru najmanje 4 sata, a najbolje preko noći.
• Po želji posuti sjeckanim orasima, pistacijama ili dodatnim medom.
  
   

Dok se siječe prvi komad, neko će možda reći: "Ali, ovo nije prava baklava!", a onda će prvi zalogaj promijeniti sve.

Svaki sloj priča priču o tradiciji, ali i o novim ukusima koje smo spremni prihvatiti. Ove godine slavimo oba kolača u jednom zalogaju.
 

* * *  
Foto: Belma Halilović za Bonjour.ba