Nije tajna da smo u uredništvu ludi za svim vrstama wokova. Ne mislimo pri tome na tave, nego na ono što u tim tavama spremimo. Upravo zato nismo odoljeli, a da ne saznamo sve detalje o nedavno otvorenom Steet Wok baru 'SNOGU' kojeg smo pronašli u samom centru Sarajeva u neposrednoj blizini Narodnog Pozorišta i mosta Čobanija.

Detektivskim trikovima smo saznali da su idejni i izvedbeni projekt te nadzor na gradilištu radili Čerkez Harun, Hodović Sabina, Medić Ivica te Mekić Hana, a sve to u suradnji s glavnim šefom kuhinje i vlasnikom Arminom Hadžićem.

Armin Hadžić

Armin se već odavno bavi ugostiteljstvom, a strast i ljubav prema kuhanju usavršio je u Milanu, na Accademia dello Chef prošle godine, pohađajući različite tečajeve kuhanja. Pod palicom maestra Giuseppe Siesto, predsjednika Akademije, dobiva diplomu o završenom profesionalnom kursu Wok kuhinje.

Ime Wok Bara "SNOGU" nastalo je od slenga -  pojesti nešto s nogu, koji se u našem društvu često koristi. Logotip čine noge u hodu savijene od papira. Savijanje papira, zvano origami, jedna je od karakteristika azijske kulture, bas kao i Wok. Popraćen je nazivom "SNOGU" Street Wok Bar.

Glavni koncept unutrašnjeg prostora je podjela na javni dio za posjetioce i kuhinju. Kuhinja je sakrivena frontom od profiliranog lima, te ostavlja dojam odvojenog, umetnutog kioska. Javni dio je potpuno otvoren prema ulici. U prostoru su samo zastupljene tri boje, narančasta, crna i siva, s tim da dominira narančasta koja stimuliše ljude da razmišljaju i razgovaraju, podiže energiju, simbolizira aktivnost, volju za životom i predstavlja princip ženske energije. Crna kao kontrast predstavlja moć, prefinjenost i sofisticiranost.

Street Wok Bar SNOGU je prvi i jedini te vrste u Sarajevu. Klijenti su i direktnoj interakciji s kuharom i vide na koji način se sprema njihovo jelo, izaberu sami sastojke i samim tim indirektno učestvuju u pravljenju svog Woka. Prednost Woka je da se brzo i jednostavno spremi zdrav i ukusan obrok, koristi se jako malo ulja, povrće zadrži svjež i hrskav ukus, dok meso ili morski plodovi ne upiju velike količine ulja. Za razliku od svih ostalih fast foodova, Street Wok Bar SNOGU klijentima nudi brzo, ukusno i zdravo!

Armina smo pitali što bi osobi koja prvi put dolazi preporučio da naruči, na što nam je rekao: „Vrlo jednostavno, svi znamo sto najviše volimo, za početak odlučite se da li želite wok s rizom ili nudlama, zatim odaberete glavni sastojak, meso ili morske plodove, a naravno za vegetarijance tu je vegi wok. Zatim odaberete povrće ili voće ako želite eksperimentirati, a ako volite ljuto, tu je chilli sos, ili ako ste ljubitelj slatko-kiselih ukusa, tu je sweet sour sos. SNOGU Street Wok Bar koncept je da klijentima uvijek nudi svježe sezonske namirnice, tako da odabir povrća može da se mijenja u zavisnosti od sezone.“ Na kraju nam je Armin otkrio kako je njegov omiljeni Wok beef sa rižom i miksom povrća u teriyaki sosu.

^{Foto: via SNOGU} 

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić