TEKST: Bonjour.kolumnistica
DATUM OBJAVE: 21.7.2020.
S obzirom na to da je ljeto i službeno počelo, tijekom šetnji gradom naša nezaobilazna postaja su mjesta koja nude sladoled.
U potrazi za adresama koje posebice paze na potpuni doživljaj uživanja u ovoj kremastoj, aromatičnoj, ledenoj slastici, od kvalitete namirnica, zanimljivih kombinacija okusa do interijera, pitali smo našu kolumnisticu Medinu Dedajić, osnivačicu Sarajevo Food Dictionarya da nam otkrije svoje favorite.
***
Ovomjesečnu gastro kolumnu posvećujemo temi koja, iskreno, ne može biti „ljetnija“ od... SLADOLEDA!
Ljubav prema sladoledu je posebna ljubav, tolika da je lično ja ne ubrajam uopšte u ljubav prema slatku i slatkišima, iako sladoled to realno jeste. Jednostavno ne dam sama sebi da sladoled ide u koš „dezert“ ili da mi bude to taj slatki „cheat“ za taj dan (da – imam ne cheat days već cheat namirnice... Svaki dan – hvala svemiru na mojoj volji za trčanjem. :D ).
Kultura sladoleda u Sarajevu raste iz godine u godinu. Prije 5 godina bilo je teško pronaći sladoled na štapić u radnjama preko zime, da ne govorim o tome da je vidjeti nekoga kako jede sladoled u jesenjem i zimskom periodu bilo pre – čudno!
Sladoled se ovdje smatra ljetnim užitkom ili se barem dugo tako smatrao, no stvari se mijenjaju...
Kultura sladoleda u Španiji u kojoj sam odrasla je naprimjer sasvim druga priča. Sladoled se jede tokom cijele godine i jedan je od omiljenih „light“ verzija slatka poslije španskih obilnih ručkova i to posebice zimi kada je i sama hrana jača i kaloričnija.
Sladoled se u Španiji smatra super sredstvom za bolju „digestión“ ili drugim riječima za bolju probavu onoga što smo prije njega jeli i u pravilu sadrži sigurno najmanje mogućih kalorija od svih ostalih slatkiša i dezerta u tom trenutku u ponudi slatkog programa nakon ručka.
Marshall's Gelato
Upravo je zbog toga za većinu ljudi, a posebno žena, bio jedan od omiljenih izbora za „zasladiti“.
Sladoled se u Sarajevu zadnjih godina može dobiti u restoranima i u zimskom periodu, a od otvaranja Marshall's Gelato (koji tokom cijele godine ima u ponudi fantastične homemade sladolede o kojima ćemo u produžetku teksta više pričati) mnoge slastičarne i restorani su odlučili zadržati i određeni umanjeni izbor okusa sladoleda tokom cijele godine.
Long story made short – svi mi koji volimo sladoled sada možemo u njemu uživati svih 12 mjeseci u godini i bez čudnih pogleda „jede sladoled, a vani minus“. :)
Kolumnu sam bazirala na po meni, najboljim i najspecifičnijim sladoledima u Sarajevu koji su, većinom, na raspolaganju našem nepcu za grandiozno uživanje tokom cijele godine. Redoslijeda u izlaganju sladoleda nema, tako da ne znači da je prvi najbolji, niti da je zadnji manje vrijedan.
Slastičarna Egipat u starome dijelu grada.
Kultna sarajevska slastičarna koja ima već sto godina (čitajmo figurativno jer ne znam da li je sto godina..., ali od kako znam za sebe, znam za sladoled u Egiptu) svoj poznati sladoled u 3 okusa: egipatska vanilija, čokolada i lješnjak.
Zvuči jednostavno, je li tako? Tri ukusa – no big deal... sve je osim jednostavno!
Svaki put kada dođem na mali, starinski, preslatki frižiderčić u izlogu slastičarne koji gleda na glavnu šetačku ulicu u Sarajevu (Ferhadiju) zastanem na pitanje „koju ćemo kuglu?“.
Nijanse između ova tri okusa su jako male, ali opet... OGROMNE.
Jedna kugla je i više nego dovoljna da zasiti i najzahtjevnije ljubitelje dobrog slatkog sladoleda i dobije se servirana u starim, pretankim konusima. Evo kako pišem ovo razmišljam koji je moj top choice od ova tri ukusa i... Ne znam šta da vam napišem. Mislim da je lješnjak... i čokolada (smijeh).
Egipat je ostao old school što se ponude sladoleda tiče (a i cijene, jer im je kugla uvijek bila i ostala 1 KM) i nemaju ga tokom cijele godine već, kako kažu „dok ima i bašti“, tako da pikajmo da se radi o periodu od petog mjeseca do kraja devetog.
Ko god dođe u Sarajevo ljeti i ne proba sladoled u Egiptu, neka to nikome ne priča! :D
Foto: @nu_ma16
Granada Cakes & Desserts u Štrosi (Štrosmajerovoj ulici).
Slastičarna koja je nastala „zadnja“ u nizu svih mjesta koje ćemo spomenuti u ovom članku i kao takva smatra se da (je li?) nije imala puno toga novog da „izmisli“ pa opet jesu. I to su izmislili i upgradeali na najkvalitetniji način.
Slatka se mogu zaista raditi sa raznim sastojcima, a sastojci sa kojima radi Granada su stvarno vrhunski. Budući da je tema sladoled, krenuli su na svom otvaranju sa svojim jačim sladoledom ukusa pistacija, no iskreno, koliko god da je odličan, bilo je teško „boriti se“ u očima konzumenata sa pistacijom Marshall's Gelato jer je to ukus na koji je Sarajevo odlijepilo!
Granada je međutim „izbirikala“ svoje ukuse, jer su tekstura i kvalitet samog sladoleda nešto što je deluxe kategorije.
Kada kažemo izbirikala ukuse, mislim da imaju, pored odlične pistacije, sladoled od smokve sa preljevom od domaćeg pekmeza od smokve i punim komadima suhe smokve u samom sladoledu.
Imaju sladoled od domaćih jagoda iz Blagaja i sladoled koji su po prvi put pokrenuli za Sarajevo Food Dictionary event Q-LeeN'Art, sladoled od domaćeg šipka (granada na španskom, kao i njihovo ime) i mislim da će ovim ukusom opečatiti svoj signature u sladoledima Sarajeva.
Granada ima svoje „the best of“ ukuse sladoleda na raspolaganju tokom cijele godine, dok u ljetnom periodu imaju cijeli frižider pun ukusa za svačije nepce. Vijest koja će obradovati sigurno sve ljubitelje sladoleda, a koja je možda manje poznata jeste da se sladoledi i kolači Granada Cakes & Desserts služe ne samo u njihovom prvobitnom objektu, već i u mnogim drugim restoranima, cafeima i slastičarnama u Sarajevu, dakle, izuzetno su jaki sa proizvodnjom što sigurno govori i o njihovoj kvaliteti.
Neki od poznatijih mjesta gdje možete uživati u njihovim sladoledima su Revolucija, Cordoba i Mums (BBi Centar) te Kimono i Food Market (SCC).
Mali restorančić iza pijace Markale, Caruzo ima jedan od čudesnijih sladoleda... Sladoled od masline!
Da, dobro ste pročitali, od masline i maslinovog ulja koji je nešto totalno drugačije od svega što ste probali i koji, koliko god se oduvijek pričalo da ova dva italijanska blaga (sladoled i vino) ne treba spajati jer ne idu skupa, ovaj sladoled od masline ide punim sa čašicom crnog vina i dobrim ristretom. Posebno, jako posebno iskustvo.
Marshall's Gelato u Kulovića ulici (kod Narodnog Pozorišta) koji je nedavno odmah nakon Corone otvorio (na sreću ljudi u drugom kraju grada) i drugi Marshall's u naselju Dobrinja.
Šta reći za Marshall's osim – hvala što postojiš (smijeh).
Da krenemo od početka Marshall's Gelato.
U istoj Kulovića ulici, možda 50 m niže samog Marshall's je, prije nego je Marshall's otvoren, postajao i dalje postoji Coffe 2Go, malo slatko mjesto sa jednom od najjeftinijih kafa u gradu i prvo mjesto u gradu koje je imalo „coffe to go“.
Eh, Coffe 2 Go je jednog ljeta, prije možda 3 godine, ako me ne vara sjećanje, postavio frižider sa sladoledima na kuglu i mislila sam da će to biti samo jedan u nizu običnih frižidera sa sladoledom dok me jednoga dana, vlasnik Coffe 2Go nije pozvao da ga probam.
I hvala mu! (Mesude – hvala ti!)
Da vam skratim priču, moja reakcija na tih par ukusa je bila: da li se ovo dešava? I... da li sam u Sarajevu?
Nisam do tog trenutka, iskreno, u svom gradu nikada probala sladoled takve teksture i punoće ukusa. Sladoledi su bili made by „Marshall's“ koji u tom trenutku nije imao vlastiti lokal. Godinu dana nakon toga, vlasnik Dario je otvorio prvu sarajevsku gelateriu i uveo kulturu sladoleda u Sarajevu tokom cijele godine. Šta izdvojiti od ukusa?
Pistacija je apsolutni pobjednik i klasik ovog mjesta, to je ukus na fazon „dovedeš nekoga u goste i ponudis mu pistaciju, nećeš se obrukati“ jer je svi vole, jer je premoćna, preposebna i preukusna.
No pored pistacije svaki je ukus u Marshall's stvarno jedinstven. Receptura po kojoj rade i sastojci sa kojima rade i sami koncept izbjegavanja šećera te nezdravih materija u pripremi njihovih sladoleda i kolača su još dodatni plus na sve što ovaj gelato zaista jeste.
Marshall's sladoledi su i gluten free.
Budući da često i mijenjaju ukuse, izbacuju nove i eksperimentišu sa njima, oni koji su mene dojmili su: Marshall's Special, njihov lješnik, tamna čokolada, sladoled od ružmarina i sladoled od lavande. Just wow!
Još jedan predivni plus na sam trenutak sladoleda je i veliki kornet od tamnog keksa koji možete dodatno platiti pri naručivanju sladoleda i koji stvarno vrijedi jer daje ekstra crunchy trenutak na kuglu, tako da u sladoledu uživamo duže. :D
Kada smo kod plaćanja i ekstra plaćanja, cijene sladoleda u Marshall's su za stepenicu skuplje od svakog drugog sladoleda u gradu i neka su, jer vrijedi, jer je pojesti ovaj sladoled posebno iskustvo i ova iskustva treba među sarajevskom publikom naučiti cijeniti, a cijena je jedan od alata za takvo što.
Jedina mala opaska koju bi imala jeste da sam primijetila umanjenje porcije uz zadržavanje cijene...
Nadam se da neće prerasti u ovu priču jer je Marshall's „dika“ u svijetu sladoleda i trebaju se čuvati i sačuvati kvalitet i uslugu.
Idemo do Ciglana i restorana Nello (kod Buce) u kojem se tokom cijele godine služi sladoled od vanilije koji nije čak ni domaći (izvinjavam se ako griješim i već unaprijed prihvatam svaku kritiku na ovu izjavu), ali kombinacija ukusa kako ga služe u restoranu zaslužuje da se istakne u ovoj kolumni.
Pričamo o sladoledu ukus vanilija preliven vrhunskim, gustim bučinim uljem (ulje od tikve) i poslužen sa sjemenkama ove iste namirnice. Prvi put kada sam to probala, bila sam na svom ristretu na pola kašikice nakon ručka i... Oduševila sam se.
Onda sam ga još toliko puta probala nakon slanog programa i došla ekperimentisanjem do svoje zlatne mjere i ekstra dodataka kada ga naručim, pa evo da podijelim to i sa vama: dakle, sladoled dobijete svakako sa bučinim uljem i sjemenkama, ja mu dodam „jedno okretanje“ solnice krupne morske soli i sekundicu nevjerovatnog domaćeg maslinovog ulja sa Korčule koje Buco drži u restoranu na stolovima, onda pomiješam bučino ulje, maslinovo ulje, sol i košpice sa prvim slojem sladoleda, a ostatak pustim da se otapa... Raj na zemlji, koji još ako popratite srkom odlične kafe, vašoj sreći neće biti kraja!
Imamo za spomenuti i sladolede Spazio Caffea i Spazio Gourmet koji su, stvarno, jako dobri sladoledi – kvalitetom, a njihov frižider ukusa je sigurno nešto što će usrećiti i najizbirljivije. Među ukusima ističem odličnu Nutella i jako dobru basic vaniliju.
Trebamo spomenuti i sladoled u Mrvica Old Town i Metropolis kod Katedrale.
Imaju bruku ukusa i jedni i drugi te su im sladoledi jako slični i u teksturi, divni su im svi ukusi i nadam se da će nas uskoro iznenaditi novitetima u svojoj ponudi koji će ih dodatno istaknuti na sarajevskoj gourmet sceni kada govorimo o sladoledima.
U Mrvici Old Town imamo ukus „macarons“ – slatkiš po kojem je ova slastičarna i poznata, budući da su prvi u Sarajevu krenuli da prave ove francuske minijaturne slatkiše i to prateći trenutak kada su širom svijeta imali svoj „boom“. Pored „macarons“ ukusa, poseban je i nesvakidašnji i njihov sladoled od badema.
Mrvica Old Town kao i njihov prvobitni objekat (Mrvica na Čvili) imaju reduciran izbor od nekoliko okusa mimo ljetne sezone.
Metropolis kod Katedrale (vrijedi i za sve preostale Metropolise iz ovog lanca cafea i restorana u Sarajevu) je prije nekoliko godina prvi uveo ukus smokve sa orasima. Ovaj ukus je bio i ostao njihov „signature flavour“ iako se, kvalitet i ukus, po meni dosta pogoršao.
Imamo za kraj još jedan jako poseban i specifičan sladoled u novoizgrađenom naselju Miljacka u veganskom restoranu, slatkom malom butiku zdrave hrane i koncepta zdrave ishrane u Sarajevu koji sve više oživljava u posljednje vrijeme u Sarajevu – restorančić Zdravo na Otoci u naselju Miljacka.
Restoran koji je posvećen u svakoj i sve i do jednoj svojoj namirnici, za čijim čelom stoji vlasnica Maja zajedno sa timom u kuhinji predvođenim uvijek nasmijanom Nejrom (she's got the kitchen). Mjesto koje nije, iskreno nikome usput, ali do kojeg gurmani i hedonisti dolaze maksuz da bi uživali u Zdravo zdravim zalogajima. Pošto je tema sladoled, tim Zdravo ima od samog svog otvaranja sladoled koji će vjerujem mnogim ženama značiti puno – zove se „Utjeha“ (smijeh) jer... Uh. Jer je porcija ogromna, jer su sastojci prezdravi i sve su zdrave kalorije, nula šećera i jer moramo dati ovakav naziv da nemamo grižnju savjesti nakon što smažemo cijelu porciju, ali... I nemamo je!
Ovaj nas sladoled i ne tjera da je imamo jer je savršen spoj ukusa i teksture kikirikija, banane i malina koji se uopšte „ne uglavi“ kao nešto silno, slatko i količinski obilno, već je smooth, skroz je to to, jako je poseban i apsolutno zaslužuje biti u ovoj kolumni. Maja i njen tim ga služe tokom cijele godine tako da utješnu „Utjehu“ imamo uvijek na dohvat ruke i par minuta vožnje!
Sladoledi su poseban svijet i posebna ljubav i u potrazi za svojim savršenim ukusom sam do sada dosta puta i sama pravila sladoled (a nisam osoba koja se voli patiti u kuhinji (smijeh)). Probajte i vi, recepata online ima hiljade, a magični trenutak je dodavanje samih ukusa, odnosno sastojaka koji će učiniti da baš taj sladoled, VAŠ sladoled, bude pun pogodak... Nekako ćete poslije toga više cijeniti dobar sladoled vani!
Do naše naredne ljetne kolumne...
Eat ice cream, read books & be happy!
***
Za BONJOUR.ba piše:
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako volite klasičnu baklavu, ali ponekad želite probati i nešto malo drugačije, ova verzija donosi zanimljiv spoj hrskavog tijesta, oraha i kremastog sloja Dolcela pudinga od vanilije.
Odmah da kažemo: ljubav za klasičnu baklavu.
Onu kakvu naše mame i nane prave… tanku, sočnu, punu oraha. Tu verziju volimo i ne želimo je mijenjati, ali ponekad je baš zabavno malo se poigrati i oblikom i okusom.
Ne da diramo tradiciju, nego da joj dodamo mali eksperiment.
Novi oblik, drugačiji sloj, okus koji nismo navikli očekivati u baklavi.
Tako smo pronašle bonbon baklavu, verziju poznatu i kao midye baklava.
Ova baklava dolazi iz Turske, posebno je popularna u regiji Gaziantep i Mardin, a ime je dobila po obliku koji podsjeća na malu školjku. Upravo ti tanki nabori tijesta daju joj drugačiji izgled i zanimljivu teksturu.
U originalnim verzijama često se koristi pistacija i semolina krema, dok smo mi ovdje napravile mali twist.
Uz orahe smo dodale i Dolcela puding od vanilije, koji baklavi daje mekši, kremast sloj i malo drugačiju strukturu iznutra.
Rezultat je desert koji izgleda razigrano i drugačije, ali i dalje ima sve ono što očekujemo od dobre baklave: tanko tijesto, orahe i agdu koja sve poveže.
Dakle, ako želite probati ovu verziju baklave kod kuće, u nastavku su sastojci i priprema za bonbon baklavu sa Dolcela pudingom od vanilije.
Sastojci za bonbon baklavu:
Tijesto:
• 500 g glatkog brašna
• prstohvat soli
• 1 kašičica Dolcela praška za pecivo
• 1 jaje
• 20 ml ulja
• oko 250 ml toplog mlijeka
• Za razvlačenje: Dolcela Gussnel i brašno.
Nadjev:
• 200-250 g mljevenih oraha
• 50 g sjeckanih oraha
• 1 Dolcela puding okus vanilija
• 350ml mlijeka
Agda:
• 1 l vode
• 600-650 g šećera
• 3-4 kriške limuna
Priprema:
Prvo zamijesite mekano tijesto od brašna, soli, Dolcela praška za pecivo, jajeta, ulja i toplog mlijeka.
Mlijeko dodajte postepeno (možda vam neće trebati sva količina). Cilj je dobiti glatko, podatno tijesto.
Tijesto podijelite na 8 jednakih kuglica, pokrijte ih krpom i ostavite da odmore 30-45 minuta.
Za to vrijeme pripremite agdu. U šerpi kuhajte vodu, šećer i kriške limuna oko 8-10 minuta, a zatim je ostavite da se potpuno ohladi.
U drugoj posudi skuhajte Dolcela puding od vanilije s mlijekom i Dolcela vanilin šećerom prema uputama i također ga ostavite da se ohladi.
Oblikovanje i pečenje
Svaku kuglicu tijesta tanko razvaljajte uz pomoć mješavine Dolcela Gussnela i brašna kako se tijesto ne bi lijepilo.
Razvaljanu jufku namotajte na oklagiju pa lagano stisnite krajeve prema sredini kako biste dobili karakteristične nabore. Nakon toga je još malo razvucite.
Na sredinu jufke, u razmacima, dodajte fil od Dolcela pudinga od vanilije, a preko stavite kašičicu sjeckanih oraha.
Tijesto zatim preklopite s obje strane i počnite ga oblikovati s jedne strane prema drugoj kako biste istisnuli zrak i formirali željeni oblik.
Složite ih u pleh i premažite otopljenim maslacem.
Pecite u rerni zagrijanoj na 180°C oko 35-40 minuta, dok baklava ne dobije lijepu zlatnu boju.
Čim je izvadite iz rerne, vruću baklavu prelijte hladnom agdom.
Najbolje je ostaviti je preko noći da upije svu agdu i dobije onu pravu, sočnu teksturu.
Kad je presiječete, vidjet ćete slojeve tijesta, orahe i kremasti sloj Dolcela pudinga od vanilije koji ovoj baklavi daje nešto više od klasične verzije, mekšu teksturu i bogatiji okus.
Izgleda zanimljivo, a okus ostaje onaj poznati, desert kakav volimo, samo u malo drugačijem izdanju.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
