TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 22.10.2024.
Spremni smo za cozy večeri uz besties, snacks i TV!
Nakon što je serija osvojila norvešku publiku, SKAM je ubrzo postala popularna u cijelom svijetu, a adaptacije su nastale u raznim zemljama uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Španjolsku i SAD. Kritičari su SKAM često opisivali kao "najveću dramu o odrastanju našeg vremena", a njemački list Die Welt istaknuo ju je kao važan kulturni fenomen koji na jedinstven način premošćuje generacijske razlike.
Serija obrađuje teme emocionalnog razvoja adolescenata kroz prizmu društvenog realizma, donoseći univerzalne teme prisutne u tinejdžerskoj svakodnevici: ljubav, prijateljstvo, seksualnost, društveni status i mentalno zdravlje. Bazirana je na istraživanju u ciljnoj grupi mladih ljudi, kako bi bila što bolje prilagođena skupini gledatelja na specifičnom tržištu.
Na norveškom, riječ "skam" u bliskom prevodu označava sram što odražava unutarnje sukobe i emocionalne borbe s kojima se likovi suočavaju u ovoj seriji. Riječ odražava osjećaje nesigurnosti, neprihvatanja i samosvijesti koje mnogi mladi doživljavaju tokom odrastanja. Kroz prizmu tih emocija, serija istražuje kako mladi pokušavaju pronaći svoje mjesto u svijetu i kako se nose s pritiscima društva.
"SRAM je adaptacija originalnog norveškog formata „SKAM“ iz 2015. godine koja kroz prizmu društvenog realizma obrađuje teme emocionalnog razvoja adolescenata. Kroz lik 16 - ogodišnje Eve, njenog dečka Jakova i njihovih zajedničkih prijatelja i suparnika, SRAM istražuje univerzalne teme prisutne u tinejdžerskoj svakodnevici: ljubav, prijateljstvo, seksualnost, društveni status i prihvaćanje okoline, a dotiče se i problema mentalnog zdravlja mladih."
Nakon popularnog originala i adaptacija serije u Europi i SAD - u, regionalnu verziju gledajte na HRT - u od 27.10.2024.
* * *
Foto: SRAM
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Film „Do kraja dana“ Jelene Maksimović dio je zvaničnog takmičarskog programa Orizzonti 83. Venecijanskog filmskog festivala, a iza njega stoji koprodukcija koja povezuje šest evropskih zemalja.
Venecijanski filmski festival tek je počeo, a među naslovima koje ćemo posebno pratiti ove godine nalazi se i jedan iz regije. „Do kraja dana“, igrani prvijenac rediteljice Jelene Maksimović, uvršten je u zvanični takmičarski program Orizzonti, selekciju posvećenu novim estetskim i izražajnim pravcima savremenog filma.
Iza same selekcije krije se i podatak zbog kojeg ova premijera ima dodatnu težinu. Maksimović je prva rediteljica iz Srbije nakon Soje Jovanović i filma „Orlovi rano lete“ iz 1966. godine koja s dugometražnim igranim filmom stiže na festival u Veneciji. Šezdeset godina kasnije, tu pauzu prekida film koji govori o mladima, ljubavi i potrebi za slobodom u društvu koje se nalazi usred previranja.
Foto: La Biennale
U središtu filma su Lena i Stefan, dvoje mladih koji dolaze iz potpuno različitih svjetova, ali dijele istu želju – da budu slobodni. Njihov odnos razvija se tokom vrelih ljetnih dana, između porodičnog haosa, okupiranih fakulteta i ulica na kojima traju studentski i građanski protesti.
Njihovo bježanje iz grada postepeno ih vodi prema prirodi, prostoru u kojem pokušavaju pronaći mir i zamisliti drugačiju budućnost. Maksimović priču pritom gradi na granici melodrame, komedije i kriminalističkog filma, koristeći odnos dvoje protagonista i kao način da govori o generaciji koja odrasta u vrlo konkretnom društvenom trenutku.
Glavne uloge igraju Lena Trifunović i Andrija Krivokapić, a u filmu su i Irina Hotomski, Stefan Tarabić i Miodrag Miša Dragičević. Scenarij potpisuju Jelena Maksimović, Ivan Salatić i Olga Dimitrijević.
„Do kraja dana“ traje 91 minutu, a Venecija ga navodi kao produkciju koja povezuje Srbiju, Bugarsku, Sloveniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Njemačku. Glavni producent je Taurunum Film iz Srbije, s producenticom Jelenom Angelovski, dok su među koprodukcijskim partnerima Staragara iz Slovenije, Meander Film iz Crne Gore i Kelek Film iz Njemačke.
Za Maksimović, koja iza sebe već ima rad na dokumentarnim filmovima i brojne projekte kao montažerka, ovo je prvi dugometražni igrani film i odmah dolazi u jednu od zvaničnih takmičarskih selekcija jednog od najvažnijih filmskih festivala.
Foto: IMDb
Prema trenutnom službenom rasporedu festivala, prve projekcije za press i industry publiku zakazane su za 9. septembar, dok će velika javna projekcija biti održana 10. septembra u 17:00 u Sali Darsena. Film će biti prikazan i 11. septembra u kinima Astra 1 i Astra 2.
Tako će se između velikih međunarodnih premijera ovogodišnje Venecije na programu naći i priča koja počinje mnogo bliže nama – i koja, prije nego što je publika uopće vidi, već nosi jedan podatak vrijedan pamćenja: šest decenija prošlo je od posljednjeg dugometražnog igranog filma rediteljice iz Srbije na ovom festivalu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
