TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 7.7.2019.
Ševala Hodžić je simpatična studentica nutricionizma, supruga, mama razigrane djevojčice i blogerica koja vam je na društvenim mrežama vjerujemo
poznata pod imenom @lala_food_land. Kako smo i otkrili u razgovoru s njom, svi prijatelji ju zovu Lala, a osim zanimljivim i edukativnim objavama o balansiranoj prehrani, Ševala inspirira i svojom pričom koja podsjeća na važnost slavljenja svih onih malih stvari u svakodnevnici. Naime, Ševala je još u djetinjstvu imala moždani udar, što ju je i potaknulo da istraži baš sve o prehrani i nauči slušati znakove koje joj tijelo šalje na razne načine. Ševala priprema i svoju prvu knjigu, koja će biti objavljena ove jeseni, a osim o njoj, razgovarali smo i obitelji, balansu, zdravoj prehrani i njenom rođendanu.
Na početku, reci nam tri stvari o Ševali koje možda naši čitatelje ne znaju?
Koje te tri karakteristike najbolje opisuju?
Uporna. Tvrdoglava. Vesela.
Foto: Safet Hadžimusić
Studirala si nutricionizam - koje uspomene i lekcije nosiš iz tog perioda?
Još uvijek sam zapravo student, čekam septembar kako bi završila završni rad. Mislim da je moja odluka da upišem nutricionizam donijela velike promjene u mom životu. Iako je bilo dosta neprospavanih noći zbog ispita i uloge majke u isto vrijeme, isplatilo se. Zaista mislim da bi svi trebali pratiti svoje snove i vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Upravo to me i dan danas vodi kroz život i cijelu moju priču vezanu za nutricionizam. Uživam u tome da ljudima pomažem, pa se nadam da će i moje zvanje nutricioniste donijeti ne samo meni velike i pozitivne promjene, već i drugima.
Danas na svom Instagram profilu okupljaš 29 000 pratitelja. O čemu najviše vole čitati? Na koji način ti kreiraš sadržaj?
Ponekad ni sama ne mogu da vjerujem da zaista ima 30.000 ljudi kojima prenosim svoje znanje. Kada me prijateljica pitala da li se brinem za broj pratioca, odgovorila sam joj da mi zaista to nije bitno. Ukoliko ima jedna osoba da me prati i da moje dosadašnje znanje i poruke čine dobro njoj, onda sam uspjela u svojoj misiji.
Kada kreiram sadržaj razmišljam o tome na koji način mogu kroz svoju poruku na društvenoj mreži pomoći nekome da promijeni na pozitivno jedan djelić svog života. I sama sam svjesna koliko na mene utiču neki Instagram profili i pozitivne poruke koje prenose. Upravo zbog toga nastojim dati najbolje od sebe kako bi kroz edukaciju ljudi i sama ponovila gradivo, ma o čemu se radilo. Ljudi vole iskrene poruke koje ne pokazuju iskrivljenu istinu na kakvu danas mnogo nailazimo na Instagramu. A svakako se oduševe jednostavnim receptima koje mogu spremiti u tren oka.
Uvijek se iznova zaljubimo u tako neodoljive fotke hrane koju pripremaš, a koje s nama dijeliš na društvenim mrežama. I nekako, svaki recept se čini tako jednostavnim. Što je po tebi ključ dobre organizacije kada je u pitanju samo planiranje jelovnika?
Ključ dobre organizacije je zaista ne mijenjati dobre navike. Kada kažem ne mijenjati dobre navike, onda mislim na to da kada napravite sedmični jelovnik, on ne mora da sadrži neke jako komplicirane namirnice, već osnovne namirnice koje su nam lako dostupne i onda se držati tog plana. Iako i sama često praktikujem probati nove stvari, uvijek se držim jednakih dnevnih obroka, a povremeno promijenim iste. Zaista je u tome tajna. Držati se onda tih navika, a povremeno mijenjati navike na bolje.
Koji je najčešći mit o zdravoj prehrani u koji vjerujemo, a ne bismo trebali?
Kada izučavate nutricionizam kao nauku, nailazite na razne mitove, posebice one koji dugotrajno izbacuju određenu skupinu namirnica iz ishrane. Naravno, ukoliko postoji određeni zdravstveni problem, onda je jasno koje se namirnice moraju izbaciti ili dodati u ishrani kako bi se povratilo zdravlje. Najveći mit u koji ljudi trenutno vjeruju jeste keto ishrana koja izbacuje određene skupine namirnica iz ishrane. Zaista, keto dijeta je odlična za određene bolesti ukoliko se provodi na pravilan način, a svi ostali koje je provode na svoju ruku, mogu imati ozbiljne posljedice.
Koji je tvoj trik za motiviranje najmlađih da jedu zdravu hranu?
Uvijek kažem da je najbolji trik u tome da budemo primjer našoj djeci. Oni ne uče slušajući, već gledajući. Jako je bitno od malenih nogu djeci stvoriti navike razumijevanja pozitivnih strana cjelovitih namirnica, a loše strane fast food hrane koja danas okružuje skoro svaku školu. Kada dođe vrijeme bit će nam zahvalni.
Koje se tri namirnice trebaju naći u svakoj kuhinjskoj ostavi?
Maslinovo ulje, borovnice i brokule.
Kako bi ocijenila svijest ljudi o važnosti zdrave i uravnotežene prehrani? Što misliš da je ključno promijeniti u našoj prehrani?
Mislim da se nažalost, kada je u pitanju ishrana, treba djelovati obrnutim principom tj. djelovati prvo na svijest pa tek onda na promjenu ishrane. Zaista sam primijetila da ljudi imaju jako kritično razmišljanje i nisu otvorenog uma kada je u pitanju tzv. zdrava ishrana. Sam taj naziv „zdrava ishrana“ dovodi ljude na razmišljanje da se radi o nosu jednoroga ili slično, a ne o sezonskim domaćim namirnicama. Ljude zaista treba najprije educirati zašto je važno unositi kvalitetne namirnice pa tek onda pričati o uvođenju istih u jelovnik. Edukacija treba da se zasniva na tome da učimo kako svježe i nutritivno bogate namirnice doprinose našem zdravlju. Bitno je najprije izbaciti mito o tome šta je „zdrava hrana“ .
Koji je tvoj recept za svakodnevni balans između obiteljskih, privatnih i poslovnih obveza?
Balans je u balansu. Znam, čudno zvuči. Kada bi svi mi više slušali svoje tijelo, a manje vjerovali u ono što nam misli govore, bili bi doista sretniji. Ja uvijek praktikujem da kažem da je bolest koja me zadesila jedno veliko blago. Bolest me naučila kada da kažem ne, a kada da. Zaista, sve dok nisam naučila pravilno koristiti te dvije riječi nisam bila sretna niti zdrava. Danas je to drugačije. Danas znam kada treba prestati raditi i otići na šetnju sa porodicom, a kada treba „zagrijati stolicu“. Tajna je i u tišini. Što više budemo pričali, manje ćemo čuti. Naše tijelo uvijek tačno zna kada treba odmoriti, a kada treba raditi, samo ga trebamo bolje slušati.
Uskoro izdaješ i svoju prvu knjigu i naravno želimo znati što više detalja. Koje će sve teme obuhvatiti i kada će se naći na policama knjižara?
Da. I mnogo sam uzbuđena zbog iste. Toliko informacija imam u glavi i toliko želim da i drugi dođu do istih kako bi na bilo kojem polju svog života napravili jedan korak naprijed uz pomoć tih informacija. Kada mi je majka prije govorila, da mi je knjiga najbolji prijatelj, to nisam ozbiljno shvatala. Sada, kada imam i svoje dijete, zaista mogu reći da je edukacija i rad na sebi ključ uspjeha. Kada samo zamislite koliko je knjiga netko morao da pročita, da bi nama sve te informacije prenio u jednu knjigu i mi to pročitamo za par dana, a autor iste je radio i studirao godinama određenu tematiku, onda zaista počinjete cijeniti knjige. Nadam se da će i moja knjiga biti štivo koje će ljudima biti od koristi.
Knjiga će obuhvatiti raznu tematiku, od one kako i šta mi se zapravo desilo u djetinjstvu i zašto sam počela da se bavim izučavanjem ishrane, do tematike o Ayurvedanskoj medicini i različitim došama. Knjiga će sadržavati recepte koje sam pokušala maksimalno pojednostaviti kako bi ljudima bilo lakše spremiti i nabaviti namirnice, do prijedloga o tome kako mogu napraviti neke promjene u svojoj svakodnevnici koje će ih dovesti do toga da budu najbolja verzija sebe. Nadam se i vjerujem da će knjiga biti na policama knjižara do mog rođendana. E sada, koga interesuje kada je to, neka sazna kada mi je rođendan. :)
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Crvenilo, zatezanje i osjećaj da koža odjednom reaguje na sve često pripisujemo narušenoj barijeri. Problem je što internet taj izraz koristi za gotovo svaku iritaciju.
U beauty svijetu trenutno postoji nekoliko izraza koje viđamo doslovno svuda, a skin barrier je vjerovatno na vrhu liste.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Ali znamo li zapravo šta znači?
Riječ je o zaštitnoj barijeri kože čiji je glavni zadatak zadržati vodu u koži i ograničiti prodor potencijalnih iritansa iz okoline. Kada dobro funkcioniše, o njoj uglavnom ni ne razmišljamo.
Problem počinje kada koža više ne podnosi tempo koji smo joj zadale.
Najjednostavnije ga je zamisliti kao zid od cigli i maltera.
Ćelije vanjskog sloja kože, korneociti, ponašaju se poput cigli, dok prostor između njih ispunjava organizirana lipidna matrica, “malter” sastavljen prvenstveno od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Zajedno čine strukturu koja ograničava gubitak vode i otežava prodor potencijalnim iritansima iz okoline.
Kada se sastav ili organizacija te lipidne matrice poremete, barijerna funkcija može oslabiti, koža lakše gubi vodu i postaje propusnija za vanjske supstance.
Beauty internet posljednjih godina prilično uspješno prodaje ideju da bolja koža uvijek dolazi uz još jedan serum, još jednu kiselinu i još nekoliko koraka u rutini.
Koža obično prva pokaže kada pređemo granicu.
Crvenilo, zatezanje, peckanje, pojačana suhoća i osjećaj da lice odjednom reaguje na proizvode koje je ranije sasvim dobro podnosilo mogu pratiti oslabljenu kožnu barijeru .
Važna riječ ovdje je mogu.
Svako peckanje ili crvenilo nije automatski dokaz da smo “uništile skin barrier”. Dehidrirana koža, reakcija na određeni sastojak, kontaktni dermatitis, rozacea i druga stanja mogu izgledati vrlo slično.
Ako se problem ponavlja, pogoršava ili ne smiruje nakon pojednostavljivanja rutine, odgovor vjerovatno nije još jedan serum s riječima barrier repair na pakiranju.
Najkorisniji potez često je i najmanje uzbudljiv: privremeno pojednostaviti rutinu.
Bez novih proizvoda, bez dodatnog eksperimentisanja i bez pokušaja da se problem riješi preko noći.
U praksi to često znači povratak na nekoliko osnovnih koraka koje koža dobro podnosi: blagi cleanser, hidratantna krema i SPF.
Istovremeno ima smisla napraviti pauzu od svega što trenutno dodatno iritira kožu, uključujući jače kiseline, pilinge i retinoide , dok se ne vrati normalna tolerancija.
U ovoj fazi dobra rutina često izgleda gotovo banalno.
To joj ne oduzima efikasnost.
U formulama namijenjenim podršci barijeri zato često susrećemo ceramide i druge lipide, pantenol te humektanse poput glicerina i hijaluronske kiseline, koji pomažu koži zadržati vodu.
Sve korisno.
Ali natpis barrier repair na prednjoj strani pakiranja sam po sebi još nije dokaz da je formula sofisticiranija ili bolja od dobre hidratantne kreme bez tog izraza.
Još jedna stvar koju algoritam ne voli posebno naglašavati jeste vrijeme.
Oporavak kožne barijere nije instant proces.
Koliko će trajati zavisi od toga šta je problem izazvalo, koliko je koža iritirana i nastavljamo li je u međuvremenu izlagati istim okidačima. Konstantno mijenjanje proizvoda u toj fazi može samo otežati procjenu onoga što koži zapravo odgovara.
Nekoliko proizvoda koje koža dobro podnosi, dovoljno hidratacije i malo strpljenja nisu naročito uzbudljiv sadržaj za TikTok.
Za kožu mogu biti sasvim druga priča.
Skin barrier je postao marketinški izraz gotovo jednako brzo koliko je postao edukativan.
Ipak, iza cijelog trenda ostala je jedna korisna ideja: više skincare proizvoda ne znači automatski bolju kožu.
Dobra rutina ponekad se ne gradi dodavanjem.
Gradi se vrlo promišljenim oduzimanjem.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alisontoby
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
