TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 7.7.2019.
Ševala Hodžić je simpatična studentica nutricionizma, supruga, mama razigrane djevojčice i blogerica koja vam je na društvenim mrežama vjerujemo
poznata pod imenom @lala_food_land. Kako smo i otkrili u razgovoru s njom, svi prijatelji ju zovu Lala, a osim zanimljivim i edukativnim objavama o balansiranoj prehrani, Ševala inspirira i svojom pričom koja podsjeća na važnost slavljenja svih onih malih stvari u svakodnevnici. Naime, Ševala je još u djetinjstvu imala moždani udar, što ju je i potaknulo da istraži baš sve o prehrani i nauči slušati znakove koje joj tijelo šalje na razne načine. Ševala priprema i svoju prvu knjigu, koja će biti objavljena ove jeseni, a osim o njoj, razgovarali smo i obitelji, balansu, zdravoj prehrani i njenom rođendanu.
Na početku, reci nam tri stvari o Ševali koje možda naši čitatelje ne znaju?
Koje te tri karakteristike najbolje opisuju?
Uporna. Tvrdoglava. Vesela.
Foto: Safet Hadžimusić
Studirala si nutricionizam - koje uspomene i lekcije nosiš iz tog perioda?
Još uvijek sam zapravo student, čekam septembar kako bi završila završni rad. Mislim da je moja odluka da upišem nutricionizam donijela velike promjene u mom životu. Iako je bilo dosta neprospavanih noći zbog ispita i uloge majke u isto vrijeme, isplatilo se. Zaista mislim da bi svi trebali pratiti svoje snove i vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Upravo to me i dan danas vodi kroz život i cijelu moju priču vezanu za nutricionizam. Uživam u tome da ljudima pomažem, pa se nadam da će i moje zvanje nutricioniste donijeti ne samo meni velike i pozitivne promjene, već i drugima.
Danas na svom Instagram profilu okupljaš 29 000 pratitelja. O čemu najviše vole čitati? Na koji način ti kreiraš sadržaj?
Ponekad ni sama ne mogu da vjerujem da zaista ima 30.000 ljudi kojima prenosim svoje znanje. Kada me prijateljica pitala da li se brinem za broj pratioca, odgovorila sam joj da mi zaista to nije bitno. Ukoliko ima jedna osoba da me prati i da moje dosadašnje znanje i poruke čine dobro njoj, onda sam uspjela u svojoj misiji.
Kada kreiram sadržaj razmišljam o tome na koji način mogu kroz svoju poruku na društvenoj mreži pomoći nekome da promijeni na pozitivno jedan djelić svog života. I sama sam svjesna koliko na mene utiču neki Instagram profili i pozitivne poruke koje prenose. Upravo zbog toga nastojim dati najbolje od sebe kako bi kroz edukaciju ljudi i sama ponovila gradivo, ma o čemu se radilo. Ljudi vole iskrene poruke koje ne pokazuju iskrivljenu istinu na kakvu danas mnogo nailazimo na Instagramu. A svakako se oduševe jednostavnim receptima koje mogu spremiti u tren oka.
Uvijek se iznova zaljubimo u tako neodoljive fotke hrane koju pripremaš, a koje s nama dijeliš na društvenim mrežama. I nekako, svaki recept se čini tako jednostavnim. Što je po tebi ključ dobre organizacije kada je u pitanju samo planiranje jelovnika?
Ključ dobre organizacije je zaista ne mijenjati dobre navike. Kada kažem ne mijenjati dobre navike, onda mislim na to da kada napravite sedmični jelovnik, on ne mora da sadrži neke jako komplicirane namirnice, već osnovne namirnice koje su nam lako dostupne i onda se držati tog plana. Iako i sama često praktikujem probati nove stvari, uvijek se držim jednakih dnevnih obroka, a povremeno promijenim iste. Zaista je u tome tajna. Držati se onda tih navika, a povremeno mijenjati navike na bolje.
Koji je najčešći mit o zdravoj prehrani u koji vjerujemo, a ne bismo trebali?
Kada izučavate nutricionizam kao nauku, nailazite na razne mitove, posebice one koji dugotrajno izbacuju određenu skupinu namirnica iz ishrane. Naravno, ukoliko postoji određeni zdravstveni problem, onda je jasno koje se namirnice moraju izbaciti ili dodati u ishrani kako bi se povratilo zdravlje. Najveći mit u koji ljudi trenutno vjeruju jeste keto ishrana koja izbacuje određene skupine namirnica iz ishrane. Zaista, keto dijeta je odlična za određene bolesti ukoliko se provodi na pravilan način, a svi ostali koje je provode na svoju ruku, mogu imati ozbiljne posljedice.
Koji je tvoj trik za motiviranje najmlađih da jedu zdravu hranu?
Uvijek kažem da je najbolji trik u tome da budemo primjer našoj djeci. Oni ne uče slušajući, već gledajući. Jako je bitno od malenih nogu djeci stvoriti navike razumijevanja pozitivnih strana cjelovitih namirnica, a loše strane fast food hrane koja danas okružuje skoro svaku školu. Kada dođe vrijeme bit će nam zahvalni.
Koje se tri namirnice trebaju naći u svakoj kuhinjskoj ostavi?
Maslinovo ulje, borovnice i brokule.
Kako bi ocijenila svijest ljudi o važnosti zdrave i uravnotežene prehrani? Što misliš da je ključno promijeniti u našoj prehrani?
Mislim da se nažalost, kada je u pitanju ishrana, treba djelovati obrnutim principom tj. djelovati prvo na svijest pa tek onda na promjenu ishrane. Zaista sam primijetila da ljudi imaju jako kritično razmišljanje i nisu otvorenog uma kada je u pitanju tzv. zdrava ishrana. Sam taj naziv „zdrava ishrana“ dovodi ljude na razmišljanje da se radi o nosu jednoroga ili slično, a ne o sezonskim domaćim namirnicama. Ljude zaista treba najprije educirati zašto je važno unositi kvalitetne namirnice pa tek onda pričati o uvođenju istih u jelovnik. Edukacija treba da se zasniva na tome da učimo kako svježe i nutritivno bogate namirnice doprinose našem zdravlju. Bitno je najprije izbaciti mito o tome šta je „zdrava hrana“ .
Koji je tvoj recept za svakodnevni balans između obiteljskih, privatnih i poslovnih obveza?
Balans je u balansu. Znam, čudno zvuči. Kada bi svi mi više slušali svoje tijelo, a manje vjerovali u ono što nam misli govore, bili bi doista sretniji. Ja uvijek praktikujem da kažem da je bolest koja me zadesila jedno veliko blago. Bolest me naučila kada da kažem ne, a kada da. Zaista, sve dok nisam naučila pravilno koristiti te dvije riječi nisam bila sretna niti zdrava. Danas je to drugačije. Danas znam kada treba prestati raditi i otići na šetnju sa porodicom, a kada treba „zagrijati stolicu“. Tajna je i u tišini. Što više budemo pričali, manje ćemo čuti. Naše tijelo uvijek tačno zna kada treba odmoriti, a kada treba raditi, samo ga trebamo bolje slušati.
Uskoro izdaješ i svoju prvu knjigu i naravno želimo znati što više detalja. Koje će sve teme obuhvatiti i kada će se naći na policama knjižara?
Da. I mnogo sam uzbuđena zbog iste. Toliko informacija imam u glavi i toliko želim da i drugi dođu do istih kako bi na bilo kojem polju svog života napravili jedan korak naprijed uz pomoć tih informacija. Kada mi je majka prije govorila, da mi je knjiga najbolji prijatelj, to nisam ozbiljno shvatala. Sada, kada imam i svoje dijete, zaista mogu reći da je edukacija i rad na sebi ključ uspjeha. Kada samo zamislite koliko je knjiga netko morao da pročita, da bi nama sve te informacije prenio u jednu knjigu i mi to pročitamo za par dana, a autor iste je radio i studirao godinama određenu tematiku, onda zaista počinjete cijeniti knjige. Nadam se da će i moja knjiga biti štivo koje će ljudima biti od koristi.
Knjiga će obuhvatiti raznu tematiku, od one kako i šta mi se zapravo desilo u djetinjstvu i zašto sam počela da se bavim izučavanjem ishrane, do tematike o Ayurvedanskoj medicini i različitim došama. Knjiga će sadržavati recepte koje sam pokušala maksimalno pojednostaviti kako bi ljudima bilo lakše spremiti i nabaviti namirnice, do prijedloga o tome kako mogu napraviti neke promjene u svojoj svakodnevnici koje će ih dovesti do toga da budu najbolja verzija sebe. Nadam se i vjerujem da će knjiga biti na policama knjižara do mog rođendana. E sada, koga interesuje kada je to, neka sazna kada mi je rođendan. :)
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste početkom nove godine odlučili uvesti trening u svoju rutinu, važno je krenuti polako i promišljeno. Ne zbog forme, nego zbog tijela koje treba vrijeme da se navikne, razumije i odgovori.
Upravo na toj ideji nastao je pilates. Kada je Joseph Pilates osmislio ovaj sistem vježbanja, teško je mogao zamisliti da će takav pristup pokretu jednog dana preći granice i postati globalni fenomen. Ipak, suština je ostala ista: tijelo koje se vodi, a ne forsira.
Tu razliku vrlo brzo osjetite u praksi. U načinu na koji se pokret objašnjava, u pažnji prema detalju i u osjećaju da ste tu zbog sebe, a ne zbog savršenstva.
Kada su nam se otvorila vrata Moon Reformer Pilates Studija, na adresi Mula Mustafe Bašeskije 17, bilo je jasno da se ovdje radi upravo tako. Pokret nije brz ni nametnut, nego povezan s disanjem, fokusom i mirom. Taj odnos prema pokretu bio je razlog da kroz format Bonjour zaviruje uđemo iza scene i prikažemo kako ovaj sistem izgleda iznutra.
U ovom izdanju fokus nije na klasičnom predstavljanju studija, nego na načinu razmišljanja koji stoji iza treninga. Kroz razgovor instruktora otvaraju se teme koje se rijetko čuju u uobičajenim opisima pilatesa, od početnih iskustava i čestih grešaka do odnosa snage, kontrole i mitova koji prate ovu vrstu vježbanja.
Moon Reformer Pilates Studio vodi Daneya Iman, voditeljica studija i glavna trenerica, čiji se pristup temelji na preciznom vođenju i dugoročnom radu s tijelom. Uz nju je Bulat Gareev, baletan Narodnog pozorišta Sarajevo i part-time pilates trener, čije profesionalno razumijevanje kontrole i balansa dodatno oblikuje način rada u studiju.
Daneya Iman, voditeljica studija i glavna trenerica i Bulat Gareev, trener i baletan Narodnog pozorišta Sarajevo
U nastavku donosimo njihove odgovore.
Bulat se svog prvog susreta s reformerom vrlo jasno sjeća. Ne zato što je bio lagan, nego upravo suprotno. „Bilo mi je baš teško. Osjetio sam mišiće za koje nisam ni znao da postoje.“ I to je, slažu se oboje, iskustvo koje većina ljudi prođe na početku, ne zbog težine vježbi, nego zbog drugačijeg načina rada s tijelom.
Jedna od najčešćih grešaka na reformeru, objašnjava Daneya, dešava se onda kada tijelo pokuša „olakšati“ sebi pokret. Rebra izlaze naprijed, trbušni mišići se ne aktiviraju, a karlica izlazi iz neutralne pozicije.
„Tu je ključno zadržati neutralnu karlicu, aktivirati gluteus i osloniti se na trbušne mišiće“, objašnjava dok pokazuje pokret. Upravo zato vođenje treninga igra presudnu ulogu.
Na pitanje šta je važnije na reformeru, snaga ili kontrola, odgovor Bulata dolazi brzo i bez dileme. Kontrola.
Daneya se nadovezuje i podsjeća da pilates u svom izvornom obliku potiče iz kontrolologije. Snaga je važna, ali bez kontrole pokreta gubi smisao. Upravo taj balans čini razliku između vježbanja i svjesnog rada s tijelom.
Bulat svoj balans gradi jednostavno: kombinacijom pilatesa i baleta. Balet vježba svakodnevno, dok se pilatesu vraća dva do tri puta sedmično. Uz to, vodi računa o oporavku i podršci tijelu.
Za oboje, pilates nije nešto što se „odrađuje po rasporedu“, nego alat koji pomaže tijelu da ostane funkcionalno, snažno i zdravo dugoročno.
Jedan od najčešćih mitova o pilatesu, kaže Daneya, jeste da se radi samo o rastezanju i istezanju: "Pilates nema veze s tim. Mi radimo mnogo snage na pilatesu i oblikovanje tijela na razne načine.“
Ako na početku nove godine razmišljate o odluci koju želite zaista zadržati, reformer pilates je dobar izbor jer tijelu daje prostor da se pokrene bez naglih odluka i pritiska. Fokus nije na maksimumu od prvog treninga, nego na sigurnosti, kontroli i postepenom povratku u ritam.
Već nakon prvog dolaska osjeti se razlika jer je aktivnije tijelo, ali ne iscrpljeno, a energija se vraća tiho i prirodno. Upravo zbog toga ovakav pristup često postaje održiv početak rutine kojoj se lakše ostaje dosljedan.
Ostalo je na vama da dođete na adresu Mula Mustafe Bašeskije 17, na prvom spratu, probate i sami osjetite. Bez forsiranja, ali s onim tihim osjećajem energije koji vas polako vraća u ritam. U Moon Reformer Pilates Studiu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
