TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.8.2021.
OREA Art market događaj je prodajnog, kulturnog i zabavnog karaktera, koji uz to uvijek ima i humanitarnu notu.
Održava se u Sarajevu, u prelijepoj bašti Zemaljskog muzeja, a ove godine, upravo će ovdje kroz dvodnevni event svoj rad predstaviti domaći brendovi koji su dio OREA platforme.
Posjetitelji će tako moći upoznati, ali i kupiti radove čak 58 domaćih kreativaca među kojima su oni koji se bave izradom nakita, odjeće, modnih dodataka, kozmetike, dodataka za bebe i još mnogo toga, a dio marketa je i kutak za najmlađe, Food Court…
Senita Slipac, jedna od članica OREA tima, otkrila nam je više detalja o 3. OREA Art Marketu koji se narednog vikenda, 14. i 15.8. održava u Botaničkoj bašti u Sarajevu.
Važno je i istaknuti da se OREA Art Market otvara u subotu od 16h i bit će otvoren do 20h za posjetitelje, dok će u nedjelju trajati u periodu od 10h do 19h.
***
Senita, ovo je treće izdanje OREA Art Marketa. Koji su izazovi s kojim ste se susreli na početku i što ovo 3. izdanje čini posebnim?
Kao i sve drugo što čovjek radi prvi put, tu je prije svega prisutna jedna doza nesigurnosti da li ste se pobrinuli za sve detalje, da li ste nešto previdjeli, te da li će javnost prepoznati vaš događaj kao nešto interesantno i odlučiti se da ga posjete.
Kada nešto radite prvi put, nemate nikakvu statistiku niti druge podatke na koje se možete osloniti za bilo kakvu procjenu, pa morate vjerovati u sebe i da će uloženi trud uroditi plodom.
Što se pomenutog 3. izdanja Art Marketa tiče, ono što ga čini posebnim, barem nama, je svakako to što se „vratio u grad“ nakon više od godinu i pol pauze.
Posebnim ga čine i vanjske okolnosti, obzirom na situaciju s pandemijom zbog čega moramo brinuti o toliko mnogo detalja kako bi osigurali sigurnost svih posjetilaca i izlagača, bez da to umanji atmosferu događaja. Ovo je ujedno i prvi dvodnevni Art Market, obzirom da su prethodna dva izdanja trajala po jedan dan.
Za kraj, ali nipošto najmanje važno, ovaj put ćemo imati neke nove sadržaje koji će doprinijeti posebnom štimungu OREA Art Marketa, a koje nismo imali na prethodnim izdanjima.
Tko danas čini vaš tim i koliko ranije započinjete s organizacijom?
Organizacioni tim Art Marketa broji šest ljudi, a na to svakako treba dodati sve naše saradnike koji na dan Art Marketa svojim doprinosom isti učine posebnim. Inače, s organizacijom započnemo dva mjeseca pred sam događaj, no ove godine smo uslijed neizvjesnosti zbog epidemiološke situacije s organizacijom krenuli u zadnji čas, što će reći da smo za organizaciju imali manje od mjesec dana.
Članovi OREA tima: Kerim Kalamujić, Senita Slipac, Ajna Ključanin i Amra Džeko
Kako sada izgleda jedan vaš radni dan, tek par dana prije početka marketa?
Uh, jedan radni dan je poprilično stresan, a ovog puta još i više zbog veoma kratkog roka za organizaciju. Dan započinje uz to-do listu i planer aktivnosti, kako bih se što bolje pripremila i maksimalno iskoristila vrijeme.
Nakon toga slijedi komunikacija sa timom kako bismo koordinisali zadatke i sve ostale detalje i informacije vezano za organizaciju, a zatim slijede ili sastanci, ili terenski rad za pripremu lokacije održavanja događaja ili kancelarijski rad na zadacima sa liste.
Dan se obično završi oko ili iza ponoći, jer zbog kratkog roka za organizaciju potrebno je raditi mnogo više sati dnevno no što je uobičajeno, kako bih sve stigla završiti.
Kako biste osobi koja se prvi put susreće s OREA-om opisali vaš brend?
OREA je zajednica kreativaca iz BiH i regije koji se bave izradom rukotvorina, tj. unikatnih ručno rađenih proizvoda.
Naša misija je doprinijeti razvoju lokalne ekonomije kroz izgradnju i osnaživanje kreativne zajednice, zalaganje za bolje uslove poslovanja i promociju kvalitetnih domaćih brendova ne samo u regiji, nego cijelom svijetu.
Našu misiju u praksi provodimo kroz OREA online platformu za kupoprodaju rukotvorina, koja je prva ovakve vrste ne samo u BiH, nego cijeloj regiji, a koja trenutno na jednom mjestu okuplja više od 160 domaćih brendova.
OREA kupcima omogućava brojne pogodnosti poput promotivnih popusta i nagrada, da na jednom mjestu naruče proizvode od više kreativaca za sebe ili kao poklon dragoj osobi, omogućava kartično plaćanje uz maksimalnu zaštitu i sigurnost te štedi vrijeme kupcima i ono najvažnije, štiti ih u cjelokupnom kupoprodajnom procesu, jer u slučaju bilo kakvog problema mogu se obratiti nama i dobiti zamjenu proizvoda, povrat novca ili šta god da je rješenje situacije u kojoj se nalaze.
Osim OREA platforme, tu je i Art Market, a u planu su i neke nove aktivnosti na čijoj pripremi već radimo.
Po vama, što je još potrebno napraviti kako bismo učinili pozitivan iskorak u promociji Made in BiH etikete?
Moram biti iskrena i priznati da se u zadnje tri godine, a to govorim jer sam toliko aktivno uključena u kreativnu industriju u BiH, napravio kvalitetan pomak.
Tu mislim i promjenu svijesti o važnosti podržavanja domaćih malih poduzetnika kao i svijesti o kvaliteti domaćih proizvoda, ali i na povećanje broja kreativaca sa sjajnim i kvalitetnim proizvodima.
Držeći se maksime da „budem promjena koju želim vidjeti u društvu“ kupujem domaće gdje god je to moguće i ne sumnjam u kvalitet. Želim da promijenim vlastitu svijest i budem primjer drugima u razbijanju mita da je strano uvijek kvalitetnije od domaćeg.
Naravno, uvijek može bolje i pred nama je još mnogo posla i zato je bitno da imamo jednu platformu poput OREA-e na kojoj svaka aktivna trgovina prođe proces provjere kvalitete proizvoda i odnosa prema kupcima, da domaći mediji što više promovišu Made in BiH proizvode i pozitivne efekte podrške istima, baš onako kako Bonjour.ba to radi.
I naravno, potrebno nam je što više Art Marketa kako bismo kroz specifičnu atmosferu i energiju takvog događaja stvorili dodatnu vezu između kreativaca i naše javnosti.
Otkrijte nam, što nas sve očekuje na trećem izdanju OREA Art Marketa?
Ono što naš Art Market čini posebnim i zašto svako ko ga posjeti kaže da je među najboljim događajima koji su imali priliku posjetiti je „zlatna tajna“ koju ću Vam rado otkriti, a to je da uvijek razmišljamo kako pomjeriti granice od prethodnog izdanja događaja, a pažnju posvjećujemo od najkrupnijih do najsitnijih detalja.
Stavljamo se u pozicije izlagača, posjetilaca, sponzora, pa čak i najmlađih naraštaja, razmišljajući kako da svakom od njih pružimo kvalitetan sadržaj i ugodan boravak.
I ovog puta za malu raju smo pripremili Dječji kutak sa veoma bogatim i kvalitetnim sadržajem. Za malo veću raju smo pripremili 58 kreativaca od kojih će mnogi premijerno predstaviti nove proizvode, neki će ponuditi limited edition proizvode napravljene samo za Art Market, a neki će posjetioce obradovati posebnim popustima.
Osim domaćih rukotvorina, tu će biti i Gastro kutak, zabavni program, i mnoštvo nagradnih igara gdje će svaki posjetilac imati priliku da osvoji nešto.
Bit će tu još par sadržaja, ali nešto moramo sačuvati i kao iznenađenje za sve posjetioce :)
Dizajn kojih domaćih brendova vi imate u ormaru i nosite?
Toga je zaista puno jer se sada posebno trudim da svojom kupovinom podržim kreativce na OREI. Mnogo volim da pijem svoju jutarnju kafu iz Tako keramičkih šolja. Kako smo svi zadnju godinu dana proveli u trenerkama, ja ne izlazim iz svoje Pavone trenerke.
Da mogu, svoju Lola Ts haljinu bih nosila svaki dan. Intuitiva Wool Sleepers pomažu da hodam kao po oblacima i tako se osjećam ženstveno.
Naizmjenično nosim svoje Helenas i Freya torbe koje su nevjerojatnog kvaliteta. A pošto je nakit moja slaba tačka, iako više volim da ga skupljam i brižno čuvam nego nosim, onda tu imam prstenja kreativaca poput On.design, Tekne, Samusa, Sofić, Sabos, itd. Također, više od četiri godine skoro pa isključivo koristim samo prirodnu kozmetiku, a zadnje dvije godine kupujem samo od domaćih brendova.
Posebno sam oduševljena DiNatura peelingom za lice, Diva Natura sapunima, Gloria kremama za lice, Organlook kremama za tijelo i njihovim dječjim proizvodima.
***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Promo
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
