TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 11.8.2021.

OREA Art market događaj je prodajnog, kulturnog i zabavnog karaktera, koji uz to uvijek ima i humanitarnu notu.

Održava se u Sarajevu, u prelijepoj bašti Zemaljskog muzeja, a ove godine, upravo će ovdje kroz dvodnevni event svoj rad predstaviti domaći brendovi koji su dio OREA platforme. 

Posjetitelji će tako moći upoznati, ali i kupiti radove čak 58 domaćih kreativaca među kojima su oni koji se bave izradom nakita, odjeće, modnih dodataka, kozmetike, dodataka za bebe i još mnogo toga, a dio marketa je i kutak za najmlađe, Food Court…

Senita Slipac, jedna od članica OREA tima, otkrila nam je više detalja o 3. OREA Art Marketu koji se narednog vikenda, 14. i 15.8. održava u Botaničkoj bašti u Sarajevu.
Važno je i istaknuti da se OREA Art Market otvara u subotu od 16h i bit će otvoren do 20h za posjetitelje, dok će u nedjelju trajati u periodu od 10h do 19h.

***

Senita, ovo je treće izdanje OREA Art Marketa. Koji su izazovi s kojim ste se susreli na početku i što ovo 3. izdanje čini posebnim?

Kao i sve drugo što čovjek radi prvi put, tu je prije svega prisutna jedna doza nesigurnosti da li ste se pobrinuli za sve detalje, da li ste nešto previdjeli, te da li će javnost prepoznati vaš događaj kao nešto interesantno i odlučiti se da ga posjete.

Kada nešto radite prvi put, nemate nikakvu statistiku niti druge podatke na koje se možete osloniti za bilo kakvu procjenu, pa morate vjerovati u sebe i da će uloženi trud uroditi plodom.
Što se pomenutog 3. izdanja Art Marketa tiče, ono što ga čini posebnim, barem nama, je svakako to što se „vratio u grad“ nakon više od godinu i pol pauze.

Posebnim ga čine i vanjske okolnosti, obzirom na situaciju s pandemijom zbog čega moramo brinuti o toliko mnogo detalja kako bi osigurali sigurnost svih posjetilaca i izlagača, bez da to umanji atmosferu događaja. Ovo je ujedno i prvi dvodnevni Art Market, obzirom da su prethodna dva izdanja trajala po jedan dan.
Za kraj, ali nipošto najmanje važno, ovaj put ćemo imati neke nove sadržaje koji će doprinijeti posebnom štimungu OREA Art Marketa, a koje nismo imali na prethodnim izdanjima.

Tko danas čini vaš tim i koliko ranije započinjete s organizacijom?

Organizacioni tim Art Marketa broji šest ljudi, a na to svakako treba dodati sve naše saradnike koji na dan Art Marketa svojim doprinosom isti učine posebnim. Inače, s organizacijom započnemo dva mjeseca pred sam događaj, no ove godine smo uslijed neizvjesnosti zbog epidemiološke situacije s organizacijom krenuli u zadnji čas, što će reći da smo za organizaciju imali manje od mjesec dana.

Članovi OREA tima: Kerim Kalamujić, Senita Slipac, Ajna Ključanin i Amra Džeko

Kako sada izgleda jedan vaš radni dan, tek par dana prije početka marketa? 

Uh, jedan radni dan je poprilično stresan, a ovog puta još i više zbog veoma kratkog roka za organizaciju. Dan započinje uz to-do listu i planer aktivnosti, kako bih se što bolje pripremila i maksimalno iskoristila vrijeme.
Nakon toga slijedi komunikacija sa timom kako bismo koordinisali zadatke i sve ostale detalje i informacije vezano za organizaciju, a zatim slijede ili sastanci, ili terenski rad za pripremu lokacije održavanja događaja ili kancelarijski rad na zadacima sa liste.

Dan se obično završi oko ili iza ponoći, jer zbog kratkog roka za organizaciju potrebno je raditi mnogo više sati dnevno no što je uobičajeno, kako bih sve stigla završiti.

Kako biste osobi koja se prvi put susreće s OREA-om opisali vaš brend?

OREA je zajednica kreativaca iz BiH i regije koji se bave izradom rukotvorina, tj. unikatnih ručno rađenih proizvoda.
Naša misija je doprinijeti razvoju lokalne ekonomije kroz izgradnju i osnaživanje kreativne zajednice, zalaganje za bolje uslove poslovanja i promociju kvalitetnih domaćih brendova ne samo u regiji, nego cijelom svijetu.

Našu misiju u praksi provodimo kroz OREA online platformu za kupoprodaju rukotvorina, koja je prva ovakve vrste ne samo u BiH, nego cijeloj regiji, a koja trenutno na jednom mjestu okuplja više od 160 domaćih brendova.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by OREA (@oreabazaar)

OREA kupcima omogućava brojne pogodnosti poput promotivnih popusta i nagrada, da na jednom mjestu naruče proizvode od više kreativaca za sebe ili kao poklon dragoj osobi, omogućava kartično plaćanje uz maksimalnu zaštitu i sigurnost te štedi vrijeme kupcima i ono najvažnije, štiti ih u cjelokupnom kupoprodajnom procesu, jer u slučaju bilo kakvog problema mogu se obratiti nama i dobiti zamjenu proizvoda, povrat novca ili šta god da je rješenje situacije u kojoj se nalaze.

Osim OREA platforme, tu je i Art Market, a u planu su i neke nove aktivnosti na čijoj pripremi već radimo.

Po vama, što je još potrebno napraviti kako bismo učinili pozitivan iskorak u promociji Made in BiH etikete?

Moram biti iskrena i priznati da se u zadnje tri godine, a to govorim jer sam toliko aktivno uključena u kreativnu industriju u BiH, napravio kvalitetan pomak.
Tu mislim i promjenu svijesti o važnosti podržavanja domaćih malih poduzetnika kao i svijesti o kvaliteti domaćih proizvoda, ali i na povećanje broja kreativaca sa sjajnim i kvalitetnim proizvodima.

Držeći se maksime da „budem promjena koju želim vidjeti u društvu“ kupujem domaće gdje god je to moguće i ne sumnjam u kvalitet. Želim da promijenim vlastitu svijest i budem primjer drugima u razbijanju mita da je strano uvijek kvalitetnije od domaćeg.

Naravno, uvijek može bolje i pred nama je još mnogo posla i zato je bitno da imamo jednu platformu poput OREA-e na kojoj svaka aktivna trgovina prođe proces provjere kvalitete proizvoda i odnosa prema kupcima, da domaći mediji što više promovišu Made in BiH proizvode i pozitivne efekte podrške istima, baš onako kako Bonjour.ba to radi.
I naravno, potrebno nam je što više Art Marketa kako bismo kroz specifičnu atmosferu i energiju takvog događaja stvorili dodatnu vezu između kreativaca i naše javnosti.

Otkrijte nam, što nas sve očekuje na trećem izdanju OREA Art Marketa?

Ono što naš Art Market čini posebnim i zašto svako ko ga posjeti kaže da je među najboljim događajima koji su imali priliku posjetiti je „zlatna tajna“ koju ću Vam rado otkriti, a to je da uvijek razmišljamo kako pomjeriti granice od prethodnog izdanja događaja, a pažnju posvjećujemo od najkrupnijih do najsitnijih detalja.

Stavljamo se u pozicije izlagača, posjetilaca, sponzora, pa čak i najmlađih naraštaja, razmišljajući kako da svakom od njih pružimo kvalitetan sadržaj i ugodan boravak.
I ovog puta za malu raju smo pripremili Dječji kutak sa veoma bogatim i kvalitetnim sadržajem. Za malo veću raju smo pripremili 58 kreativaca od kojih će mnogi premijerno predstaviti nove proizvode, neki će ponuditi limited edition proizvode napravljene samo za Art Market, a neki će posjetioce obradovati posebnim popustima.

Osim domaćih rukotvorina, tu će biti i Gastro kutak, zabavni program, i mnoštvo nagradnih igara gdje će svaki posjetilac imati priliku da osvoji nešto.
Bit će tu još par sadržaja, ali nešto moramo sačuvati i kao iznenađenje za sve posjetioce :)

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by OREA (@oreabazaar)

Dizajn kojih domaćih brendova vi imate u ormaru i nosite?

Toga je zaista puno jer se sada posebno trudim da svojom kupovinom podržim kreativce na OREI. Mnogo volim da pijem svoju jutarnju kafu iz Tako keramičkih šolja. Kako smo svi zadnju godinu dana proveli u trenerkama, ja ne izlazim iz svoje Pavone trenerke.

Da mogu, svoju Lola Ts haljinu bih nosila svaki dan. Intuitiva Wool Sleepers pomažu da hodam kao po oblacima i tako se osjećam ženstveno.  
Naizmjenično nosim svoje Helenas i Freya torbe koje su nevjerojatnog kvaliteta. A pošto je nakit moja slaba tačka, iako više volim da ga skupljam i brižno čuvam nego nosim, onda tu imam prstenja kreativaca poput On.design, Tekne, Samusa, Sofić, Sabos, itd. Također, više od četiri godine skoro pa isključivo koristim samo prirodnu kozmetiku, a zadnje dvije godine kupujem samo od domaćih brendova.
Posebno sam oduševljena DiNatura peelingom za lice, Diva Natura sapunima, Gloria kremama za lice, Organlook kremama za tijelo i njihovim dječjim proizvodima. 

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Promo


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Kako brendovi danas grade povjerenje? Pitali smo one koji o tome svakodnevno odlučuju.

Kako brendovi danas grade povjerenje? Pitali smo one koji o tome svakodnevno odlučuju. Kako brendovi danas grade povjerenje? Pitali smo one koji o tome svakodnevno odlučuju.

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-3
branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-5

Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-2
branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-02


Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  


Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-09

Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-011
 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava


Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-A1
 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?


Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-010

Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-07

A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-08

Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  


branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-1-1
branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-05
branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-04
branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-03
branding-konferencija-zetra-intervju-bonjour-ba-01
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić 


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!