OREA Art market događaj je prodajnog, kulturnog i zabavnog karaktera, koji uz to uvijek ima i humanitarnu notu.

Održava se u Sarajevu, u prelijepoj bašti Zemaljskog muzeja, a ove godine, upravo će ovdje kroz dvodnevni event svoj rad predstaviti domaći brendovi koji su dio OREA platforme. 

Posjetitelji će tako moći upoznati, ali i kupiti radove čak 58 domaćih kreativaca među kojima su oni koji se bave izradom nakita, odjeće, modnih dodataka, kozmetike, dodataka za bebe i još mnogo toga, a dio marketa je i kutak za najmlađe, Food Court…

Senita Slipac, jedna od članica OREA tima, otkrila nam je više detalja o 3. OREA Art Marketu koji se narednog vikenda, 14. i 15.8. održava u Botaničkoj bašti u Sarajevu.
Važno je i istaknuti da se OREA Art Market otvara u subotu od 16h i bit će otvoren do 20h za posjetitelje, dok će u nedjelju trajati u periodu od 10h do 19h.

***

Senita, ovo je treće izdanje OREA Art Marketa. Koji su izazovi s kojim ste se susreli na početku i što ovo 3. izdanje čini posebnim?

Kao i sve drugo što čovjek radi prvi put, tu je prije svega prisutna jedna doza nesigurnosti da li ste se pobrinuli za sve detalje, da li ste nešto previdjeli, te da li će javnost prepoznati vaš događaj kao nešto interesantno i odlučiti se da ga posjete.

Kada nešto radite prvi put, nemate nikakvu statistiku niti druge podatke na koje se možete osloniti za bilo kakvu procjenu, pa morate vjerovati u sebe i da će uloženi trud uroditi plodom.
Što se pomenutog 3. izdanja Art Marketa tiče, ono što ga čini posebnim, barem nama, je svakako to što se „vratio u grad“ nakon više od godinu i pol pauze.

Posebnim ga čine i vanjske okolnosti, obzirom na situaciju s pandemijom zbog čega moramo brinuti o toliko mnogo detalja kako bi osigurali sigurnost svih posjetilaca i izlagača, bez da to umanji atmosferu događaja. Ovo je ujedno i prvi dvodnevni Art Market, obzirom da su prethodna dva izdanja trajala po jedan dan.
Za kraj, ali nipošto najmanje važno, ovaj put ćemo imati neke nove sadržaje koji će doprinijeti posebnom štimungu OREA Art Marketa, a koje nismo imali na prethodnim izdanjima.

Tko danas čini vaš tim i koliko ranije započinjete s organizacijom?

Organizacioni tim Art Marketa broji šest ljudi, a na to svakako treba dodati sve naše saradnike koji na dan Art Marketa svojim doprinosom isti učine posebnim. Inače, s organizacijom započnemo dva mjeseca pred sam događaj, no ove godine smo uslijed neizvjesnosti zbog epidemiološke situacije s organizacijom krenuli u zadnji čas, što će reći da smo za organizaciju imali manje od mjesec dana.

Članovi OREA tima: Kerim Kalamujić, Senita Slipac, Ajna Ključanin i Amra Džeko

Kako sada izgleda jedan vaš radni dan, tek par dana prije početka marketa? 

Uh, jedan radni dan je poprilično stresan, a ovog puta još i više zbog veoma kratkog roka za organizaciju. Dan započinje uz to-do listu i planer aktivnosti, kako bih se što bolje pripremila i maksimalno iskoristila vrijeme.
Nakon toga slijedi komunikacija sa timom kako bismo koordinisali zadatke i sve ostale detalje i informacije vezano za organizaciju, a zatim slijede ili sastanci, ili terenski rad za pripremu lokacije održavanja događaja ili kancelarijski rad na zadacima sa liste.

Dan se obično završi oko ili iza ponoći, jer zbog kratkog roka za organizaciju potrebno je raditi mnogo više sati dnevno no što je uobičajeno, kako bih sve stigla završiti.

Kako biste osobi koja se prvi put susreće s OREA-om opisali vaš brend?

OREA je zajednica kreativaca iz BiH i regije koji se bave izradom rukotvorina, tj. unikatnih ručno rađenih proizvoda.
Naša misija je doprinijeti razvoju lokalne ekonomije kroz izgradnju i osnaživanje kreativne zajednice, zalaganje za bolje uslove poslovanja i promociju kvalitetnih domaćih brendova ne samo u regiji, nego cijelom svijetu.

Našu misiju u praksi provodimo kroz OREA online platformu za kupoprodaju rukotvorina, koja je prva ovakve vrste ne samo u BiH, nego cijeloj regiji, a koja trenutno na jednom mjestu okuplja više od 160 domaćih brendova.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by OREA (@oreabazaar)

OREA kupcima omogućava brojne pogodnosti poput promotivnih popusta i nagrada, da na jednom mjestu naruče proizvode od više kreativaca za sebe ili kao poklon dragoj osobi, omogućava kartično plaćanje uz maksimalnu zaštitu i sigurnost te štedi vrijeme kupcima i ono najvažnije, štiti ih u cjelokupnom kupoprodajnom procesu, jer u slučaju bilo kakvog problema mogu se obratiti nama i dobiti zamjenu proizvoda, povrat novca ili šta god da je rješenje situacije u kojoj se nalaze.

Osim OREA platforme, tu je i Art Market, a u planu su i neke nove aktivnosti na čijoj pripremi već radimo.

Po vama, što je još potrebno napraviti kako bismo učinili pozitivan iskorak u promociji Made in BiH etikete?

Moram biti iskrena i priznati da se u zadnje tri godine, a to govorim jer sam toliko aktivno uključena u kreativnu industriju u BiH, napravio kvalitetan pomak.
Tu mislim i promjenu svijesti o važnosti podržavanja domaćih malih poduzetnika kao i svijesti o kvaliteti domaćih proizvoda, ali i na povećanje broja kreativaca sa sjajnim i kvalitetnim proizvodima.

Držeći se maksime da „budem promjena koju želim vidjeti u društvu“ kupujem domaće gdje god je to moguće i ne sumnjam u kvalitet. Želim da promijenim vlastitu svijest i budem primjer drugima u razbijanju mita da je strano uvijek kvalitetnije od domaćeg.

Naravno, uvijek može bolje i pred nama je još mnogo posla i zato je bitno da imamo jednu platformu poput OREA-e na kojoj svaka aktivna trgovina prođe proces provjere kvalitete proizvoda i odnosa prema kupcima, da domaći mediji što više promovišu Made in BiH proizvode i pozitivne efekte podrške istima, baš onako kako Bonjour.ba to radi.
I naravno, potrebno nam je što više Art Marketa kako bismo kroz specifičnu atmosferu i energiju takvog događaja stvorili dodatnu vezu između kreativaca i naše javnosti.

Otkrijte nam, što nas sve očekuje na trećem izdanju OREA Art Marketa?

Ono što naš Art Market čini posebnim i zašto svako ko ga posjeti kaže da je među najboljim događajima koji su imali priliku posjetiti je „zlatna tajna“ koju ću Vam rado otkriti, a to je da uvijek razmišljamo kako pomjeriti granice od prethodnog izdanja događaja, a pažnju posvjećujemo od najkrupnijih do najsitnijih detalja.

Stavljamo se u pozicije izlagača, posjetilaca, sponzora, pa čak i najmlađih naraštaja, razmišljajući kako da svakom od njih pružimo kvalitetan sadržaj i ugodan boravak.
I ovog puta za malu raju smo pripremili Dječji kutak sa veoma bogatim i kvalitetnim sadržajem. Za malo veću raju smo pripremili 58 kreativaca od kojih će mnogi premijerno predstaviti nove proizvode, neki će ponuditi limited edition proizvode napravljene samo za Art Market, a neki će posjetioce obradovati posebnim popustima.

Osim domaćih rukotvorina, tu će biti i Gastro kutak, zabavni program, i mnoštvo nagradnih igara gdje će svaki posjetilac imati priliku da osvoji nešto.
Bit će tu još par sadržaja, ali nešto moramo sačuvati i kao iznenađenje za sve posjetioce :)

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by OREA (@oreabazaar)

Dizajn kojih domaćih brendova vi imate u ormaru i nosite?

Toga je zaista puno jer se sada posebno trudim da svojom kupovinom podržim kreativce na OREI. Mnogo volim da pijem svoju jutarnju kafu iz Tako keramičkih šolja. Kako smo svi zadnju godinu dana proveli u trenerkama, ja ne izlazim iz svoje Pavone trenerke.

Da mogu, svoju Lola Ts haljinu bih nosila svaki dan. Intuitiva Wool Sleepers pomažu da hodam kao po oblacima i tako se osjećam ženstveno.  
Naizmjenično nosim svoje Helenas i Freya torbe koje su nevjerojatnog kvaliteta. A pošto je nakit moja slaba tačka, iako više volim da ga skupljam i brižno čuvam nego nosim, onda tu imam prstenja kreativaca poput On.design, Tekne, Samusa, Sofić, Sabos, itd. Također, više od četiri godine skoro pa isključivo koristim samo prirodnu kozmetiku, a zadnje dvije godine kupujem samo od domaćih brendova.
Posebno sam oduševljena DiNatura peelingom za lice, Diva Natura sapunima, Gloria kremama za lice, Organlook kremama za tijelo i njihovim dječjim proizvodima. 

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Promo

Ova zbirka, protkana ironičnim humorom, svakodnevnim zapažanjima i slojevitim društvenim temama, u međuvremenu je osvojila čitatelje.

Nakon što smo nedavno pisali o knjizi Varijacije uobičajenih zabluda i predložili je kao savršeno štivo za plažu, vrijeme je da se upoznamo i s čovjekom koji ju je napisao - Milenkom Margetom.

U ovom razgovoru, Margeta nas pušta iza kulisa svog procesa pisanja, otkriva neobičnu inspiraciju koja dolazi iz muzike i zamišlja razgovor s likom iz zbirke koji nikada nije imao priliku voditi.







U zbirci Varijacije uobičajenih zabluda progovarate o složenim društvenim temama, često iz ugla "malog čovjeka". Kako birate perspektivu iz koje pričate priču i koliko vam je važno da ona bude emocionalno iskrena, ali i društveno relevantna?  


Nema ni perspektive niti strane koju zauzimam pri pisanju. Samo prazan papir s temom koja se natenane raspisuje, do onog momenta kad ću sam biti zadovoljan i posljednjom točkom.

Emocionalna iskrenost je uvijek strogo subjektivna kategorija, zato se trudim da pišem na način da čitateljima iskrenost priča bude familijarna. Ne želim da im nakon pročitanog ostane upitnik iznad glave i ono tako užasno (školsko) pitanje: „Što je pisac time htio reći?”




 

U pogovoru se spominje da vaši likovi često nose "zrno autobiografskog". Da li je to nešto što svjesno dozvoljavate ili se dogodi mimo vaše kontrole?

„Zrno autobiografskog” je vjerovatno zgodan način mog urednika da opiše realističnost zbirke. Ne, priče nisu autobiografske, i da, vjerujem da je svaka priča realistična u toj mjeri da bi je čitatelji lako mogli pronaći kao nešto što su i sami doživjeli. Samo u drugoj varijaciji.


Kako provodite vikend kad ne pišete? Ima li nešto što vas resetuje jednako kao pisanje?  


Muzika i koncerti, opsesivno slušanje raznih izvođača i albuma, to su utočišta. Dok sam pisao priče, zamišljao sam i soundtrack za svaku. Tako je neraskidivi dio priče „Cvjetna pregača i kuhinjski nož” Zosterova pjesma „Vrijeme će doći”.



 

Kojem svom liku iz zbirke biste voljeli sjesti nasuprot za stol i postaviti pitanje i koje?  

Čini mi se da bi najsvrsishodnije bilo upitati nešto jedinog stvarnog lika iz zbirke, zar ne? Tako bih volio sjesti nasuprot Josipa Broza i upitati ga jesmo li zaista morali proživjeti one „devedesete” ili smo, uz malo više mudrosti i reformi, ,mogli poći sličnim putem kao npr. Kina, pa da danas ne pričamo o izgubljenim desetljećima nego o zlatnim godinama procvata.



 

 Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba     

Foto: Milenko Margeta