OREA Art market događaj je prodajnog, kulturnog i zabavnog karaktera, koji uz to uvijek ima i humanitarnu notu.

Održava se u Sarajevu, u prelijepoj bašti Zemaljskog muzeja, a ove godine, upravo će ovdje kroz dvodnevni event svoj rad predstaviti domaći brendovi koji su dio OREA platforme. 

Posjetitelji će tako moći upoznati, ali i kupiti radove čak 58 domaćih kreativaca među kojima su oni koji se bave izradom nakita, odjeće, modnih dodataka, kozmetike, dodataka za bebe i još mnogo toga, a dio marketa je i kutak za najmlađe, Food Court…

Senita Slipac, jedna od članica OREA tima, otkrila nam je više detalja o 3. OREA Art Marketu koji se narednog vikenda, 14. i 15.8. održava u Botaničkoj bašti u Sarajevu.
Važno je i istaknuti da se OREA Art Market otvara u subotu od 16h i bit će otvoren do 20h za posjetitelje, dok će u nedjelju trajati u periodu od 10h do 19h.

***

Senita, ovo je treće izdanje OREA Art Marketa. Koji su izazovi s kojim ste se susreli na početku i što ovo 3. izdanje čini posebnim?

Kao i sve drugo što čovjek radi prvi put, tu je prije svega prisutna jedna doza nesigurnosti da li ste se pobrinuli za sve detalje, da li ste nešto previdjeli, te da li će javnost prepoznati vaš događaj kao nešto interesantno i odlučiti se da ga posjete.

Kada nešto radite prvi put, nemate nikakvu statistiku niti druge podatke na koje se možete osloniti za bilo kakvu procjenu, pa morate vjerovati u sebe i da će uloženi trud uroditi plodom.
Što se pomenutog 3. izdanja Art Marketa tiče, ono što ga čini posebnim, barem nama, je svakako to što se „vratio u grad“ nakon više od godinu i pol pauze.

Posebnim ga čine i vanjske okolnosti, obzirom na situaciju s pandemijom zbog čega moramo brinuti o toliko mnogo detalja kako bi osigurali sigurnost svih posjetilaca i izlagača, bez da to umanji atmosferu događaja. Ovo je ujedno i prvi dvodnevni Art Market, obzirom da su prethodna dva izdanja trajala po jedan dan.
Za kraj, ali nipošto najmanje važno, ovaj put ćemo imati neke nove sadržaje koji će doprinijeti posebnom štimungu OREA Art Marketa, a koje nismo imali na prethodnim izdanjima.

Tko danas čini vaš tim i koliko ranije započinjete s organizacijom?

Organizacioni tim Art Marketa broji šest ljudi, a na to svakako treba dodati sve naše saradnike koji na dan Art Marketa svojim doprinosom isti učine posebnim. Inače, s organizacijom započnemo dva mjeseca pred sam događaj, no ove godine smo uslijed neizvjesnosti zbog epidemiološke situacije s organizacijom krenuli u zadnji čas, što će reći da smo za organizaciju imali manje od mjesec dana.

Članovi OREA tima: Kerim Kalamujić, Senita Slipac, Ajna Ključanin i Amra Džeko

Kako sada izgleda jedan vaš radni dan, tek par dana prije početka marketa? 

Uh, jedan radni dan je poprilično stresan, a ovog puta još i više zbog veoma kratkog roka za organizaciju. Dan započinje uz to-do listu i planer aktivnosti, kako bih se što bolje pripremila i maksimalno iskoristila vrijeme.
Nakon toga slijedi komunikacija sa timom kako bismo koordinisali zadatke i sve ostale detalje i informacije vezano za organizaciju, a zatim slijede ili sastanci, ili terenski rad za pripremu lokacije održavanja događaja ili kancelarijski rad na zadacima sa liste.

Dan se obično završi oko ili iza ponoći, jer zbog kratkog roka za organizaciju potrebno je raditi mnogo više sati dnevno no što je uobičajeno, kako bih sve stigla završiti.

Kako biste osobi koja se prvi put susreće s OREA-om opisali vaš brend?

OREA je zajednica kreativaca iz BiH i regije koji se bave izradom rukotvorina, tj. unikatnih ručno rađenih proizvoda.
Naša misija je doprinijeti razvoju lokalne ekonomije kroz izgradnju i osnaživanje kreativne zajednice, zalaganje za bolje uslove poslovanja i promociju kvalitetnih domaćih brendova ne samo u regiji, nego cijelom svijetu.

Našu misiju u praksi provodimo kroz OREA online platformu za kupoprodaju rukotvorina, koja je prva ovakve vrste ne samo u BiH, nego cijeloj regiji, a koja trenutno na jednom mjestu okuplja više od 160 domaćih brendova.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by OREA (@oreabazaar)

OREA kupcima omogućava brojne pogodnosti poput promotivnih popusta i nagrada, da na jednom mjestu naruče proizvode od više kreativaca za sebe ili kao poklon dragoj osobi, omogućava kartično plaćanje uz maksimalnu zaštitu i sigurnost te štedi vrijeme kupcima i ono najvažnije, štiti ih u cjelokupnom kupoprodajnom procesu, jer u slučaju bilo kakvog problema mogu se obratiti nama i dobiti zamjenu proizvoda, povrat novca ili šta god da je rješenje situacije u kojoj se nalaze.

Osim OREA platforme, tu je i Art Market, a u planu su i neke nove aktivnosti na čijoj pripremi već radimo.

Po vama, što je još potrebno napraviti kako bismo učinili pozitivan iskorak u promociji Made in BiH etikete?

Moram biti iskrena i priznati da se u zadnje tri godine, a to govorim jer sam toliko aktivno uključena u kreativnu industriju u BiH, napravio kvalitetan pomak.
Tu mislim i promjenu svijesti o važnosti podržavanja domaćih malih poduzetnika kao i svijesti o kvaliteti domaćih proizvoda, ali i na povećanje broja kreativaca sa sjajnim i kvalitetnim proizvodima.

Držeći se maksime da „budem promjena koju želim vidjeti u društvu“ kupujem domaće gdje god je to moguće i ne sumnjam u kvalitet. Želim da promijenim vlastitu svijest i budem primjer drugima u razbijanju mita da je strano uvijek kvalitetnije od domaćeg.

Naravno, uvijek može bolje i pred nama je još mnogo posla i zato je bitno da imamo jednu platformu poput OREA-e na kojoj svaka aktivna trgovina prođe proces provjere kvalitete proizvoda i odnosa prema kupcima, da domaći mediji što više promovišu Made in BiH proizvode i pozitivne efekte podrške istima, baš onako kako Bonjour.ba to radi.
I naravno, potrebno nam je što više Art Marketa kako bismo kroz specifičnu atmosferu i energiju takvog događaja stvorili dodatnu vezu između kreativaca i naše javnosti.

Otkrijte nam, što nas sve očekuje na trećem izdanju OREA Art Marketa?

Ono što naš Art Market čini posebnim i zašto svako ko ga posjeti kaže da je među najboljim događajima koji su imali priliku posjetiti je „zlatna tajna“ koju ću Vam rado otkriti, a to je da uvijek razmišljamo kako pomjeriti granice od prethodnog izdanja događaja, a pažnju posvjećujemo od najkrupnijih do najsitnijih detalja.

Stavljamo se u pozicije izlagača, posjetilaca, sponzora, pa čak i najmlađih naraštaja, razmišljajući kako da svakom od njih pružimo kvalitetan sadržaj i ugodan boravak.
I ovog puta za malu raju smo pripremili Dječji kutak sa veoma bogatim i kvalitetnim sadržajem. Za malo veću raju smo pripremili 58 kreativaca od kojih će mnogi premijerno predstaviti nove proizvode, neki će ponuditi limited edition proizvode napravljene samo za Art Market, a neki će posjetioce obradovati posebnim popustima.

Osim domaćih rukotvorina, tu će biti i Gastro kutak, zabavni program, i mnoštvo nagradnih igara gdje će svaki posjetilac imati priliku da osvoji nešto.
Bit će tu još par sadržaja, ali nešto moramo sačuvati i kao iznenađenje za sve posjetioce :)

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by OREA (@oreabazaar)

Dizajn kojih domaćih brendova vi imate u ormaru i nosite?

Toga je zaista puno jer se sada posebno trudim da svojom kupovinom podržim kreativce na OREI. Mnogo volim da pijem svoju jutarnju kafu iz Tako keramičkih šolja. Kako smo svi zadnju godinu dana proveli u trenerkama, ja ne izlazim iz svoje Pavone trenerke.

Da mogu, svoju Lola Ts haljinu bih nosila svaki dan. Intuitiva Wool Sleepers pomažu da hodam kao po oblacima i tako se osjećam ženstveno.  
Naizmjenično nosim svoje Helenas i Freya torbe koje su nevjerojatnog kvaliteta. A pošto je nakit moja slaba tačka, iako više volim da ga skupljam i brižno čuvam nego nosim, onda tu imam prstenja kreativaca poput On.design, Tekne, Samusa, Sofić, Sabos, itd. Također, više od četiri godine skoro pa isključivo koristim samo prirodnu kozmetiku, a zadnje dvije godine kupujem samo od domaćih brendova.
Posebno sam oduševljena DiNatura peelingom za lice, Diva Natura sapunima, Gloria kremama za lice, Organlook kremama za tijelo i njihovim dječjim proizvodima. 

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Promo

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com