Selma Vidimlić je zajedno sa Arnelom Čolak pokrenula start-up GIS Solution BiH iz polja geografije, točnije kartografije i GIS rješenja. Uz to, svoju ljubav prema kartografiji preslikale su u izradu personaliziranih zidnih postera koje krase mape različitih područja, gradova i država.

Obzirom da su u vremenu pandemije odlučile otvoriti vlastitu firmu, započeti jedinstven pokret i nositi se sa izazovima koje nose administracija, nepovoljni uvjeti na tržištu i samo predstavljanje brenda, idealne su sugovornice u sklopu našeg #FEELGOODmajica projekta posvećenog bh. poduzetnicama.
Kako su odgovorile na sve poslovne avanture, gdje pronalaze motivaciju i kada stvari ne idu baš po planu te što bi preporučile svim damama koje žele započeti vlastitu poduzetničku priču, otkrivamo u nastavku.

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Dugo smo razmišljale kako da obezbijedimo egzistenciju radeći ono što volimo i ono u šta vjerujemo, a da se ne pokoravamo neefektivnim zaostavštinama prošlih sistema i nefunkcionalnim upravljanjima današnjeg sistema. Tako smo došle na zaključak da je najbolje da pokušamo pokrenuti svoj biznis koji će se temeljiti na samo održivosti i efektivnom poslovanju, biznis koji će da vrednuje i komercijalizuje znanje i kreativnost mladih ljudi. Obzirom da smo svoj biznis pokrenule u aprilu 2020. godine, jasno je da je pandemija Covid19 naš najveći izazov, cijela birokratija koju smo morale da ispošujemo pri samom osnivanju firme u doba pandemije je predstavljala jako veliki izazov, ali upornošću i voljom uspjele smo da pokrenemo GIS Solutions BH priču. Sada se borimo za svoje mjesto na tržištu i svaki dan je novi izazov, ali i motivacija da nastavimo.

Selma Vidimlić i Arnela Čolak 

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?

Moć prostornih analiza.

Koji su proizvodi/usluge dostupni u sklopu vašeg brenda?

GIS Solutions BH se bavi implementacijom Geografskih Informacionih Sistema, ali i konsultantskim uslugama koje podrazumijevaju dizajniranje sistema, pružanje i obradu kartografskih i statističkih podataka, kreiranje baza podataka, održavanje i nadogradnja GIS sistema, izrada tematskih i drugih mapa, ali i savjetovanje u vezi sa planiranjem i namjenom zemljišta. Kroz naš brend MapsDesign/BA kreiramo dekorativne zidne mape.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Nijedan naš radni dan nije isti, ponekad cijeli dan provedemo pored računara baveći se isključivo GISom i mapiranjem, dok drugi provedemo na različitim sastancima sa svrhom ugovaranja poslova, a nekad naš radni dan su dugi razgovori i istraživanje uz više od jedne šoljice kafe gdje zajedno pokušavamo da odredimo naše sljedeće poslovne korake.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Smatramo da naš brend čini jedinstvenim to što pokušavamo da na drugačiji način približimo moć GISa, kartografije i prostornih analiza kako našim klijentima i potencijalnim klijentima, tako i široj javnosti. Digitalna transformacija jednog društva ne podrazumijeva samo IT stručnjake koji negdje iza zatvorenih vrata pokušavaju da osmisle tehnička rješenja, to je proces koji ima osnovni zadatak da olakša građanima svakodnevnicu i bude funkcionalan u tom smislu. Mi se vodimo tom tezom i smatramo da je ona naša osnovna jedinstvenost na domaćem tržištu.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Stojećki se nositi sa neuspjesima je vještina koju smo morale da savladamo, bilo je različitih faza, ponekad smo razmišljale i o odustajanju, smatrajući da nismo dorasle ili da nismo dovoljne da uđemo u koštac sa svim onim što nosi poslovanje na bh tržištu. Takve dane je najbolje zanemariti, prespavati noć i novi dan započeti radom. Kada sjednemo zajedno i započnemo razgovor o novim mogućnostima, motivacija naraste i ponovo smo spremne da se borimo i nastavimo dalje.

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Ništa ne ide onako kako ste zamislili, predvidjeti sve šta se može desiti je nemoguće, najbitnije je ostati smiren i racionalan u svakoj situaciji. Ljudi su različiti, pogledi na probleme su različiti i staloženost je definitivno prijeko potrebna. Naoružati se strpljenjem, podrškom i kvalitetnim mentorstvom mi vjerujemo da je ključ.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?

Mi smo došle do zaključka da je javnost danas dosta upoznata sa #MadeinBiH etiketom, ali svijest još uvijek nije na dovoljno visokom nivou. Različite organizacije, fondacije i slična tijela su dosta uradili na podizanju te svijesti i #poduzetneZajedno je jedan odličan takav projekat, međutim smatramo da je potrebno da se i javni i privatni mediji, kao i sama država još dosta angažuju po tom pitanju. Također, proizvođači #MadeinBiH proizvoda, ali i usluga treba da još bolje prilagode svoje djelovanje bh tržištu, u skladu sa potrebama i kupovnom moći.

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?

Selma: Teško mi je da izdvojim jednu knjigu, ali definitivno sve što sam pročitala od Camusa, Kafke, Orwela, tj egzistencijalizam. Npr. Stranac od Camusa me je nagnao na razmišljanje kako je sreća jedinstven trenutak u vremenu i prostoru, neovisan o opštim okolnostima koji treba da prepoznamo i da uživamo u njemu, jer tako punimo životnu energiju koja će nam biti prijeko potrebna u onim, ne tako lijepim situacijama, koje nam svima život ponekad servira.

Arnela: Knjiga Jadnici, francuskog pisca Viktora Igoa, je knjiga koja je, bez razmišljanja, ostavila veliki utjecaj na mene. Ne mogu reći da mi je ta knjiga poslužila kao knjiga za opuštanje, već kao štivo koje me je iz poglavlja u poglavlje tjeralo na razmišljanje o filozofiji života, uticaju religije i državnog sistema na pojedinca, na život svakog od likova pojedinačno sa svim životnim izazovima. Historija mi je uvijek bila velika ljubav, a ova knjiga mi je pružila uvid u velike historijske događaje i ličnosti. Svakako je to djelo klasične književnosti koje bi preporučila svima.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?

Selma: Za moje funkcionisanje odmor i opuštanje su jako bitni, volim u svom domu da kreiram opuštajuću atmosferu, volim dobru muziku, a često gledam i čitam intervjue meni zanimljivih ličnosti. Također, kvalitetna večera u krugu prijatelja ili izlet na neku od naših planina su moji recepti za punjenje baterija.

Arnela: Druženje sa porodicom i prijateljima je nešto što prvenstveno biram za punjenje baterija. Okruženje koje mi odgovara za opuštanje je priroda kao bijeg od gužve, buke i tehnologije, gdje se u potpunosti isključim. Ukoliko nemam puno slobodnog vremena za bijeg u prirodu, onda je to dobar film ili serija.

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

#poduzetneZajedno je projekat koji je našem brendu donio nužno potrebno medijsko isticanje, ali i povezao nas sa divnim, kreativnim i ugodnim ljudima od kojih smo mnogo toga naučile i dalje učimo. Benefiti ovog projekta za nas su i poslovni i privatni, sretne smo što ste baš nas izabrali.

Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?

Svim BONJOUR. čitateljicama poručile bismo da hrabrost moraju da nađu u sebi, da na trenutak zanemare sve svoje ranije neuspjehe ili ružne situacije i da se oslone na svoju volju, znanje i kreativnost. Mjesta za sve nas ima, povežite se sa kvalitetnim ljudima, nađite motivaciju u svakom danu i odlučno započnite svoju biznis priču. Podršku svih nas imate i samo naprijed.

Više o brendu GIS Solution saznajte klikom OVDJE, a njihov brend Maps Design te novitete pratite klikom OVDJE.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

                               

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić