Selma Vidimlić je zajedno sa Arnelom Čolak pokrenula start-up GIS Solution BiH iz polja geografije, točnije kartografije i GIS rješenja. Uz to, svoju ljubav prema kartografiji preslikale su u izradu personaliziranih zidnih postera koje krase mape različitih područja, gradova i država.

Obzirom da su u vremenu pandemije odlučile otvoriti vlastitu firmu, započeti jedinstven pokret i nositi se sa izazovima koje nose administracija, nepovoljni uvjeti na tržištu i samo predstavljanje brenda, idealne su sugovornice u sklopu našeg #FEELGOODmajica projekta posvećenog bh. poduzetnicama.
Kako su odgovorile na sve poslovne avanture, gdje pronalaze motivaciju i kada stvari ne idu baš po planu te što bi preporučile svim damama koje žele započeti vlastitu poduzetničku priču, otkrivamo u nastavku.

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Dugo smo razmišljale kako da obezbijedimo egzistenciju radeći ono što volimo i ono u šta vjerujemo, a da se ne pokoravamo neefektivnim zaostavštinama prošlih sistema i nefunkcionalnim upravljanjima današnjeg sistema. Tako smo došle na zaključak da je najbolje da pokušamo pokrenuti svoj biznis koji će se temeljiti na samo održivosti i efektivnom poslovanju, biznis koji će da vrednuje i komercijalizuje znanje i kreativnost mladih ljudi. Obzirom da smo svoj biznis pokrenule u aprilu 2020. godine, jasno je da je pandemija Covid19 naš najveći izazov, cijela birokratija koju smo morale da ispošujemo pri samom osnivanju firme u doba pandemije je predstavljala jako veliki izazov, ali upornošću i voljom uspjele smo da pokrenemo GIS Solutions BH priču. Sada se borimo za svoje mjesto na tržištu i svaki dan je novi izazov, ali i motivacija da nastavimo.

Selma Vidimlić i Arnela Čolak 

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?

Moć prostornih analiza.

Koji su proizvodi/usluge dostupni u sklopu vašeg brenda?

GIS Solutions BH se bavi implementacijom Geografskih Informacionih Sistema, ali i konsultantskim uslugama koje podrazumijevaju dizajniranje sistema, pružanje i obradu kartografskih i statističkih podataka, kreiranje baza podataka, održavanje i nadogradnja GIS sistema, izrada tematskih i drugih mapa, ali i savjetovanje u vezi sa planiranjem i namjenom zemljišta. Kroz naš brend MapsDesign/BA kreiramo dekorativne zidne mape.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Nijedan naš radni dan nije isti, ponekad cijeli dan provedemo pored računara baveći se isključivo GISom i mapiranjem, dok drugi provedemo na različitim sastancima sa svrhom ugovaranja poslova, a nekad naš radni dan su dugi razgovori i istraživanje uz više od jedne šoljice kafe gdje zajedno pokušavamo da odredimo naše sljedeće poslovne korake.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Smatramo da naš brend čini jedinstvenim to što pokušavamo da na drugačiji način približimo moć GISa, kartografije i prostornih analiza kako našim klijentima i potencijalnim klijentima, tako i široj javnosti. Digitalna transformacija jednog društva ne podrazumijeva samo IT stručnjake koji negdje iza zatvorenih vrata pokušavaju da osmisle tehnička rješenja, to je proces koji ima osnovni zadatak da olakša građanima svakodnevnicu i bude funkcionalan u tom smislu. Mi se vodimo tom tezom i smatramo da je ona naša osnovna jedinstvenost na domaćem tržištu.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Stojećki se nositi sa neuspjesima je vještina koju smo morale da savladamo, bilo je različitih faza, ponekad smo razmišljale i o odustajanju, smatrajući da nismo dorasle ili da nismo dovoljne da uđemo u koštac sa svim onim što nosi poslovanje na bh tržištu. Takve dane je najbolje zanemariti, prespavati noć i novi dan započeti radom. Kada sjednemo zajedno i započnemo razgovor o novim mogućnostima, motivacija naraste i ponovo smo spremne da se borimo i nastavimo dalje.

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Ništa ne ide onako kako ste zamislili, predvidjeti sve šta se može desiti je nemoguće, najbitnije je ostati smiren i racionalan u svakoj situaciji. Ljudi su različiti, pogledi na probleme su različiti i staloženost je definitivno prijeko potrebna. Naoružati se strpljenjem, podrškom i kvalitetnim mentorstvom mi vjerujemo da je ključ.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?

Mi smo došle do zaključka da je javnost danas dosta upoznata sa #MadeinBiH etiketom, ali svijest još uvijek nije na dovoljno visokom nivou. Različite organizacije, fondacije i slična tijela su dosta uradili na podizanju te svijesti i #poduzetneZajedno je jedan odličan takav projekat, međutim smatramo da je potrebno da se i javni i privatni mediji, kao i sama država još dosta angažuju po tom pitanju. Također, proizvođači #MadeinBiH proizvoda, ali i usluga treba da još bolje prilagode svoje djelovanje bh tržištu, u skladu sa potrebama i kupovnom moći.

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?

Selma: Teško mi je da izdvojim jednu knjigu, ali definitivno sve što sam pročitala od Camusa, Kafke, Orwela, tj egzistencijalizam. Npr. Stranac od Camusa me je nagnao na razmišljanje kako je sreća jedinstven trenutak u vremenu i prostoru, neovisan o opštim okolnostima koji treba da prepoznamo i da uživamo u njemu, jer tako punimo životnu energiju koja će nam biti prijeko potrebna u onim, ne tako lijepim situacijama, koje nam svima život ponekad servira.

Arnela: Knjiga Jadnici, francuskog pisca Viktora Igoa, je knjiga koja je, bez razmišljanja, ostavila veliki utjecaj na mene. Ne mogu reći da mi je ta knjiga poslužila kao knjiga za opuštanje, već kao štivo koje me je iz poglavlja u poglavlje tjeralo na razmišljanje o filozofiji života, uticaju religije i državnog sistema na pojedinca, na život svakog od likova pojedinačno sa svim životnim izazovima. Historija mi je uvijek bila velika ljubav, a ova knjiga mi je pružila uvid u velike historijske događaje i ličnosti. Svakako je to djelo klasične književnosti koje bi preporučila svima.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?

Selma: Za moje funkcionisanje odmor i opuštanje su jako bitni, volim u svom domu da kreiram opuštajuću atmosferu, volim dobru muziku, a često gledam i čitam intervjue meni zanimljivih ličnosti. Također, kvalitetna večera u krugu prijatelja ili izlet na neku od naših planina su moji recepti za punjenje baterija.

Arnela: Druženje sa porodicom i prijateljima je nešto što prvenstveno biram za punjenje baterija. Okruženje koje mi odgovara za opuštanje je priroda kao bijeg od gužve, buke i tehnologije, gdje se u potpunosti isključim. Ukoliko nemam puno slobodnog vremena za bijeg u prirodu, onda je to dobar film ili serija.

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

#poduzetneZajedno je projekat koji je našem brendu donio nužno potrebno medijsko isticanje, ali i povezao nas sa divnim, kreativnim i ugodnim ljudima od kojih smo mnogo toga naučile i dalje učimo. Benefiti ovog projekta za nas su i poslovni i privatni, sretne smo što ste baš nas izabrali.

Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?

Svim BONJOUR. čitateljicama poručile bismo da hrabrost moraju da nađu u sebi, da na trenutak zanemare sve svoje ranije neuspjehe ili ružne situacije i da se oslone na svoju volju, znanje i kreativnost. Mjesta za sve nas ima, povežite se sa kvalitetnim ljudima, nađite motivaciju u svakom danu i odlučno započnite svoju biznis priču. Podršku svih nas imate i samo naprijed.

Više o brendu GIS Solution saznajte klikom OVDJE, a njihov brend Maps Design te novitete pratite klikom OVDJE.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

                               

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

 

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

 

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

 

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

 

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com