TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Pranje rublja mnogima je ne baš omiljen posao, koji često delegiramo na druge, što nerijetko dovodi do sitnih greški u koracima zbog čega rublje ne izađe iz perilice potpuno mirisno i čisto. Ususret ljetu i visokim temperaturama, ali i sukladno pandemiji, sve više pažnje uz odjeću, dajemo i posteljini i plahtama koje koristimo.
Neki se pridržavaju mijenjanja posteljine jednom tjedno, drugi svaka dva tjedna, neki čak - ako to priznaju i jednom mjesečno što nas dovodi do pitanja: „Postoji li pravilo o tome kako i koliko često mijenjati plahte kako bi one bile što čistije i zdravije?“
Foto: @anajohnson
Općenito, pranje posteljine nije nam uvijek omiljeni zadatak. Točnije, gotovo tri petine nas ne mijenja posteljinu svaki tjedan, otkrilo je istraživanje firme za čišćenje End of Tenancy Cleaning London. Grinje prašine mogu se brzo razmnožiti u nepranoj posteljini. Iako ovo nije sjajna vijest bilo kome, oni koji pate od alergije, astme ili ekcema trebali bi posebno voditi računa.
Upravo zbog toga smo istražili što mikrobiolozi i dermatolozi savjetuju koliko često i kako trebamo prati svoje plahte.
PERITE PLAHTE I PREKRIVAČE BAREM JEDNOM U TJEDNU
U biti što je tkanina bliža koži, to je češće treba prati i mijenjati jer na neopranoj posteljini nakuplja se mnogo nepoželjnih bakterija. Ljudi svakodnevno ispuštaju između 30.000 i 40.000 stanica kože, prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD) i tamo gdje stanice kože ostanu, pojave se grinje. Neoprane plahte u tom slučaju su poput bifea za grinje što može djelovati negativno na vaš ekosustav kože. Generalno preporučuje se da posteljinu i jastučnice perete i mijenjate jednom tjedno. U slučaju da postoji intenzivno znojenje, treba ih češće prati.
POSTELJINU PERITE NA 60 °C ILI VIŠE
Iako će se prašina isprati ako perete posteljinu na nižoj temperaturi, same grinje će preživjeti, što dugoročno nije rješenje. Prije nego što posteljinu stavite u perilicu, provjerite ima li naljepnica sa uputama za pranje. Ako se vaše posteljine ne mogu oprati u toploj vodi, pokušajte ih ostaviti na suncu da se osuše jer je sunčeva svjetlost prirodno antimikrobno sredstvo. Još jedan trik je glačati posteljinu kako biste bili sigurni da je vaša posteljina uistinu čista.
Uz to, postoji li slađi večernji hygge trenutak od mirisa svježe oprane posteljine?
TEKST: Ada Ćeremida
U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.
Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept.
Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.
Drvo kao temelj atmosfere
Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona.
Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.
Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.
Rasvjeta koja imitira zalazak sunca
Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone.
U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.
Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.
Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.
Teksture koje brišu sterilnost
Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.
Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.
Boje koje ostaju u spektru zemlje
Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.
U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.
Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.
Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
