TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Pranje rublja mnogima je ne baš omiljen posao, koji često delegiramo na druge, što nerijetko dovodi do sitnih greški u koracima zbog čega rublje ne izađe iz perilice potpuno mirisno i čisto. Ususret ljetu i visokim temperaturama, ali i sukladno pandemiji, sve više pažnje uz odjeću, dajemo i posteljini i plahtama koje koristimo.
Neki se pridržavaju mijenjanja posteljine jednom tjedno, drugi svaka dva tjedna, neki čak - ako to priznaju i jednom mjesečno što nas dovodi do pitanja: „Postoji li pravilo o tome kako i koliko često mijenjati plahte kako bi one bile što čistije i zdravije?“
Foto: @anajohnson
Općenito, pranje posteljine nije nam uvijek omiljeni zadatak. Točnije, gotovo tri petine nas ne mijenja posteljinu svaki tjedan, otkrilo je istraživanje firme za čišćenje End of Tenancy Cleaning London. Grinje prašine mogu se brzo razmnožiti u nepranoj posteljini. Iako ovo nije sjajna vijest bilo kome, oni koji pate od alergije, astme ili ekcema trebali bi posebno voditi računa.
Upravo zbog toga smo istražili što mikrobiolozi i dermatolozi savjetuju koliko često i kako trebamo prati svoje plahte.
PERITE PLAHTE I PREKRIVAČE BAREM JEDNOM U TJEDNU
U biti što je tkanina bliža koži, to je češće treba prati i mijenjati jer na neopranoj posteljini nakuplja se mnogo nepoželjnih bakterija. Ljudi svakodnevno ispuštaju između 30.000 i 40.000 stanica kože, prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD) i tamo gdje stanice kože ostanu, pojave se grinje. Neoprane plahte u tom slučaju su poput bifea za grinje što može djelovati negativno na vaš ekosustav kože. Generalno preporučuje se da posteljinu i jastučnice perete i mijenjate jednom tjedno. U slučaju da postoji intenzivno znojenje, treba ih češće prati.
POSTELJINU PERITE NA 60 °C ILI VIŠE
Iako će se prašina isprati ako perete posteljinu na nižoj temperaturi, same grinje će preživjeti, što dugoročno nije rješenje. Prije nego što posteljinu stavite u perilicu, provjerite ima li naljepnica sa uputama za pranje. Ako se vaše posteljine ne mogu oprati u toploj vodi, pokušajte ih ostaviti na suncu da se osuše jer je sunčeva svjetlost prirodno antimikrobno sredstvo. Još jedan trik je glačati posteljinu kako biste bili sigurni da je vaša posteljina uistinu čista.
Uz to, postoji li slađi večernji hygge trenutak od mirisa svježe oprane posteljine?
TEKST: Ada Ćeremida
Već znamo da broj kvadrata ne mora nužno značiti i kvalitet prostora.
Stan u Banja Luci u naselju Borik to potvrđuje na najbolji mogući način: kroz promišljen raspored, tople materijale i dizajn koji ne pokušava biti glasniji nego što treba.
Na 59 m² ovdje su jasno definirane tri zone dnevna, spavaća i radna bez osjećaja zagušenosti ili kompromisa. Umjesto toga, prostor djeluje mirno, povezano i nenametljivo elegantno. Upravo ona vrsta interijera u kojem se lako zamislite kako živite, a ne samo kako ga gledate.
Ulazni prostor često je zanemaren, ali ovdje je tretiran kao uvod u cijeli stan. Okruglo ogledalo i drvene vertikale reflektuju svjetlo i odmah stvaraju osjećaj širine.
To je onaj tihi luksuz koji ne traži pažnju, ali je primijetite čim uđete.
Dnevni boravak i trpezarija: Otvoren plan koji stvara ritam prostora
Dnevni boravak je srce stana i povezan je s trpezarijom i kuhinjom u jednom otvorenom potezu. Ugaona garnitura na razvlačenje prirodno definiše zonu za odmor, dok drveni pod i zidne obloge daju prostoru kontinuitet i toplinu.
Crni akcenti od rasvjete do ugrađenih polica unose kontrast koji prostoru daje ozbiljnost i osjećaj urbanog luksuza. Posebno se ističe vertikalna polica s ambijentalnom rasvjetom, koja nije samo dekorativna, već vizuelno produbljuje prostor.
Trpezarijski sto smješten je tačno tamo gdje treba: dovoljno blizu kuhinji, ali i dnevnom dijelu, čineći prostor idealnim za svakodnevne rituale, ali i večere s gostima.
Spavaća soba: Mirna zona s hotelskim osjećajem
Glavna spavaća soba oslanja se na neutralnu paletu i teksture. Drvena obloga zida iza kreveta stvara osjećaj zaštićenosti i intime, dok tapecirano uzglavlje dodaje mekoću prostoru.
Veliki ormar sa staklenim frontama vizuelno rasterećuje sobu i dopušta svjetlu da prolazi, umjesto da prostor zatvara. To je jedan od onih detalja koji čine razliku između „dobrog“ i zaista promišljenog interijera.
Sve je svedeno, ali ništa ne djeluje hladno, upravo balans koji spavaća soba treba imati.
Druga soba: Fleksibilnost kao ključ dobrog rasporeda
Manja soba u stanu ima dvostruku ulogu. Trenutno je opremljena jednim krevetom, ali zahvaljujući ugrađenom radnom stolu i ormarima, lako može funkcionisati kao radna ili gostinjska soba.
Ovakav pristup prostoru posebno je važan u stanovima srednje kvadrature gdje svaka prostorija treba imati više od jedne funkcije, bez gubitka estetike.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
