TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Pranje rublja mnogima je ne baš omiljen posao, koji često delegiramo na druge, što nerijetko dovodi do sitnih greški u koracima zbog čega rublje ne izađe iz perilice potpuno mirisno i čisto. Ususret ljetu i visokim temperaturama, ali i sukladno pandemiji, sve više pažnje uz odjeću, dajemo i posteljini i plahtama koje koristimo.
Neki se pridržavaju mijenjanja posteljine jednom tjedno, drugi svaka dva tjedna, neki čak - ako to priznaju i jednom mjesečno što nas dovodi do pitanja: „Postoji li pravilo o tome kako i koliko često mijenjati plahte kako bi one bile što čistije i zdravije?“
Foto: @anajohnson
Općenito, pranje posteljine nije nam uvijek omiljeni zadatak. Točnije, gotovo tri petine nas ne mijenja posteljinu svaki tjedan, otkrilo je istraživanje firme za čišćenje End of Tenancy Cleaning London. Grinje prašine mogu se brzo razmnožiti u nepranoj posteljini. Iako ovo nije sjajna vijest bilo kome, oni koji pate od alergije, astme ili ekcema trebali bi posebno voditi računa.
Upravo zbog toga smo istražili što mikrobiolozi i dermatolozi savjetuju koliko često i kako trebamo prati svoje plahte.
PERITE PLAHTE I PREKRIVAČE BAREM JEDNOM U TJEDNU
U biti što je tkanina bliža koži, to je češće treba prati i mijenjati jer na neopranoj posteljini nakuplja se mnogo nepoželjnih bakterija. Ljudi svakodnevno ispuštaju između 30.000 i 40.000 stanica kože, prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD) i tamo gdje stanice kože ostanu, pojave se grinje. Neoprane plahte u tom slučaju su poput bifea za grinje što može djelovati negativno na vaš ekosustav kože. Generalno preporučuje se da posteljinu i jastučnice perete i mijenjate jednom tjedno. U slučaju da postoji intenzivno znojenje, treba ih češće prati.
POSTELJINU PERITE NA 60 °C ILI VIŠE
Iako će se prašina isprati ako perete posteljinu na nižoj temperaturi, same grinje će preživjeti, što dugoročno nije rješenje. Prije nego što posteljinu stavite u perilicu, provjerite ima li naljepnica sa uputama za pranje. Ako se vaše posteljine ne mogu oprati u toploj vodi, pokušajte ih ostaviti na suncu da se osuše jer je sunčeva svjetlost prirodno antimikrobno sredstvo. Još jedan trik je glačati posteljinu kako biste bili sigurni da je vaša posteljina uistinu čista.
Uz to, postoji li slađi večernji hygge trenutak od mirisa svježe oprane posteljine?
TEKST: Ada Ćeremida
Pronašli smo garsonjeru koja je studija o tome kako mali prostori postaju veliki kada im date dobru logiku.
U mirnom makovskom naselju Zenice, u blizini Bosanske piramide, smješten je studio stan od svega 40 m² koji postavlja pitanje koje mnogi imaju: “Može li garsonjera izgledati kao pravi stan i ostati funkcionalna?”
Ovaj prostor kaže: apsolutno da. Najveći uspjeh ovog interijera je njegovo nevidljivo zoniranje. Dnevni boravak, spavaći dio, micro-kuhinja i ulazna zona nisu fizički odvojeni, ali djeluju kao cjeline sa svojom funkcijom.
Mali prostori ne trebaju zidove, nego pravilno raspoređene fokuse. Rezultat? Prostor se ne čita kao jedna soba, nego kao mali, fluidni dom.
Dnevni boravak i kuhinja: prostor koji diše zahvaljujući materijalima
Ono što odmah postaje jasno jeste da se ovdje sve oslanja na tople materijale i meke forme. Bouclé sofa i tabure, mali drveni sto i visoke bijele zavjese stvaraju dnevni dio koji izgleda odvojeno iako se fizički naslanja na krevet.
Kuhinja od drveta i bijelih fronti, sa lampama od ratana i šankom koji služi kao dodatna radna ploha, postaje vizuelni centar stana. I upravo tu se vidi prva lekcija ovog prostora: mali stan ne zahtijeva više namještaja nego više logike. Kada kuhinja i boravak dijele istu toplu paletu, prostor se povezuje, smiruje i djeluje veće nego što jeste.
Krevetni dio: mirna zona u jednoj liniji svjetla
Spavaći dio je pozicioniran uz najveći izvor prirodnog svjetla, čime se krevet “otapa” u prostoru umjesto da dominira njime. Neutralna posteljina, suptilne nijanse bež boje i minimalni detalji održavaju spavaću zonu tihom i laganom.
Ovo je dio koji pokazuje da se privatnost u garsonjeri ne stvara zidovima nego atmosferom mekim svjetlom, laganim prekrivačima i vizuelnim tišinama koje oko prepoznaje kao odmor. Tako prostor ostaje funkcionalno otvoren, ali emotivno podijeljen.
Odlaganje, rasvjeta i ogledala: mali trikovi koji mijenjaju sve
Najbolji dio ove garsonjere je način na koji je sakrivena funkcija. Veliki bijeli ormar duž zida nestaje jer se spaja sa zidnom površinom, dok tamniji ormar u ulazu preuzima vizuelnu težinu i usmjerava pogled dalje u prostor.
Tri okrugla ogledala na zidu dodaju dubinu i visinu, reflektirajući svjetlo i stvarajući iluziju još jedne prostorije. Rasvjeta je topla i strateški postavljena: pletene lampe iznad šanka, podna lampa u dnevnom dijelu i difuzno svjetlo kroz zavjese čine da stan djeluje kao da ima više slojeva nego što zapravo ima. 
Tu leži najveća vrijednost ovog interijera on ne pokušava sakriti da je 40 m², nego pokazuje kako se tih 40 m² može koristiti pametno i sa stilom.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
