TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Pranje rublja mnogima je ne baš omiljen posao, koji često delegiramo na druge, što nerijetko dovodi do sitnih greški u koracima zbog čega rublje ne izađe iz perilice potpuno mirisno i čisto. Ususret ljetu i visokim temperaturama, ali i sukladno pandemiji, sve više pažnje uz odjeću, dajemo i posteljini i plahtama koje koristimo.
Neki se pridržavaju mijenjanja posteljine jednom tjedno, drugi svaka dva tjedna, neki čak - ako to priznaju i jednom mjesečno što nas dovodi do pitanja: „Postoji li pravilo o tome kako i koliko često mijenjati plahte kako bi one bile što čistije i zdravije?“
Foto: @anajohnson
Općenito, pranje posteljine nije nam uvijek omiljeni zadatak. Točnije, gotovo tri petine nas ne mijenja posteljinu svaki tjedan, otkrilo je istraživanje firme za čišćenje End of Tenancy Cleaning London. Grinje prašine mogu se brzo razmnožiti u nepranoj posteljini. Iako ovo nije sjajna vijest bilo kome, oni koji pate od alergije, astme ili ekcema trebali bi posebno voditi računa.
Upravo zbog toga smo istražili što mikrobiolozi i dermatolozi savjetuju koliko često i kako trebamo prati svoje plahte.
PERITE PLAHTE I PREKRIVAČE BAREM JEDNOM U TJEDNU
U biti što je tkanina bliža koži, to je češće treba prati i mijenjati jer na neopranoj posteljini nakuplja se mnogo nepoželjnih bakterija. Ljudi svakodnevno ispuštaju između 30.000 i 40.000 stanica kože, prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD) i tamo gdje stanice kože ostanu, pojave se grinje. Neoprane plahte u tom slučaju su poput bifea za grinje što može djelovati negativno na vaš ekosustav kože. Generalno preporučuje se da posteljinu i jastučnice perete i mijenjate jednom tjedno. U slučaju da postoji intenzivno znojenje, treba ih češće prati.
POSTELJINU PERITE NA 60 °C ILI VIŠE
Iako će se prašina isprati ako perete posteljinu na nižoj temperaturi, same grinje će preživjeti, što dugoročno nije rješenje. Prije nego što posteljinu stavite u perilicu, provjerite ima li naljepnica sa uputama za pranje. Ako se vaše posteljine ne mogu oprati u toploj vodi, pokušajte ih ostaviti na suncu da se osuše jer je sunčeva svjetlost prirodno antimikrobno sredstvo. Još jedan trik je glačati posteljinu kako biste bili sigurni da je vaša posteljina uistinu čista.
Uz to, postoji li slađi večernji hygge trenutak od mirisa svježe oprane posteljine?
TEKST: Ada Ćeremida
U Gileriji se jasno vidi da dobar interijer ne nastaje iz kopiranja, već iz povjerenja, konteksta i hrabrih odluka.
Kada smo prvi put posjetili Gileriu, nedjeljno otvaranje imalo je gotovo ceremonijalni karakter kao prirodan nastavak priče koja je u Sarajevu počela puno ranije, izvan klasičnih ugostiteljskih okvira.
O toj fazi već smo pisali u našem ranijem tekstu, kada je Gileria tek otvorila vrata i potvrdila da iza nje stoji jasna ideja, a ne brzopleta ambicija. Ono što se tada tek naslućivalo, danas je jasno čitljivo i kroz prostor.
Upravo zato ovaj put gledamo Gileriju iz ugla interijera, kroz razgovor s Adnom Ahmedić Kadić, arhitekticom i dizajnericom koja potpisuje uređenje prostora kako je izgledao prije, kako se razvijao i zašto danas djeluje toliko prirodno u svom okruženju.
Od improvizacije do povjerenja u proces
Priča o dizajnu Gilerie nije započela klasičnim briefom. Kako nam je ispričala Adna, sve je krenulo spontano, gotovo usputno, nakon što je investitoru Adnanu ponudila pomoć. U početku je bio siguran da tačno zna šta želi, ali je vrlo brzo shvatio da je pametnije u proces ući zajedno s arhitektom.
Taj trenutak povjerenja bio je ključan jer su Adni su prepuštene gotovo sve odluke, bez miješanja i kočenja, što je omogućilo fluidan i brz razvoj koncepta.
Foto: Privatna arhiva
Jedna od najdražih faza bila je potraga za polovnom, vintage rasvjetom, s idejom da upravo ona postane vizuelni potpis prostora. Umjesto instant rješenja, birani su komadi s karakterom i istorijom, koji danas dominiraju interijerom.
Mali gabarit sa velikim zadatkom
Na raspolaganju je bilo svega 22 m² polusuterenskog prostora, sa portalima na jednoj strani i stepenicama unutar gabarita. U tako ograničenoj kvadraturi trebalo je smjestiti kuhinju, peć za pizzu, sjedenje, skladišni prostor i toalet arhitektonski izazov koji nije ostavljao mnogo prostora za greške.
Ideja da pizza peć bude fokus interijera postojala je od početka, ali kada je peć konačno stigla, postalo je jasno da njena prvobitno planirana pozicija ne funkcioniše.
Plan se morao mijenjati u hodu, što je unijelo nervozu kod investitora, ali i dovelo do boljeg rješenja. Danas je crvena peć ne samo tehnički element, već centralni vizuelni akcenat koji definiše prostor.
Neutralna baza kao prostor za karakter
Konceptualno, Gileria je zamišljena kao “očišćen” prostor bijeli zidovi, crno-bijele podne pločice i neutralna osnova koja dopušta slobodu u građenju identiteta.
Upravo ta minimalistička baza omogućila je slojevito dodavanje detalja: šank obložen zelenim pločicama s roza fugom, grubo izmaltani plafon, plavi skladišni moduli, diskretni drveni elementi i stolice u kombinaciji roza boje i pepito uzorka.
Posebno mjesto zauzimaju dizajnerski lusteri, među kojima su i Meblo Guzzini modeli, danas vrlo cijenjeni na tržištu, ali ovdje kupljeni kao polovni komadi i vraćeni u punu funkciju.
Kao završni sloj, umjetnička djela Hanne Dujmović prostoru su dala emotivnu dimenziju, zbog koje Gileria nije samo mjesto za jelo, već prostor koji se pamti.
Gileria pokazuje da dobar dizajn ne zavisi od kvadrature, već od jasne ideje, hrabrosti u odlukama i razumijevanja konteksta. Ovdje je interijer ravnopravan dio iskustva, jednako važan kao i pizza koja se u njemu priprema.
A možda je upravo zato Gileria danas jedno od onih mjesta u Sarajevu koja se ne zaboravljaju nakon prve posjete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
