TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 28.4.2014.
Zašto svi žele u Franz Ferdinand? Neke od naših najčitanijih priča na MODAMO.info su one vezene uz zanimljive turističke destinacije i atraktivne hotele o kojima mnogi mogu samo sanjati. Ili možda nije tako? Naime, Franz Ferdinand hostel koji se nalazi na adresi Jelića 4 u Sarajevu će vam pružiti jedinstven osjećaj zbog kojeg mnogi čak dolaze i iz najudaljenijih zemalja svijeta.
Pitate se zašto? Razgovarali smo sa Emelom Burdzovic koja je uz supruga vlasnica ovog jedinstvenog hostela i koja nam je otkrila neke od najzanimljivijih priča o dekorima u hotelu, kakve poruke njihovi posjetitelji najviše ostavljaju te što planiraju u narednih par godina.
Franz Ferdinand hostel je jedini boutique hostel u Sarajevu, ako smo upravu. Recite nam Emela, sve od početka - kako (i tko) je došao na ideju otvaranja takvog hostela i kada ste uopće krenuli s radom?
Upravu ste. Muž je kao i obično glavni krivac za sve. Kako već nekoliko godina vodi turističku agenciju sa akcentom na dolazak gostiju u BiH, početkom prošle godine rodila mu se želja da uspostavi i vlastiti smještajni kapacitet. A onda je i mene zarazio i više nije bilo povratka. Jasno smo znali da u moru običnih hostela želimo imati jedan boutique kategorizacije, drugačiji od svih, sa pričom koja je neraskidivo vezana za Sarajevo. Srećom involvirali su se i brojni prijatelji, nadareni, pametni i kreativni, a među njima i jedan koji je dao ime hostelu i zapravo definirao koju ćemo sarajesvku priču pričati u njemu. U martu smo krenuli sa nacrtima i istraživanjem, u junu sa radovima, a u septembru zvanično otvorili naša vrata.
Ono što hostel razlikuje od ostalih jeste uređenje gdje je svaka soba priča za sebe. Koliko imate takvih soba i kakvu priču nose sa sobom?
Da, svih 12 soba su tematske. Hostel je podijeljen na dva dijela. Prvi i inicijalni sobama i dizajnom priča o Sarajevskom atentatu na Franza Ferdinanda i njegovu Sofiju, tako da su sobe nazvane po akterima. Naći ćete tu osim Franza i Sofi i Gavrila Principa i Mladu Bosnu. A drugi dio, logično, nastavlja priču o Prvom svjetskom ratu , a sobe su nazvane i dizajnirane po najznačajnijim bitkama ovog sukoba. Dizajn je uistinu autentičan, čuvali smo izgled stare austrougarske zgrade u kojoj je hostel smješten, s tim da smo secesiji dodali i neke elemente moderne kako bismo dobili ono što smo zacrtali, sljubljeno novo i staro. I sve to zahvaljujući sjajnim bh. arhitektima i dizajnerima, te ljudima koji su izradili jedinstven namještaj i svaki detalj u hostelu.
No osim soba, i ostale prostorije su neobično uređene i obiluju zanimljivim detaljima. Odakle dolaze svi ti detalji koje koristite u uređenju interijera?
Ponosna sam što je sve izradila bh. ekipa. Ideje i nacrte koje smo imali arhitekti, dizajneri i mi, sjajni domaći majstori su sproveli u djelo. Da nisam ovo počela raditi ne bih mogla ni zamisliti šta ljudi sve mogu napraviti od različitih materijala.
Vjerujemo da imate i neku zanimljivu priču vezanu uz neki od premeta u hostelu?
Mnogo je toga, ali je vjerovatno najzanimljivija priča o lusterima u dnevnom boravku. Na njima se najbolje vidi spoj secesije i moderne, koji sam spomenula. Kad mi je arhitekta rekao da će napravit od pleksiglasa lustere koji će asocirati na one velike austrougarske, uplašila sam se. Pleksi kao materijal se nikako nije uklapao i moju viziju. No, nisam bila tvrdoglava, pustila sam ga da ideju u saradnji sa domaćim virtuozima na pleksiju sprovede u djelo, i na kraju smo dobili fantastične plastične kutije, na kojima su dizajnirane folije u secesijskom stilu, koje propuštaju svjetlost. Niko nije ušao u hostel da nije pitao za autore tih sjajnih lustera.
Čuli smo da vam ponestaje mjesta za pisanje na zidu dobrodošlice gdje svaki gost ostavi neku poruku. Možete li nam izdvojiti neku poruku kao najzanimljiviju?
Mjesta je nestalo, nema više. Žao nam je to prekrečiti, tako da se ljudi potpisuju i ostavljaju poruke jedne preko drugih. Najzanimljivije su one pisane na kineskom ili japanskom koje ne možemo detektovati. Ljudi uglavnom pišu prekrasne stvari o hostelu uz poruku' I'll be back', ali i prelijepe stvari o gradu, što nam uistinu puno znači.
Kada govorimo o gostima, recite nam odakle oni pretežno dolaze i koja je soba najtraženija?
Ne mogu se sjetiti zemlje iz koje nismo imali gosta. Ipak, najbrojnija je regija, Turska, Njemačka i Amerika. Iako su sve sobe gotovo podjednako zastupljene, goste ipak najviše oduševljava soba posvećena Sophie Chotek. Između Franza i Gavrila, Sophi je ljudima valjda najdraža. A i najljepša.
Kada biste imali zadatak da u 5 riječi napišete preporuku za hostel - sto biste napisali?
Jedinstven, centralan, dizajniran, topao i čist.
I za kraj recite nam gdje se nadate vidjeti vaš hostel u narednih 5 godina?
I dalje u Jelića, ali mnogo veći. Već nam nedostaje kapaciteta. Kad biste mi dali još 5 godina možda bih ga vidjela kao prepoznatljiv brend i u nekim drugim bh. gradovima. Možda u lijepom Mostaru.
{gallery}2014_04/ff{/gallery}
[email protected]
www.franzferdinandhostel.com
033 834 625
Razgovarala: Ana Ćavar
Foto: Franz Ferdinand hostel PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Koliko vas tegobe ometaju u svakodnevici?
Za doc. dr. Azura Tulumovića, specijalistu ginekologije i akušerstva i direktora ASA Bolnice, odgovor na to pitanje važan je dio razgovora s pacijenticom.
Kako nam objašnjava, iskustvo ga je naučilo da isti nalaz kod dvije žene može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
doc. dr. Azur Tulumović, specijalista ginekologije i akušerstva u ASA Bolnici
Zato želi čuti i ono što žena možda oklijeva spomenuti: bol zbog koje mijenja planove, promjene koje pripisuje stresu ili pitanje o plodnosti, iako trudnoću trenutno ne planira. U njegovim odgovorima stalno se vraća važnost razgovora u kojem pacijentica može objasniti šta je muči i razumjeti šta slijedi.
Za Bonjour.ba govorili smo o reproduktivnom zdravlju kroz različite životne faze, od bolnih menstruacija i nedoumica o HPV-u do prvih znakova perimenopauze.
Pitali smo ga i kako su društvene mreže promijenile razgovore u ordinaciji te šta bi volio da svaka žena zna prije sljedećeg pregleda.
doc. dr. Azur: Danas još više pažnje posvećujem tome kako žena doživljava svoje tegobe i koliko one utiču na njen život. Iskustvo vas nauči da isti nalaz kod dvije pacijentice može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
Zato mi je, uz pregled i medicinske nalaze, važno čuti šta je ženi najteže, čega se plaši i šta očekuje od liječenja. Nastojim objasniti mogućnosti razumljivim jezikom i odluke donositi zajedno s njom.
Volio bih da svaka pacijentica iz ordinacije izađe s osjećajem da je njena briga ozbiljno shvaćena i da zna koji je sljedeći korak.
Posebno nam je važan dio o tome koliko tegobe utiču na svakodnevicu.
Kada im dugo prilagođavamo obaveze i planove, možemo se toliko naviknuti na njih da ih na pregledu jedva spomenemo. Zato smo se u nastavku vratili upravo tim iskustvima koja žene ponekad godinama prihvataju.
doc. dr. Azur: Najčešće su to bolne menstruacije i obilna krvarenja. Žene ponekad godinama žive s tim tegobama jer su još kao djevojčice čule da menstruacija boli i da to treba prihvatiti.
Međutim, ako zbog bola odustajete od obaveza, planirate život oko ciklusa ili vas krvarenje iscrpljuje, zaslužujete da se utvrdi zbog čega se to dešava.
Takvi simptomi mogu biti povezani s endometriozom, miomima, adenomiozom ili hormonskim poremećajima.
Ne znači da iza svake tegobe stoji oboljenje, ali ne bismo je trebali olako zanemariti. Važno je da žena zna da na pregledu može otvoreno reći: „Ovo mi otežava život.“
doc. dr. Azur: Razumljivo je da, kada se osjećamo dobro, pregled lako odgodimo. Međutim, neke promjene ne daju simptome u početku i upravo nam preventivni pregledi omogućavaju da ih otkrijemo na vrijeme.
Pregledom i odgovarajućim testovima možemo prepoznati prekancerozne promjene grlića materice, pojedine infekcije i druge probleme koje žena sama ne mora primijetiti.
Volio bih da se na ginekološki pregled gleda i kao na priliku za razgovor. To je vrijeme u kojem možete pitati sve što vas zanima o ciklusu, kontracepciji, planiranju trudnoće ili menopauzi.
Učestalost pregleda i potrebne testove dogovaramo prema dobi, prethodnim nalazima i individualnim potrebama.
doc. dr. Azur: Jedna od najvećih zabluda jeste da pozitivan HPV nalaz znači rak ili da dokazuje nevjerstvo. Znam koliko takav nalaz može uznemiriti ženu, posebno kada informacije počne tražiti sama i naiđe na zastrašujuća tumačenja.
HPV je veoma česta infekcija, koja je u mnogim slučajevima prolazna. Pozitivan nalaz sam po sebi ne znači rak, ali zahtijeva odgovarajuće praćenje.
Zato je važno da žena dobije jasno objašnjenje svog nalaza i preporuku za naredne korake, uključujući kontrole, testiranje i razgovor o vakcinaciji.
Moj cilj je da iz ordinacije izađe s razumijevanjem onoga što se dešava i jasnim planom.
Od razumijevanja nalaza razgovor smo nastavili pitanjima o budućnosti. Tema plodnosti može biti osjetljiva i kada trudnoću još ne planiramo, posebno uz tuđa očekivanja o tome kada bismo trebale postati majke.
Zanimalo nas je kako taj razgovor otvoriti dovoljno rano, uz prostor za vlastite odluke.
doc. dr. Azur: Prije svega, ne bih želio da razgovor o plodnosti doživi kao pritisak da mora što prije postati majka. To je lična odluka, povezana s njenim željama i životnim okolnostima. Volio bih samo da raspolaže informacijama koje joj mogu pomoći u planiranju budućnosti.
Plodnost se mijenja s godinama, a njen pad postaje izraženiji nakon 35. godine, iako postoje individualne razlike.
Dobro je poznavati vlastitu i porodičnu zdravstvenu historiju, brinuti o reproduktivnom zdravlju i s ginekologom razgovarati o svojim planovima, čak i kada trudnoća još nije aktuelna tema. Takav razgovor može joj pomoći da bolje razumije svoje mogućnosti i odluke donosi mirnije.
doc. dr. Azur: Utiče mnogo, iako u svakodnevnoj žurbi tu povezanost često ne primjećujemo. San, ishrana, kretanje, stres, pušenje, alkohol i tjelesna težina mogu se odraziti na ciklus, hormone, plodnost i trudnoću.
Važan dio te brige jeste i seksualno zdravlje.
Ali ne bih volio da žena iz toga zaključi da mora živjeti savršeno ili da je sama kriva za tegobe koje ima. Zdravstveni problemi imaju različite uzroke.
Svakodnevne navike mogu podržati zdravlje, a promjene je najbolje uvoditi postepeno, tako da budu održive. Jednako je važno prepoznati kada je potreban pregled i stručna pomoć.
Dobro je čuti i njegovu napomenu da žena ne treba osjećati krivicu za tegobe koje ima. Savjeti o zdravijim navikama lako postanu još jedna lista obaveza koju pokušavamo ispuniti.
Među faktorima koje je spomenuo posebno smo se zadržali na stresu, jer njime često objašnjavamo promjene za koje nemamo drugi odgovor.
doc. dr. Azur: Kada smo pod pritiskom, lako kažemo: „Samo sam umorna“ ili „To je od stresa.“ I zaista, stres može imati značajan uticaj.
Ipak, ako su promjene nove, traju, ponavljaju se ili postaju toliko izražene da žena osjeća da nije svoja, vrijedi ih provjeriti.
Uzrok mogu biti hormonske promjene, ali i poremećaji funkcije štitne žlijezde, anemija, trudnoća ili druga stanja. Zato je važno najprije saslušati ženu i razumjeti šta se promijenilo, a zatim odrediti koje su pretrage potrebne.
Ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive da bismo ih shvatili ozbiljno.
O perimenopauzi danas slušamo i kroz vrlo lična iskustva žena na društvenim mrežama. U nekoj se priči prepoznamo, drugu pošaljemo prijateljici, a ponekad nakon gledanja imamo još više pitanja.
Kako se sve to prenosi u ordinaciju i pomaže li razgovoru s ljekarom, bilo je naše sljedeće pitanje.
doc. dr. Azur: Perimenopauza ne počinje kod svake žene na isti način. Neke prvo primijete da ciklusi više nisu redovni ili da se krvarenje promijenilo.
Druge govore da lošije spavaju, lakše se uznemire, osjećaju anksioznost ili imaju manju seksualnu želju. Valunzi, koje najčešće povezujemo s ovim periodom, samo su jedan od mogućih simptoma.
Ove promjene mogu biti zbunjujuće, posebno kada žena ne zna šta ih uzrokuje. Ako su tegobe intenzivne, jave se ranije nego što se očekuje ili narušavaju kvalitet života, treba ih dodatno procijeniti i razmotriti druge moguće uzroke.
Važno mi je da žene znaju da o tome mogu razgovarati i potražiti podršku. Ne moraju same pokušavati pronaći objašnjenje za sve što osjećaju.
doc. dr. Azur: Viđamo i jedno i drugo. Dobro je što su društvene mreže otvorile teme o kojima se ranije šutjelo.
Žena se ponekad prepozna u nečijem iskustvu, shvati da nije jedina koja ima određene tegobe i odluči potražiti pomoć. To može biti veoma korisno.
Problem nastaje kada kratki video postane osnova za samostalno postavljanje dijagnoze ili uzimanje terapije. Tuđe iskustvo, čak i kada je iskreno preneseno, ne mora odgovarati vašoj situaciji.
Zato mi je drago kada pacijentica kaže: „Pročitala sam ovo, možete li mi objasniti?“ Takva pitanja su dobrodošla. Zajedno možemo razjasniti šta je pouzdano i šta je za nju zaista važno.
doc. dr. Azur: Volio bih da svaka žena zna da ne mora čekati da tegobe postanu ozbiljne kako bi potražila pomoć. Uz posao, porodicu i svakodnevne obaveze, briga o sebi često ostane za kasnije. Ipak, bol, promjene ciklusa ili druga pitanja koja je brinu zaslužuju pažnju, čak i kada još može „normalno funkcionisati“.
O menstruaciji, plodnosti, seksualnom zdravlju i menopauzi treba razgovarati slobodno, bez stida.
U ordinaciji nema nevažnih ili neugodnih pitanja.
Važno mi je da žena osjeti da može reći šta je brine, da će biti saslušana i dobiti razumljivo objašnjenje.
Zato je moja poruka: slušajte svoje tijelo i dajte sebi pravo da svoje zdravlje stavite među prioritete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
