Sedamnaesti Sarajevo Wine Weekend Festival počinje 20.10. i održat će se u Bosanskom Kulturnom Centru KS.

S organizatorima jednog od najglamuroznijih događaja u Sarajevu smo razgovarali o svemu u što je Sarajevo Wine Weekend Festival izrastao kroz 17 godina svog postojanja.

Kao i svaka priča koja za cilj ima konekciju s ljudima, glamur, hedonizam i strast prema životu i ova je rasla kroz izazove, anegdote i prijateljstva. Sve to je ovaj Festival učinilo onim što je on danas i njegovom najboljom verzijom koja nas čeka u BKC-u.




Kako biste opisali 1.izdanje Sarajevo Wine Weekenda, a kako 17. izdanje Sarajevo Wine Weekenda?

Prvo izdanje Sarajevo Wine Weekenda bilo je inspirirajuće i uzbudljivo vinsko iskustvo koje je postavilo temelje za buduće događaje. Festival je započeo sa skromnim brojem vinarija i posjetilaca, ali je privukao pažnju zaljubljenika u vino. Bilo je to pravo otkriće za lokalne vinare, koji su imali priliku da predstave svoje proizvode publici i gostima festivala. Prvo izdanje je bilo jedinstveno po svojoj autentičnosti i entuzijazmu, a posjetioci su mogli da probaju raznolike etikete i uživaju u radionicama i edukativnim sadržajima.

Sarajevo Wine Weekend je tokom godina postao renomiran i dobro uspostavljen događaj na vinskoj sceni. Sedamnaesto izdanje festivala predstavlja zrelo i sofisticirano vinsko iskustvo koje okuplja vinare iz regiona i šire, uz veliku pažnju posvećenu raznolikosti sorti i kvalitetu vina. Festival je sada sinonim za vrhunske degustacije i luksuzne gastronomske užitke. Ovo izdanje je prilika da se proslavi dugogodišnji uspjeh festivala i pokaže da vinska kultura u Sarajevu i dalje cvijeta i razvija se.




Koji su izazovi s kojima se i dalje susrećete kada je u pitanju organizacija Festivala?

Organizacija festivala, bez obzira na to koliko je iskustva imala ekipa koja ga organizuje, uvijek nosi sa sobom izazove. Navest ćemo jedan od, a to je pronalaženje odgovarajuće lokacije za festival, osiguravanje dovoljno prostora za izložbene štandove, publiku, posebno u urbanim sredinama jer je naš festival izuzetno posjećen i zahtjeva dodatne prostore, međutim posljednje dvije godine pronašli smo izuzetnog partnera (Bosanski Kulturni Centar) koji u potpunosti odgovara gore spomenutim izazovima. Uspješna organizacija festivala zahtjeva pažljivo planiranje, timski rad i rješavanje ovih izazova kako bi se stvorilo nezaboravno iskustvo za sve učesnike.
 

Festival je imao važnu ulogu u edukaciji gourmet scene Sarajeva o vinima, vinskim kartama, brendovima iz regije.


Koje su po vama najvažnije vrijednosti Sarajevo Wine Weekenda?

Festival pruža priliku posjetiocima da nauče više o vinima, različitim sortama, regijama, procesima proizvodnje i stilovima. Doprinosi širenju znanja i podizanju svijesti o vinu među lokalnom i širom javnošću. Festival podržava lokalne vinare i proizvođače, pružajući im platformu za promociju njihovih vina i brendova. Pomaže u jačanju domaće vinarske scene i omogućava proizvođačima da dosegnu nove tržišne segmente.

Festival također privlači ljude iz različitih kultura i regija, što doprinosi širenju raznolikosti i razumijevanju kroz vinsku i gastronomsku kulturu, omogućava saznanje o uparivanju vina s vrhunskom hranom i učenju o savremenim gastronomskim trendovima. Sarajevo Wine Weekend također doprinosi turističkoj privlačnosti grada Sarajeva, privlačeći posjetioce iz drugih gradova i država, čime se podržava lokalnu privredu i turizam. Festival je više od samo vinskog događaja, to je platforma za obrazovanje, promociju, kulturološku razmjenu i gastronomsku inspiraciju. Ove vrijednosti doprinose bogatom vinskom iskustvu i razvoju vinarske scene u regiji.




Kako izgleda jedan vaš radni dan tjedan dana prije Sarajevo Wine Weekenda?

Početak dana obično uključuje brz pregled zadatih zadataka i prioritetnih obaveza. Fokusiramo se na stvari koje su još potrebne za finalizaciju priprema. Tim se obraća izlagačima da bi osigurao da su sve njihove potrebe ispunjene. To uključuje potvrdu broja izložbenih stolova, usklađivanje rasporeda izlaganja i osiguranje da svi izlagači znaju kako da se postave i pripreme za festival. Osiguravanje da su svi potrebni materijali i oprema na raspolaganju za festival. To uključuje vina, čaše, opremu za degustaciju, osoblje i sve ostale tehničke i logističke aspekte. Rad na posljednjim marketinškim naporima kako bi se privukla veća publika i posjetitelji. Ovo može uključivati posljednje objave na društvenim mrežama i podsjećanje na događaj putem e-pošte. Komuniciranje s novinarima i medijima kako bi se osiguralo što bolje medijsko praćenje festivala.

Kao zaključak: Sve ove aktivnosti treba pažljivo koordinirati kako bi se osiguralo da festival vina bude dobro pripremljen i nezaboravan događaj za sve posjetioce.


Na koji način birate brendove koji će biti dio Sarajevo Wine Weekenda?

Svima je otvoren poziv za učešće na festivalu. U principu mi ne radimo selekciju vinarija, već pustimo da se vinarije same prijavljuju. Jedino što smo uvijek vrlo limitirani s brojem izlagača i sugerišemo da se izlagači pravovremeno prijave, a nakon prijave sugerišemo vinarima da izlože svoje ponajbolje boce vina: raritetne godine, vertikale, vina u velikim bocama, vina koja su nagrađena i slično, jer smatramo da je festival idealna prilika da vinari imaju prezentaciju, a i gostima prilika da degustiraju vinske etikete kojih nema u svakodnevnoj ponudi.




Koji novitet 17. izdanja Sarajevo Wine Weekenda se posebice veselite predstaviti publici? Što svakako moramo isprobati?

Od ove godine uvodimo novost, a to je vodič kroz festival gdje ćemo upravo na njemu predstaviti smjernice za degustaciju i ukazati na neke važnosti kako vinskih, tako i gastro izlagača. Vodič će biti svojevrsna mapa festivala, s prikazom prostorija i gdje se pojedini izlagač nalazi i koju posebnost će predstaviti. 

Mi kao organizatori svakako sugerišemo da posjetilac posjeti svaku od vinarija, s njima razgovara i dijeli svoja iskustva, jer su u sigurnim rukama vinara i oni će svakako preporučiti svakoj osobi prema njenim karakteristikama i određeno vino. Isto pravilo vrijedi i za gastro izlagače, jer ove godine se stvarno možemo pohvaliti na izuzetnoj gastronomskoj ponudi.




Najdraža uspomena sa Sarajevo Wine Weekenda?

Dolazak Caroline Gilby 2019.g. na festival Sarajevo Wine Weekend bila je izuzetna prilika za posjetioce, a posebno za vinare da se sretnu s renomiranom vinskom stručnjakinjom i somelijerkom. Caroline Gilby je poznata po svojem stručnom znanju u svijetu vina, a pobliže se upoznala s autohtonim sortama i općenito sortama iz Balkana. Njeno prisustvo je definitivno dodalo vrijednost festivala.


Najdraža anegdota sa Sarajevo Wine Weekenda?

Svaki festival donosi svoje čari, ali ono što bi izdvojili s početka organizacije festivala, tačnije prije 17. godina, gdje smo vinare pitali za savjet da li smo pravom putu u organizaciji, a Ščurek kao iz topa nam je odgovorio da je ovo najbolji festival na kojem je bio. Mi onako začuđeni pitali smo zar je moguće i zašto baš naš festival? Na šta je odgovorio: „pa ovo je festival na kojem sva vina popiju“.
 
Od tada se slika festivala dobro promijenila gdje dolaze veliki ljubitelji vina, publika koju interesuju sorte i različiti tereni uzgoja, te razni načini spravljanja vina, postavljaju se pitanja iz struke, te je festival poprimio svoje prave oblike i značaj. U konačnici možemo reći da se općenita vinska scena u BiH u mnogo stvari promijenila na bolje.


Najdraža suradnja započeta na Sarajevo Wine Weekendu?

Definitivno to je suradnja između vinarija Erdevik i Chichateau koja je proizašla iz suradnje kroz festival. Kroz dva festivala bili su isključivo kao izlagači, dok danas s ponosom možemo reći da zastupamo oba branda u svom asortimanu.

* * *
Foto: PR

Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.
 

Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama. 

Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
 

Bez filtera i bez šutnje: sram, tijelo i odgovornost društva  
 

Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva. 

Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding. 
 

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.

 „Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić. 

Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari. 

Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.

Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“. 
 

O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.

Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad. 
 

Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.
 

„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“

Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA. 
 

O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B. 

U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima. 
 

„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“

Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.

 Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.
 

„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.

Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
 

Tri dana razgovora, ideja i inspirativnih trenutaka  
 

Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.

Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.
 

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.
 

„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.

Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti. 

O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu. 
 

„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl. 

Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji. 

Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.
 

Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.

Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.

Foto: PR