Sa velikim entuzijazmom očekujemo još jedno uspješno izdanje festivala, koje će dodatno učvrstiti poziciju Sarajeva kao centar fotografije i umjetnosti.

Ovaj, već renomirani, Sarajevo Photography Festival slavi umjetnost fotografije i okuplja fotografe iz cijelog svijeta. Od svog osnivanja 2022. godine, festival je privukao radove iz gotovo 60 zemalja, potvrđujući svoj status jednog od najvećih događaja za fotografe u regionu.

Prošle godine, festival je obilježio svoj prvi jubilej sa izuzetnim odzivom i kvalitetom radova, a ove godine se radujemo još uspešnijem izdanju.

Ove godine, donosimo vam ekskluzivne informacije o žiriju sastavljenom od međunarodnih lidera iz svijeta fotografije, vizionarskih umjetničkih direktora, renomiranih kuratora i utjecajnih glasova koji oblikuju globalni vizuelni pejzaž.

Sa njihovim oštrim okom, dubokom stručnošću i nezamjenjivom strašću za fotografiju, zadatak pred njima neće biti lak! Ovaj moćni žiri odabrat će najimpresivnije radove za 2025. godinu.



 

Bezvremenska ikona

Alessia Glaviano je šefica Global PhotoVogue i direktorka PhotoVogue Festival. Alessia je ključna figura u oblikovanju vizuelnog identiteta Vogue Italia.

Njen rad ima ogromni uticaj na globalnu fotografiju. Alessia je posvećena podsticanju novih talenata i redefinisanja granica fotografije u modnoj industriji.



 

Odvažna vizionarka

Marina Paulenka, sa više od 17 godina iskustva u umjetničkoj direkciji, trenutno vodi izložbeni program u Fotografiska Berlin, promovišući nedovoljno zastupljene umjetnike.

Njene kuratorske prakse su nagrađivane na svjetskoj sceni. Marina je poznata po svom radu koji istražuje društvene teme i pruža platformu za kritičke i provokativne umjetničke izraze.

Snaga kulture

Irfan Hošić je osnivač Centra za savremenu kulturu KRAK i direktor Fondacije Revizor. Irfan je priznat kuratorski stručnjak koji je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Venecijanskom bijenalu. Njegov rad ima uticaj i na lokalnu i na globalnu umjetničku scenu.

Irfan je također autor i akademski radnik, koji aktivno doprinosi teoriji umjetnosti i dizajna.



 

Moćna pripovjedačica

Kiana Hayeri je nagrađivana fotoreporterka sa fokusom na migracije i identitet. Kiana je poznata po svom senzibilnom pristupu i radu sa The New York Times-om. Njene fotografije donose snažne priče o krizama i ljudskim iskustvima.

Kiana je posvećena istraživanju tema rata, identiteta i ljudskih prava, dokumentujući neispričane priče sa terena.




Pozivamo sve ljubitelje fotografije da se pridruže i budu dio ovog izuzetnog događaja, jer nas čekaju nevjerojatni radovi, inspirativni učesnici i izuzetno važna međunarodna platforma za sve umjetnike.

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija