TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 2.11.2017.
Sanjin Halilović je akademski produkt dizajner, koji je na naš upit o tri karakteristike koje ga najbolje opisuju odgovorio s perfekcionizam u pixel. :) Sanjin je jednostavan, predan i detaljan u svemu što radi, jer smatra da na taj način stvara dugoročne rezultate, kako u poslu tako i u ostalim životnim sferama.
Ovaj umjetnik svoje je znanje već pokazao kroz brojne projekte s kojima ste se susreli kroz vašu svakodnevnicu, zbog čega smo odlučili saznati nešto više o njegovom putu kroz svijet grafičkog dizajna, procesu osmišljavanja i realizacije ideja te saznati više o projektima na kojima je radio.
Kako je sve počelo - što vas je potaknulo na bavljenje grafičkim dizajnom?
Počelo je u smislu da mi je uvijek bilo draže nešto stvoriti i napraviti, nego uzeti knjigu i nešto napamet naučiti po nekoj šemi i klišeju, da vidim taj rezultat na kraju dana i dizajn je bila idealna struka za takvo nešto. Upisao sam srednju Umjetničku školu u Sarajevu, odsjek za reklamnu grafiku, gdje sam napravio prve osnovne korake kroz zadatke rađene tamo. Sljedeći korak je bila Akademija likovnih umjetnosti, odsjek za Produkt dizajn gdje su se počele dešavati prve konkretne stvari, pravi rezultati i projekti i onda je ta ljubav postajala sve jača. Studirajući produkt dizajn, desile su mi se neke odlične stvari na koje sam i danas jako ponosan. Jedna od njih je učestovanje na D&AD Global Students Awards 2007. godine u Londonu, gdje sam sa radom igračka za djecu ušao u uži izbor od 10 radova iz čitavog svijeta za brand Hamleys, oblast igračke, zatim izlaganje na sajmu IMM Cologne 2013. (nakon što sam diplomirao), mnogo izložbi u Sarajevu i regiji i to su neke stvari koje se ne zaboravljaju. Detaljnije o stvarima koje su vezane za taj period, možete vidjeti na ovom linku.
Koji projekt je bio vaša ulaznica u svijet grafičkog dizajna?
Još iz perioda srednje škole imao sam doticaj sa štamparijama, gdje slobodno mogu reći da sam naučio prve korake i neke konkretne stvari koje primjenjuješ u praksi. To je bilo doba kada je oglašivačka industrija bila bazirana uglavnom na print, digitalna nije još uvijek uzela maha kao danas, uglavnom sve što se radilo na polju dizajna trebalo je proći kroz štamparije. Akademija mi je dala odličnu osnovu u smislu koncepta, o tome kako razmišljati, kako studiozno pristupiti projektu i na kraju kako taj projekat realizovati i tu svoju ideju i koncept sprovesti u djelo. Više ovdje.
Ono što mi je bila prava, da kažem konkretna ulaznica u svijet grafičkog dizajna i marketinga je bio angažman tj.prvo pravo profesionalno iskustvo u marketinškoj agenciji Lowe Idols & Friends, 2008.-e godine, gdje sam se konkretno susreo s kampanjama za klijente kao što su Austrian Airlines, Unilever, Bramac, Volksbank, gdje ti kao dizajner zajedno sa ostatkom tima, prođeš jedan proces u realizaciji kampanje, gdje se susretneš s kratkim rokovima i raznim problemima koje nosi taj posao, ali poslije nekad shvatiš da je sve to odlično iskustvo koje je neprocjenjivo u tvom daljem razvoju.
Što sve treba znati dobar grafički dizajner? Kako doći do ideja za dizajn?
Dobar grafički dizajner prije svega treba da ima dobru podlogu kroz obrazovanje, da raspolaže mnoštvom informacija koje su ključne u razvijanju određenog kreativnog koncepta, da poznaje psihologiju klijenta, razvijen osjećaj za estetiku, da ima razvijene tehničke discipline prilikom realizacije svoje ideje. Nažalost živimo u takvom vremenu gdje se smatra da je dizajner onaj koji kao nešto crta u Adobe Softweirima (Ilustrator, Photoshop) i da sve češće vidimo oglase za kurseve da možeš za dva do tri mjeseca postati dobar grafički dizajner. Nemam ništa protiv toga da ljudi rade i zarađuju, ali smatram da je to jedan površan pristup i da vrijeđa struku, jer pored svih navedenih karakteristika koje sam gore nabrojao, treba imati veliko iskustvo i mnogo realizovanih projekata iza sebe.
S kojim ste sve kompanijama surađivali i koji projekt vam je bio najdraži/najizazovniji?
Poprilično teško pitanje :) pošto je bilo dosta toga. Najdraži su mi oni projekti gdje ti moraš da stvoriš i kreiraš nešto od nule, da prođeš čitav proces od ideje do realizacije. Od projekata i referenci na kojima sam radio bih istakao da sam bio dio tima koji je radio na knjizi Bosansko Kraljevstvo Luksuzno izdanje, koju je izdala Mladinska knjiga Sarajevo, gdje sam učestvovao u izradi dizajna naslovnice i kreiranju fotografija. Fin je osjećaj kada ti se ime nađe u jednom takvom djelu. Healthy Lab Logo mi je posebno drag projekat, jer sam imao tu slobodu od klijenta da se izrazim na neki svoj način, što u samom startu puno pomaže svakom dizajneru da ponudi što bolje rješenje. Sama tematika Healthy Lab Juice Smoothie Bara je također zahvalna, što mi je isto dosta olakšalo u dobivanju konačnog rezultata.
Što je bila inspiracija za kreiranje Healthy Lab logotipa? Kako je tekao sam proces? Koliko je trajao sam postupak osmišljavanja loga?
Inspiracija za logotip Healthy Lab je izvučena iz samog naziva, gdje sam iskoristio zahvalnu geometrijsku formu voća (četvrtina kružnice), konkretno stilizovani prikaz narandže i lubenice (Zdravlje) koje su podijeljene laboratorijskom bočicom sa slamkom (Laboratorija). Bočica sa slamkom je oblikovana na principu Geštalt teorije, gdje taj objekt zapravo nije potpun, oblikovan iz forme četvrtine narandže i lubenice, ali stvara ljudskom oku sliku bočice sa slamkom.
Proces je tekao tako što sam detaljno istražio polje industrije na koju je fokusiran Healthy Lab Bar, zatim razrada prijedloga kroz crteže i skice te finalna realizacija kroz kompjutersku grafiku.
Koja je vaša filozofija, kako na poslu, tako i privatno?
Raditi ono što volim i imati osjećaj da si na kraju dana nešto dobro kreirao, naći dobar balans između privatnog i poslovnog, jer ako to nemaš, teško je onda ostvarivati dobre stvari i rezultate u poslu.
Najvažnija lekcija koju ste naučili radeći kao freelancer? Koje su prednosti, a koje mane ovog posla?
Najveća prednost freelancera je što imaš mogućnost da sam kreiraš svoje vrijeme, što imaš veću slobodu nego kada radiš za kompanije/agencije i samim tim imaš mogućnost da se kreativno bolje izraziš. Također, izazov je što ti tu vodiš ključnu ulogu u čitavom procesu, dogovoriš posao, imaš direktnu koordinaciju sa klijentom i na kraju učestvuješ u kreiranju finalnog produkta/rješenja. Ono što je također odlična stvar je ta da možeš da radiš iz bilo kojeg dijela svijeta u bilo kojem trenutku i da imaš suradnju sa inostranim klijentima. Mana može biti to što nemaš striktno radno vrijeme, tj. što se ljudi često opuste ukoliko nisu pod nekim sistemom na koji su navikli, financijska neizvjesnost zbog prihoda koji nisu stalni i zavise od više faktora, kao što su cijene, kvaliteta usluge i stepen razvijenosti tržišta.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Četvrto izdanje Women’s Weekenda je potvrda da ideja, kada je iskrena i dosljedna sebi, može prerasti u prostor povjerenja, dijaloga i stvarnih promjena. Na čelu tog prostora stoji Nevena Rendeli Vejzović, žena koja od samog početka Women’s Weekend gradi s jasnim vrijednostima: autentičnošću, otvorenošću i spremnošću da se sluša.
Razgovor s Nevenom počinjemo tamo gdje je i nastao Women’s Weekend… u povratku na početak. Četvrto izdanje je pred njom, ali prije velikih tema zanima nas ono osnovno: šta joj je ovaj put donio.
Nevena Rendeli Vejzović, direktorica Women’s Weekend festivala
Za zagrijavanje razgovora vraćamo se tamo gdje je sve krenulo. Pitali smo Nevenu kada se danas osvrne na sam početak Women’s Weekenda koja joj se lekcija čini najvažnijom.
Nevena: "Women’s Weekend me naučio koliko je važno imati jasne vrijednosti i ne odstupati od njih, čak i kada je put sporiji nego što bismo željeli. Autentičnost, otvorenost i stvarni dijalog pokazali su se kao temelj svega što radimo. Kada ostanete vjerni sebi i svrsi zbog koje ste nešto pokrenuli, zajednica to prepozna i prirodno raste s vama.
Women’s Weekend je prvo bila dobra ideja i nisam odustajala od nje usprkos preprekama. Naučila sam da nije ključno biti savršen, nego biti iskren, prisutan i spreman slušati – jer upravo iz tog prostora nastaju najvažnije promjene."
Iako volimo vjerovati da smo neke teme kao društvo već prerasli, program Women’s Weekenda iz godine u godinu pokazuje da se iste dileme vraćaju. Zato smo je pitali koja je to tema koja se na stalno vraća, iako bismo voljeli vjerovati da smo je kao društvo već prerasli?
Nevena: “Tema ravnoteže između privatnog i poslovnog života stalno nam se vraća, kao i osjećaj krivnje koji žene nose bez obzira na to koji put odaberu. Krivnja ako su ambiciozne, krivnja ako su posvećene obitelji, krivnja ako pokušavaju imati oboje.
Uz to, vraćaju se i teme predrasuda prema ženama te suptilne, ali i dalje prisutne neravnopravnosti – u očekivanjima, mogućnostima i kriterijima po kojima se žene procjenjuje. Često volimo vjerovati da smo kao društvo te stvari već prerasli, ali činjenica da se stalno iznova otvaraju pokazuje koliko su ti obrasci duboko ukorijenjeni.”
Za Bonjour.ba Nevena je rekla da će se ove godine Women’s Weekend prvi put otvoriti i prema pitanju o kojem je teško govoriti, ali koje je nemoguće ignorisati.
Nevena: “Tema koju dosad nismo radili, ali samo iz poštovanja prema žrtvama, je femicid koji je posljednjih godina nažalost u porastu u cijeloj regiji. Zato ćemo ove godine pokušati doći do odgovora kako mijenjati društvo i politiku da bismo promijenili ružne statistike.”
Nevena: “Najveće prepreke i dalje su u ekonomskom osnaživanju i pristupu pozicijama odlučivanja. Žene često rade jednako puno, ali imaju manje prostora za rast, manje sigurnosti i rjeđe dobiju onu malu, ali ključnu potvrdu da su ‘spremne’. O tome se premalo govori jer smo se kao društvo donekle navikli na takve obrasce. Lakše ih je prihvatiti nego mijenjati.
A promjene traže strpljenje, otvoren razgovor i spremnost da jedni drugima budemo veća podrška. Financijska sloboda je preduvjet svake emancipacije, zato se trudimo da o financijskoj pismenosti govorimo svake godine.”
Nevena: “Svake godine u ovo vrijeme :). Organizirati regionalni festival svaki je put iznova komplicirano i teško. Najčešće kad nastane kaos, kad se dogodi krizna situacija i nema prostora za predah, samo za brzo razmišljanje. Ali onda vidim reakcije publike i sudionica, osjetim tu posebnu energiju Women’s Weekend zajednice i shvatim koliko su razgovori koje smo otvorili važni.
Tada sve sjedne na svoje mjesto.”
Women’s Weekend nikada nije bio prostor zatvorenog kruga, pojašnjava nam Nevena i to je svjesno tako.
Nevena: "Idealni saveznik je onaj koji zna slušati, koji ne mora biti najglasniji u prostoriji, nego koristi svoju poziciju da podrži i otvori prostor drugima. Ravnopravnost nije ‘ženska tema’, nego društvena tema. Stvarna promjena ne događa se u odvojenim krugovima.”
Postoje trenuci kada cijela dvorana utihne. Ne zato što je neko rekao nešto spektakularno, nego zato što je rekao nešto istinito.
Nevena: "Uvijek me dirnu trenuci kada žene otvoreno govore o svojim borbama, bez uljepšavanja. Često to počne jednom jednostavnom rečenicom: ‘Mislila sam da sam jedina koja se ovako osjeća.’ Tada shvatite zašto je ovaj festival potreban – jer pokazuje da nismo same i da je ranjivost snaga.”
Nevena: "Tako što se stalno vraćamo stvarnim pričama i stvarnim problemima. Inspiracija je važna, ali ona mora imati težinu i sadržaj. Ako iza nje ne stoje iskustvo, rad i konkretni izazovi, onda ostaje samo lijepa rečenica. A mi želimo da ono što se čuje na festivalu ima smisao i izvan dvorane.
Izuzetno smo ponosni da su naši gosti ljudi s iskrenom pričom koju nesebično dijele sa svima. Jednom kad se popnete na pozornicu Women’s Weekenda nema više pretvaranja, ostaje samo autentičnost i iskrenost."
Nevena: "Najviše bi mi nedostajalo mjesto potpune slobode i povjerenja. Prostor u kojem možeš biti svoja, bez filtera i bez obrambenih mehanizama, gdje se ne moraš dokazivati, gdje ne moraš biti savršena i gdje je u redu biti i snažna i nesigurna u isto vrijeme. Nedostajalo bi mi mjesto druženja, i smijeha, žena kojima nije problem biti podrška jedne drugima. Takvih prostora još uvijek nemamo dovoljno.”
Nevena: "Energija zajedništva. Povezivanje uživo, networking, razgovori koji se spontano nastave nakon panela i prerastu u nove ideje i suradnje. Pogled, tišina u dvorani kad netko kaže nešto bolno iskreno, ali i smijeh i zabava između programa. Taj osjećaj da dijeliš prostor s ljudima koji dišu isto pitanje kao i ti. Toga na internetu nema. Još.”
Nevena: "Prva misao mi je, ajme napokon ću se naspavati, i onda ne mogu zbog uzbuđenja spavati sljedećih tjedan dana. Kako se dojmovi zapravo slegnu tek nekoliko tjedana nakon festivala, prva misao je: ‘Bilo je iznimno intenzivno i nevjerojatno. Vrijedilo je svakog uloženog truda, svakog odricanja i svakog izazova. Sad se napokon mogu odmoriti’.
A već sljedeća je: ‘Kako ovu priču sljedeće godine podignuti još jednu stepenicu više?’ Uglavnom, nikad nemam mira. Valjda je to dobar znak!"
Ovaj razgovor nema klasičan zaključak jer Women’s Weekend ni ne funkcioniše tako. On se nastavlja iz godine u godinu kroz teme koje se vraćaju, pitanja koja ostaju otvorena i zajednicu koja ne traži savršenstvo, nego smisao. U regionalnom prostoru prepunom buke, to je rijetka i vrijedna pozicija.
Neke se priče, na kraju, ne završavaju. Samo nastavljaju dalje od 5. do 8. marta, Rijeka. Vidimo se!
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
