TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 2.11.2017.
Sanjin Halilović je akademski produkt dizajner, koji je na naš upit o tri karakteristike koje ga najbolje opisuju odgovorio s perfekcionizam u pixel. :) Sanjin je jednostavan, predan i detaljan u svemu što radi, jer smatra da na taj način stvara dugoročne rezultate, kako u poslu tako i u ostalim životnim sferama.
Ovaj umjetnik svoje je znanje već pokazao kroz brojne projekte s kojima ste se susreli kroz vašu svakodnevnicu, zbog čega smo odlučili saznati nešto više o njegovom putu kroz svijet grafičkog dizajna, procesu osmišljavanja i realizacije ideja te saznati više o projektima na kojima je radio.
Kako je sve počelo - što vas je potaknulo na bavljenje grafičkim dizajnom?
Počelo je u smislu da mi je uvijek bilo draže nešto stvoriti i napraviti, nego uzeti knjigu i nešto napamet naučiti po nekoj šemi i klišeju, da vidim taj rezultat na kraju dana i dizajn je bila idealna struka za takvo nešto. Upisao sam srednju Umjetničku školu u Sarajevu, odsjek za reklamnu grafiku, gdje sam napravio prve osnovne korake kroz zadatke rađene tamo. Sljedeći korak je bila Akademija likovnih umjetnosti, odsjek za Produkt dizajn gdje su se počele dešavati prve konkretne stvari, pravi rezultati i projekti i onda je ta ljubav postajala sve jača. Studirajući produkt dizajn, desile su mi se neke odlične stvari na koje sam i danas jako ponosan. Jedna od njih je učestovanje na D&AD Global Students Awards 2007. godine u Londonu, gdje sam sa radom igračka za djecu ušao u uži izbor od 10 radova iz čitavog svijeta za brand Hamleys, oblast igračke, zatim izlaganje na sajmu IMM Cologne 2013. (nakon što sam diplomirao), mnogo izložbi u Sarajevu i regiji i to su neke stvari koje se ne zaboravljaju. Detaljnije o stvarima koje su vezane za taj period, možete vidjeti na ovom linku.
Koji projekt je bio vaša ulaznica u svijet grafičkog dizajna?
Još iz perioda srednje škole imao sam doticaj sa štamparijama, gdje slobodno mogu reći da sam naučio prve korake i neke konkretne stvari koje primjenjuješ u praksi. To je bilo doba kada je oglašivačka industrija bila bazirana uglavnom na print, digitalna nije još uvijek uzela maha kao danas, uglavnom sve što se radilo na polju dizajna trebalo je proći kroz štamparije. Akademija mi je dala odličnu osnovu u smislu koncepta, o tome kako razmišljati, kako studiozno pristupiti projektu i na kraju kako taj projekat realizovati i tu svoju ideju i koncept sprovesti u djelo. Više ovdje.
Ono što mi je bila prava, da kažem konkretna ulaznica u svijet grafičkog dizajna i marketinga je bio angažman tj.prvo pravo profesionalno iskustvo u marketinškoj agenciji Lowe Idols & Friends, 2008.-e godine, gdje sam se konkretno susreo s kampanjama za klijente kao što su Austrian Airlines, Unilever, Bramac, Volksbank, gdje ti kao dizajner zajedno sa ostatkom tima, prođeš jedan proces u realizaciji kampanje, gdje se susretneš s kratkim rokovima i raznim problemima koje nosi taj posao, ali poslije nekad shvatiš da je sve to odlično iskustvo koje je neprocjenjivo u tvom daljem razvoju.
Što sve treba znati dobar grafički dizajner? Kako doći do ideja za dizajn?
Dobar grafički dizajner prije svega treba da ima dobru podlogu kroz obrazovanje, da raspolaže mnoštvom informacija koje su ključne u razvijanju određenog kreativnog koncepta, da poznaje psihologiju klijenta, razvijen osjećaj za estetiku, da ima razvijene tehničke discipline prilikom realizacije svoje ideje. Nažalost živimo u takvom vremenu gdje se smatra da je dizajner onaj koji kao nešto crta u Adobe Softweirima (Ilustrator, Photoshop) i da sve češće vidimo oglase za kurseve da možeš za dva do tri mjeseca postati dobar grafički dizajner. Nemam ništa protiv toga da ljudi rade i zarađuju, ali smatram da je to jedan površan pristup i da vrijeđa struku, jer pored svih navedenih karakteristika koje sam gore nabrojao, treba imati veliko iskustvo i mnogo realizovanih projekata iza sebe.
S kojim ste sve kompanijama surađivali i koji projekt vam je bio najdraži/najizazovniji?
Poprilično teško pitanje :) pošto je bilo dosta toga. Najdraži su mi oni projekti gdje ti moraš da stvoriš i kreiraš nešto od nule, da prođeš čitav proces od ideje do realizacije. Od projekata i referenci na kojima sam radio bih istakao da sam bio dio tima koji je radio na knjizi Bosansko Kraljevstvo Luksuzno izdanje, koju je izdala Mladinska knjiga Sarajevo, gdje sam učestvovao u izradi dizajna naslovnice i kreiranju fotografija. Fin je osjećaj kada ti se ime nađe u jednom takvom djelu. Healthy Lab Logo mi je posebno drag projekat, jer sam imao tu slobodu od klijenta da se izrazim na neki svoj način, što u samom startu puno pomaže svakom dizajneru da ponudi što bolje rješenje. Sama tematika Healthy Lab Juice Smoothie Bara je također zahvalna, što mi je isto dosta olakšalo u dobivanju konačnog rezultata.
Što je bila inspiracija za kreiranje Healthy Lab logotipa? Kako je tekao sam proces? Koliko je trajao sam postupak osmišljavanja loga?
Inspiracija za logotip Healthy Lab je izvučena iz samog naziva, gdje sam iskoristio zahvalnu geometrijsku formu voća (četvrtina kružnice), konkretno stilizovani prikaz narandže i lubenice (Zdravlje) koje su podijeljene laboratorijskom bočicom sa slamkom (Laboratorija). Bočica sa slamkom je oblikovana na principu Geštalt teorije, gdje taj objekt zapravo nije potpun, oblikovan iz forme četvrtine narandže i lubenice, ali stvara ljudskom oku sliku bočice sa slamkom.
Proces je tekao tako što sam detaljno istražio polje industrije na koju je fokusiran Healthy Lab Bar, zatim razrada prijedloga kroz crteže i skice te finalna realizacija kroz kompjutersku grafiku.
Koja je vaša filozofija, kako na poslu, tako i privatno?
Raditi ono što volim i imati osjećaj da si na kraju dana nešto dobro kreirao, naći dobar balans između privatnog i poslovnog, jer ako to nemaš, teško je onda ostvarivati dobre stvari i rezultate u poslu.
Najvažnija lekcija koju ste naučili radeći kao freelancer? Koje su prednosti, a koje mane ovog posla?
Najveća prednost freelancera je što imaš mogućnost da sam kreiraš svoje vrijeme, što imaš veću slobodu nego kada radiš za kompanije/agencije i samim tim imaš mogućnost da se kreativno bolje izraziš. Također, izazov je što ti tu vodiš ključnu ulogu u čitavom procesu, dogovoriš posao, imaš direktnu koordinaciju sa klijentom i na kraju učestvuješ u kreiranju finalnog produkta/rješenja. Ono što je također odlična stvar je ta da možeš da radiš iz bilo kojeg dijela svijeta u bilo kojem trenutku i da imaš suradnju sa inostranim klijentima. Mana može biti to što nemaš striktno radno vrijeme, tj. što se ljudi često opuste ukoliko nisu pod nekim sistemom na koji su navikli, financijska neizvjesnost zbog prihoda koji nisu stalni i zavise od više faktora, kao što su cijene, kvaliteta usluge i stepen razvijenosti tržišta.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Društvene mreže nas uče da stalno budemo prisutni. Da objavimo, provjerimo reakcije, refreshamo, odgovorimo. I dok se sve to čini normalnim, rijetko zastanemo da se zapitamo gdje je granica, koliko dijelimo zato što želimo, a koliko zato što mislimo da trebamo.
U Cedevita Reci tako kako je showu upravo su se takva pitanja prirodno otvorila. Između smijeha, brzih odgovora i opuštene atmosfere, isplivali su i oni momenti koji te malo zaustave i natjeraju da se zapitaš: da li bih ja ovo objavila, da li je ovo još uvijek „ja“ i koliko nam je uopće važno šta će drugi reći.
Ilda Humić bila je jedna od onih osoba koje su na ta pitanja odgovarale bez zadrške glasno, duhovito i iskreno. Nakon showa, nastavili smo razgovor i dotakli se tema koje se tiču svih nas: refresh navike, granica na mrežama, galame koju volimo i onih rijetkih trenutaka kad ipak odlučimo stati.
Ilda Humić
Ilda: Objava i refresh.
„Normalno“, kaže kroz smijeh. Taj mali refleks joj je poznat kao i svima nama, ali bez pretvaranja da je nešto drugo. Društvene mreže su dinamične, a ona ih doživljava upravo takvima kao prostor u kojem si prisutan, ali svjestan onoga što radiš.
Ilda: Nisam nikad neki post, ali jesam nedavno video. U pitanju je viralni trend koji sam snimila s prijateljicama, ali sam shvatila da taj trend ipak nije za mene i da neke stvari i ja moram da razgraničim šta i koliko trebam da objavljujem.
Ilda: Facebook jer je iznimno toksičan. Ja ga svakako godinama ne koristim, moj sadržaj se tamo automatski objavljuje.
Ilda: Jako rijetko, kada je nema ja je obično napravim jer nekako volim i navikla sam da se oko mene dešava život i sretna sam kada je ta neka pozitivna frka i galama.
Ilda: Limun i ananas definitivno, volim taj spoj i generalno sve što je citrusno.
Ilda: Rebeka definitivno, jako mi se dopala njena energija, direktna, odlučna, duhovita i sposobna žena. Josip je također bio jako zabavan, najviše sam se njemu smijala, baš mu je bio dan, mislim da će se raja baš njemu dosta smijati onako od srca.
Ilda sve to kaže prilično jednostavno i bez potrebe da nešto dodatno objašnjava. Galama joj prija, refresh je navika, ali zna i gdje povući crtu. I možda je baš to ono što najviše ostane nakon ovog razgovora: da ne moraš birati između prisutnosti i granica, niti stalno objašnjavati svoje izbore.
Ako ste se u nekom njenom odgovoru prepoznali, vjerovatno ćete se prepoznati i u ostatku Reci tako kako je showa. Neki razgovori vas samo nasmiju, a neki vas, uz smijeh, natjeraju da se malo zamislite. Ovaj je upravo takav. Cedevita Reci tako kako je show možete pogledati na YouTube linku ovdje.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
