TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 2.11.2017.
Sanjin Halilović je akademski produkt dizajner, koji je na naš upit o tri karakteristike koje ga najbolje opisuju odgovorio s perfekcionizam u pixel. :) Sanjin je jednostavan, predan i detaljan u svemu što radi, jer smatra da na taj način stvara dugoročne rezultate, kako u poslu tako i u ostalim životnim sferama.
Ovaj umjetnik svoje je znanje već pokazao kroz brojne projekte s kojima ste se susreli kroz vašu svakodnevnicu, zbog čega smo odlučili saznati nešto više o njegovom putu kroz svijet grafičkog dizajna, procesu osmišljavanja i realizacije ideja te saznati više o projektima na kojima je radio.
Kako je sve počelo - što vas je potaknulo na bavljenje grafičkim dizajnom?
Počelo je u smislu da mi je uvijek bilo draže nešto stvoriti i napraviti, nego uzeti knjigu i nešto napamet naučiti po nekoj šemi i klišeju, da vidim taj rezultat na kraju dana i dizajn je bila idealna struka za takvo nešto. Upisao sam srednju Umjetničku školu u Sarajevu, odsjek za reklamnu grafiku, gdje sam napravio prve osnovne korake kroz zadatke rađene tamo. Sljedeći korak je bila Akademija likovnih umjetnosti, odsjek za Produkt dizajn gdje su se počele dešavati prve konkretne stvari, pravi rezultati i projekti i onda je ta ljubav postajala sve jača. Studirajući produkt dizajn, desile su mi se neke odlične stvari na koje sam i danas jako ponosan. Jedna od njih je učestovanje na D&AD Global Students Awards 2007. godine u Londonu, gdje sam sa radom igračka za djecu ušao u uži izbor od 10 radova iz čitavog svijeta za brand Hamleys, oblast igračke, zatim izlaganje na sajmu IMM Cologne 2013. (nakon što sam diplomirao), mnogo izložbi u Sarajevu i regiji i to su neke stvari koje se ne zaboravljaju. Detaljnije o stvarima koje su vezane za taj period, možete vidjeti na ovom linku.
Koji projekt je bio vaša ulaznica u svijet grafičkog dizajna?
Još iz perioda srednje škole imao sam doticaj sa štamparijama, gdje slobodno mogu reći da sam naučio prve korake i neke konkretne stvari koje primjenjuješ u praksi. To je bilo doba kada je oglašivačka industrija bila bazirana uglavnom na print, digitalna nije još uvijek uzela maha kao danas, uglavnom sve što se radilo na polju dizajna trebalo je proći kroz štamparije. Akademija mi je dala odličnu osnovu u smislu koncepta, o tome kako razmišljati, kako studiozno pristupiti projektu i na kraju kako taj projekat realizovati i tu svoju ideju i koncept sprovesti u djelo. Više ovdje.
Ono što mi je bila prava, da kažem konkretna ulaznica u svijet grafičkog dizajna i marketinga je bio angažman tj.prvo pravo profesionalno iskustvo u marketinškoj agenciji Lowe Idols & Friends, 2008.-e godine, gdje sam se konkretno susreo s kampanjama za klijente kao što su Austrian Airlines, Unilever, Bramac, Volksbank, gdje ti kao dizajner zajedno sa ostatkom tima, prođeš jedan proces u realizaciji kampanje, gdje se susretneš s kratkim rokovima i raznim problemima koje nosi taj posao, ali poslije nekad shvatiš da je sve to odlično iskustvo koje je neprocjenjivo u tvom daljem razvoju.
Što sve treba znati dobar grafički dizajner? Kako doći do ideja za dizajn?
Dobar grafički dizajner prije svega treba da ima dobru podlogu kroz obrazovanje, da raspolaže mnoštvom informacija koje su ključne u razvijanju određenog kreativnog koncepta, da poznaje psihologiju klijenta, razvijen osjećaj za estetiku, da ima razvijene tehničke discipline prilikom realizacije svoje ideje. Nažalost živimo u takvom vremenu gdje se smatra da je dizajner onaj koji kao nešto crta u Adobe Softweirima (Ilustrator, Photoshop) i da sve češće vidimo oglase za kurseve da možeš za dva do tri mjeseca postati dobar grafički dizajner. Nemam ništa protiv toga da ljudi rade i zarađuju, ali smatram da je to jedan površan pristup i da vrijeđa struku, jer pored svih navedenih karakteristika koje sam gore nabrojao, treba imati veliko iskustvo i mnogo realizovanih projekata iza sebe.
S kojim ste sve kompanijama surađivali i koji projekt vam je bio najdraži/najizazovniji?
Poprilično teško pitanje :) pošto je bilo dosta toga. Najdraži su mi oni projekti gdje ti moraš da stvoriš i kreiraš nešto od nule, da prođeš čitav proces od ideje do realizacije. Od projekata i referenci na kojima sam radio bih istakao da sam bio dio tima koji je radio na knjizi Bosansko Kraljevstvo Luksuzno izdanje, koju je izdala Mladinska knjiga Sarajevo, gdje sam učestvovao u izradi dizajna naslovnice i kreiranju fotografija. Fin je osjećaj kada ti se ime nađe u jednom takvom djelu. Healthy Lab Logo mi je posebno drag projekat, jer sam imao tu slobodu od klijenta da se izrazim na neki svoj način, što u samom startu puno pomaže svakom dizajneru da ponudi što bolje rješenje. Sama tematika Healthy Lab Juice Smoothie Bara je također zahvalna, što mi je isto dosta olakšalo u dobivanju konačnog rezultata.
Što je bila inspiracija za kreiranje Healthy Lab logotipa? Kako je tekao sam proces? Koliko je trajao sam postupak osmišljavanja loga?
Inspiracija za logotip Healthy Lab je izvučena iz samog naziva, gdje sam iskoristio zahvalnu geometrijsku formu voća (četvrtina kružnice), konkretno stilizovani prikaz narandže i lubenice (Zdravlje) koje su podijeljene laboratorijskom bočicom sa slamkom (Laboratorija). Bočica sa slamkom je oblikovana na principu Geštalt teorije, gdje taj objekt zapravo nije potpun, oblikovan iz forme četvrtine narandže i lubenice, ali stvara ljudskom oku sliku bočice sa slamkom.
Proces je tekao tako što sam detaljno istražio polje industrije na koju je fokusiran Healthy Lab Bar, zatim razrada prijedloga kroz crteže i skice te finalna realizacija kroz kompjutersku grafiku.
Koja je vaša filozofija, kako na poslu, tako i privatno?
Raditi ono što volim i imati osjećaj da si na kraju dana nešto dobro kreirao, naći dobar balans između privatnog i poslovnog, jer ako to nemaš, teško je onda ostvarivati dobre stvari i rezultate u poslu.
Najvažnija lekcija koju ste naučili radeći kao freelancer? Koje su prednosti, a koje mane ovog posla?
Najveća prednost freelancera je što imaš mogućnost da sam kreiraš svoje vrijeme, što imaš veću slobodu nego kada radiš za kompanije/agencije i samim tim imaš mogućnost da se kreativno bolje izraziš. Također, izazov je što ti tu vodiš ključnu ulogu u čitavom procesu, dogovoriš posao, imaš direktnu koordinaciju sa klijentom i na kraju učestvuješ u kreiranju finalnog produkta/rješenja. Ono što je također odlična stvar je ta da možeš da radiš iz bilo kojeg dijela svijeta u bilo kojem trenutku i da imaš suradnju sa inostranim klijentima. Mana može biti to što nemaš striktno radno vrijeme, tj. što se ljudi često opuste ukoliko nisu pod nekim sistemom na koji su navikli, financijska neizvjesnost zbog prihoda koji nisu stalni i zavise od više faktora, kao što su cijene, kvaliteta usluge i stepen razvijenosti tržišta.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
