U osmišljavanju savršenog scenarija za održavanje vjenčanja, ali i samo fotografiranje, snijeg često nije poželjan gost istoga.

No, kada pregledavamo čarobne fotografije mladenaca snimljene na ovom zimskom prekrivaču, ne možemo da se ne zaljubimo u neodoljivu kombinaciju boja, ali i zanimljivih tekstura na fotografiji.

Fotografkinja Sanela Zukić, čije wedding fotografije možete pogledati na Instagram profilu Wildfields Wedding, nam je kroz kadrove Amine i Asmira Salkića također pokazala da upravo snijeg daje dodatnu posebnost i naglašava tople emocije, ali i odjeću koju biraju mladenci. Na naš upit što je po njoj ključno za kreiranje sjajnih fotografija, Sanela odgovara:

„Emocija. Naravno da će zlatni zalazak/izlazak sunca ili lokacija koja oduzima dah pomoći da se dobije odlična fotografija, ali ako se ne uhvati emocija između dvoje ljudi, to je samo tehnički ispravna i lijepa, ali ne i autentična fotografija. Emocije su ono što svaku fotografiju čini posebnom i vrijednom uspomenom. Lično obožavam imati i vjetar na svojim fotografijama, to mi daje neku novu dimenziju svakoj sceni.“  

„Fotografisati na snježni dan je izazov samo po sebi.  Možda najveći problemi su za samu mladenku kojoj nije niti malo lako biti na hladnoći u tankoj haljini i cipelama, ali i za mene kao fotografa jako je teško u isto vrijeme kretati se brzo, hvatati kadrove i uspjeti sačuvati opremu od oštećenja. No, sve su to izazovi koji se uz malo želje i truda mogu savladati. Jer imati fotografije na snježni dan je magično i vrijedno toga, složićemo se.“ – nadodaje Sanela.

„Definitivno najdraži je onaj momenat kada su mladenci sami bacili kišobran i rekli: „ma daj, šta nam može malo snijega? Idemo pokisnuti.“ To je duh i sa takvim ljudima obožavam raditi.“

Fotografije u nastavku dokazat će vam da je snijeg tako lijepa, prirodna i nježna pozadina za kreiranje wedding fotografija koje će ostati kao neodoljiva uspomena u foto albumima mladenaca.

Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba