TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 27.5.2020.
Slađana Ikić je Novosađanka s trenutnom adresom u Sarajevu gdje živi sa svojom obitelji.
Dama koja je završila studij komunikologije danas vodi salon vjenčanica, a mnogima je poznata upravo kroz svoj nadimak na društvenim mrežama, točnije Instagram profil @mybosnianhome.
Adresa je to na kojoj ćete kroz moderan interijer s retro vibrom ove dame pronaći inspiraciju za uređenje pojedinih prostorija u vašem domu. Slađana vodi i istoimeni YouTube kanal na kojem priča o svakodnevnim temama.
Iako je njen Instagram profil izvor inspiracije za uređenje doma, od praktičnih trikova za dekoraciju do čišćenja pojedinih prostorija, Slađana je sa svojim fanovima dijelila i sve avanture koje su ju pratile kroz trudnoću. Odnedavno je majka preslatkog dječaka, što nam je bilo povod za razgovor upravo o majčinstvu i novim iskustvima koje je ono donijelo.
***
Kako bi sebe opisala u tri riječi?
Nestrpljiva, odgovorna, srećna. :)
Koji su izazovi s kojima si se susrela u prvim mjesecima trudnoće?
Prva 4 meseca trudnoće ću definitivno pamtiti po mučninama koje su trajale po čitave dane. U tom periodu smo već imali i uplaćen medeni mesec na Kubi, tako da je bio izazov putovati dok imate mučnine, ali srećom sve je dobro prošlo.
Na koje si zdrave navike posebice pazila prilikom trudnoće?
Volela bih da kažem da sam se dosta kretala, ali nažalost nisam koliko sam planirala. Prvo me je zadesio smog i zima, a zatim korona tako da sam dosta vremena provela u kući. Trudila sam se naravno da unosim što više vitamina i tečnosti, ali i da se trudim da radim stvari koje me relaksiraju i smanjuju stres.
Rodila si u periodu dok su vladale stroge mjere civilne zaštite o izolaciji. Kako si zadržala pozitivan duh i kako si se nosila s nervozom?
Iskreno, bilo je tu oscilacija. Bilo je dana kada sam bila prilično zabrinuta, jer u devetom mesecu vam se odjednom razne neke brige pojave, a situacija sa virusom je zaista bila na vrhuncu tih dana, pa nije bilo lako nositi se sa svim tim informacijama. Na kraju sam odlučila da se fokusiram na svoj porođaj i bebu, a vesti gotovo da nisam ni čitala - tako mi je bilo lakše.
Čime si se vodila pri uređenju dječje sobe? Što se prema tvom mišljenju treba naći u svakoj dječjoj sobi?
Stalno sam zamišljala bebu i naše zajedničke trenutke u tom prostoru. Volela bih da se već sada navikava da je to neki njegov prostor, tako da već dosta vremena provodimo upravo tu. Ne bih izdvajala ništa posebno - rekla bih da je to neki skup stvari koje odišu nekim mirom i spokojom, mirne boje i po meni što više stvari od prirodnih materijala, a što manje plastike. :)
Kako bi opisala prvih mjesec dana s bebom? Najveći strahovi, izazovi, najslađe uspomene?
Izazovno, definitivno. Bilo je dosta neprospavanih noći, uspostavljanja nekog ritma i navikavanja. Kako je situacija s virusom i dalje aktuelna, niko nam nije dolazio u posetu, tako da smo suprug i ja sve sami radili, od prvog kupanja, do pupka i uspostavljanja te neke prve rutine, dojenja, presvlačenja itd.
Jedan naporan i lep period je iza nas. Najveći strah je svakako bio - da li mi to radimo kako treba? Ipak bi nam dosta lakše bilo da je tu bio neko od porodice ili patronažne sestre da nas barem prekontrolišu, ali mislim da smo izazov uspešno savladali i pregurali prvi mesec.
Postoji li neka tema/događaj/emocija o kojoj bi voljela da se više priča među mamama?
O psihičkom stanju majki nakon porođaja, definitivno. Koliko god se spremali na to što nas čeka, ipak mislim da se svakome desi da nakon porođaja bude neraspoložen, iscrpljen, umoran i ponekad je teško snaći se u svemu tome. Vaše telo je drugačije, kompletna svakodnevnica vam se menja, odjednom ste odgovorni za to malo biće i koliko god se 9 meseci pripremali - ipak nastupi neka vrsta šoka i potpuno mi je jasno zašto se mnogi teško nose sa tim, tako da mislim da mame definitivno treba više da govore o tome.
Koje lekcije o roditeljstvu si naučila od muža?
Da se opustim. Da će sve biti okej. Da je to samo faza :)
Knjige & blogove kroz koje si najviše naučila o trudnoći i prvim danima s bebom?
Najviše izazova bilo je s dojenjem, tu mi je spas bila Milena iz Novog sada, savetnica za dojenje i majka petero dece, sa kojom sam imala nekoliko video poziva. Možete je pronaći na Instagramu - @mamaizmagareceklupe. Drugi izazov je svakako spavanje bebe, tu sam mnogo naučila od @takingcarababies, Amerikanke čiji online kurs smo uplatili i zaista puno naučili.
Što se tiče knjiga, na mene su najveći utisak ostavile one koje se bave Montesori tehnikama.
Koji su tvoji mali rituali za opuštanje/punjenje baterija?
Ostavim momke s vremena na vreme da se sami snalaze. :) Tad nastupa nekoliko minuta za mene, da li je to kupka, malo ženskih rituala ili odlazak na feniranje - bitno mi je da imam barem 20 minuta dnevno - za punjenje baterija.
Najdraži kutak u domu?
Definitivno bebina soba. :)
Kako sada izgleda tvoja dnevna rutina?
Rutine više nema. :) Dan prilagođavamo Lakijevom raspoloženju, ali trudim se da polako uvodimo neka pravila i rutinu, barem onu pred spavanje. Uglavnom ustajemo već oko 6, pola 7, ako vreme dozvoljava idemo u šetnju u toku pre podnevna, trenutno idemo i na kurs masaže za bebu tako da, dani su nam ispunjeni.
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
