TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 27.5.2020.
Slađana Ikić je Novosađanka s trenutnom adresom u Sarajevu gdje živi sa svojom obitelji.
Dama koja je završila studij komunikologije danas vodi salon vjenčanica, a mnogima je poznata upravo kroz svoj nadimak na društvenim mrežama, točnije Instagram profil @mybosnianhome.
Adresa je to na kojoj ćete kroz moderan interijer s retro vibrom ove dame pronaći inspiraciju za uređenje pojedinih prostorija u vašem domu. Slađana vodi i istoimeni YouTube kanal na kojem priča o svakodnevnim temama.
Iako je njen Instagram profil izvor inspiracije za uređenje doma, od praktičnih trikova za dekoraciju do čišćenja pojedinih prostorija, Slađana je sa svojim fanovima dijelila i sve avanture koje su ju pratile kroz trudnoću. Odnedavno je majka preslatkog dječaka, što nam je bilo povod za razgovor upravo o majčinstvu i novim iskustvima koje je ono donijelo.
***
Kako bi sebe opisala u tri riječi?
Nestrpljiva, odgovorna, srećna. :)
Koji su izazovi s kojima si se susrela u prvim mjesecima trudnoće?
Prva 4 meseca trudnoće ću definitivno pamtiti po mučninama koje su trajale po čitave dane. U tom periodu smo već imali i uplaćen medeni mesec na Kubi, tako da je bio izazov putovati dok imate mučnine, ali srećom sve je dobro prošlo.
Na koje si zdrave navike posebice pazila prilikom trudnoće?
Volela bih da kažem da sam se dosta kretala, ali nažalost nisam koliko sam planirala. Prvo me je zadesio smog i zima, a zatim korona tako da sam dosta vremena provela u kući. Trudila sam se naravno da unosim što više vitamina i tečnosti, ali i da se trudim da radim stvari koje me relaksiraju i smanjuju stres.
Rodila si u periodu dok su vladale stroge mjere civilne zaštite o izolaciji. Kako si zadržala pozitivan duh i kako si se nosila s nervozom?
Iskreno, bilo je tu oscilacija. Bilo je dana kada sam bila prilično zabrinuta, jer u devetom mesecu vam se odjednom razne neke brige pojave, a situacija sa virusom je zaista bila na vrhuncu tih dana, pa nije bilo lako nositi se sa svim tim informacijama. Na kraju sam odlučila da se fokusiram na svoj porođaj i bebu, a vesti gotovo da nisam ni čitala - tako mi je bilo lakše.
Čime si se vodila pri uređenju dječje sobe? Što se prema tvom mišljenju treba naći u svakoj dječjoj sobi?
Stalno sam zamišljala bebu i naše zajedničke trenutke u tom prostoru. Volela bih da se već sada navikava da je to neki njegov prostor, tako da već dosta vremena provodimo upravo tu. Ne bih izdvajala ništa posebno - rekla bih da je to neki skup stvari koje odišu nekim mirom i spokojom, mirne boje i po meni što više stvari od prirodnih materijala, a što manje plastike. :)
Kako bi opisala prvih mjesec dana s bebom? Najveći strahovi, izazovi, najslađe uspomene?
Izazovno, definitivno. Bilo je dosta neprospavanih noći, uspostavljanja nekog ritma i navikavanja. Kako je situacija s virusom i dalje aktuelna, niko nam nije dolazio u posetu, tako da smo suprug i ja sve sami radili, od prvog kupanja, do pupka i uspostavljanja te neke prve rutine, dojenja, presvlačenja itd.
Jedan naporan i lep period je iza nas. Najveći strah je svakako bio - da li mi to radimo kako treba? Ipak bi nam dosta lakše bilo da je tu bio neko od porodice ili patronažne sestre da nas barem prekontrolišu, ali mislim da smo izazov uspešno savladali i pregurali prvi mesec.
Postoji li neka tema/događaj/emocija o kojoj bi voljela da se više priča među mamama?
O psihičkom stanju majki nakon porođaja, definitivno. Koliko god se spremali na to što nas čeka, ipak mislim da se svakome desi da nakon porođaja bude neraspoložen, iscrpljen, umoran i ponekad je teško snaći se u svemu tome. Vaše telo je drugačije, kompletna svakodnevnica vam se menja, odjednom ste odgovorni za to malo biće i koliko god se 9 meseci pripremali - ipak nastupi neka vrsta šoka i potpuno mi je jasno zašto se mnogi teško nose sa tim, tako da mislim da mame definitivno treba više da govore o tome.
Koje lekcije o roditeljstvu si naučila od muža?
Da se opustim. Da će sve biti okej. Da je to samo faza :)
Knjige & blogove kroz koje si najviše naučila o trudnoći i prvim danima s bebom?
Najviše izazova bilo je s dojenjem, tu mi je spas bila Milena iz Novog sada, savetnica za dojenje i majka petero dece, sa kojom sam imala nekoliko video poziva. Možete je pronaći na Instagramu - @mamaizmagareceklupe. Drugi izazov je svakako spavanje bebe, tu sam mnogo naučila od @takingcarababies, Amerikanke čiji online kurs smo uplatili i zaista puno naučili.
Što se tiče knjiga, na mene su najveći utisak ostavile one koje se bave Montesori tehnikama.
Koji su tvoji mali rituali za opuštanje/punjenje baterija?
Ostavim momke s vremena na vreme da se sami snalaze. :) Tad nastupa nekoliko minuta za mene, da li je to kupka, malo ženskih rituala ili odlazak na feniranje - bitno mi je da imam barem 20 minuta dnevno - za punjenje baterija.
Najdraži kutak u domu?
Definitivno bebina soba. :)
Kako sada izgleda tvoja dnevna rutina?
Rutine više nema. :) Dan prilagođavamo Lakijevom raspoloženju, ali trudim se da polako uvodimo neka pravila i rutinu, barem onu pred spavanje. Uglavnom ustajemo već oko 6, pola 7, ako vreme dozvoljava idemo u šetnju u toku pre podnevna, trenutno idemo i na kurs masaže za bebu tako da, dani su nam ispunjeni.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.
U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.
Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.
Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.
Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.
Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.
Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.
Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.
Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.
Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.
Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.
Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.
Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.
Sve su to sasvim dobri počeci.
Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.
Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.
Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.
Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.
Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.
Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.
Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima.
Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.
Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.
Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.
Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
