Napipali ste čvorić ili dobili preporuku da odete na mamografski pregled? Neka zabrinutost, koju je razumljivo da osjećate, bude praćena osjećajem da ste uzeli stvar u svoje ruke i krenuli na važan put samopregleda i detekcije potencijalnih zdravstvenih problema.

Oktobar je mjesec posvećen borbi protiv karcinoma dojke, mjesec u kojem nas ružičaste trake posvuda podsjećaju koliko je važno brinuti o svom zdravlju. Pa ipak, svjedoci smo neumoljive statistike koja kaže da se od karcinoma dojke svakodnevno obolijeva i umire.

Karcinom dojke je bolest za koju se ne zna tačno šta je uzrokuje, iako postoji nekoliko faktora koji vas mogu izložiti većem riziku od obolijevanja. Neke od njih su nasljedne promjene na genima, hormonski faktori, menopauza, prekomjerna težina, pušenje, konzumacija alkohola, starost (iznad 50. godine) i drugo* Iako je to najčešći oblik karcinoma među ženama, ipak nije samo "ženska bolest" jer od nje mogu oboljeti i muškarci.
*https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/breast-cancer zadnji pristup: Oktobar 2023.

Globalno gledajući, 25% svih slučajeva karcinoma kod žena predstavlja karcinom dojke.* Iza ovih statistika su stvarni životi oboljelih i njihovih porodica. Stoga je za bolje razumijevanje potrebna kontinuirana edukacija, dijeljenje informacija i praćenje savjeta kako bi priča svake oboljele osobe bila snaga i inspiracija za druge.
*Breast Cancer Research: 
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC9724405/

Svaka priča je lekcija i inspiracija

Kad govorimo o karcinomu dojke, znanje je naša najveća snaga. Ružičasta traka nije samo modni dodatak, ona je znak solidarnosti, svijesti i nade. Također je znak da svi možemo učiniti više.

Hiljade priča žena koje su prošle dijagnosticiranje i liječenje karcinoma dojke svjedoče o izvanrednoj snazi, hrabrosti i odlučnosti. Svaka od tih priča donosi vlastitu lekciju i inspiraciju. Dok neke govore o važnosti ranog otkrivanja i kako je pravovremeni tretman spasio njihove živote, druge se fokusiraju na emocionalnu i psihološku podršku koju su primile od porodice, prijatelja i zajednice.

Ružičaste trake koje nosimo ne predstavljaju samo solidarnost s onima koji se bore s bolešću, već su i simbol nade. Nadamo se svijetu u kojem će svaka žena i muškarac biti svjesni svog tijela, znati kako ga pregledavati i kada potražiti stručnu pomoć. Upravo je samopregled prva tačka na putu mijenjanja crne statistike.




Svaki korak je važan

Informisanje o rizicima, simptomima i načinima prevencije sve nas stavlja u puno bolji startni položaj, a ovo je nekoliko ključnih činjenica koje svako od nas treba znati:

Rano otkrivanje spašava živote: Čak 90% slučajeva karcinoma dojke koji su pravovremeno dijagnosticirani imaju visoku stopu preživljavanja.* Redovni samopregledi dojki i godišnji mamografski pregledi za žene iznad određene dobi su presudni na ovom putu.

*American Cancer Society, Survival Rates for Breast Cancer, Last Revised: March 2023

Dijagnoza ne znači kraj: S napretkom medicine, postoji mnogo terapijskih metoda koje omogućavaju liječenje karcinoma dojke, uključujući hirurgiju, radioterapiju, hemoterapiju i ciljanu terapiju.

Muškarci također obolijevaju: Iako je karcinom dojke češći kod žena, muškarci također mogu oboljeti. Blizu 1% pacijenata kojima bude dijagnosticiran karcinom dojke su muškarci.*

*Breast Cancer Research Foundation, What To Know About Male Breast Cancer, June 2023.

Genetika igra ulogu: Oko 5-10% svih slučajeva karcinoma dojke može biti nasljedno, najčešće uzrokovano BRCA1 ili BRCA2 mutacijama.

*American Cancer Society, Breast Cancer Risk Factors You Cannot Change, December 2021

Životni stil je bitan: Konzumiranje alkohola, pušenje, prekomjerna tjelesna težina i nedostatak fizičke aktivnosti mogu povećati rizik od obilijevanja.*

*https://www.cancer.org/cancer/types/breast-cancer/risk-and-prevention/lifestyle-related-breast-cancer-risk-factors.html.,
Zadnji pristup oktobar 2023.
 

Podrška je ključna: Udruženja i inicijative u našoj zemlji pružaju razne oblike podrške oboljelima, uključujući savjetovanje i informacije o najnovijim istraživanjima i terapijama.

Priča o karcinomu dojke nije samo priča o bolesti. To je priča o otpornosti, zajedništvu, inovacijama u medicini i neiscrpnom naporu da se spase životi i poboljša kvalitet života onih koji su pogođeni. Uz stalnu edukaciju i svijest, svaki pojedinac može biti važan dio ove borbe. Za više informacija o ovoj bolesti i načinima liječenja posjetite www.karcinomdojke.ba. Neka mjesec svjesnosti o karcinomu dojke bude podsjetnik da svako od nas može doprinijeti borbi i preuzeti kontrolu nad svojim i zdravljem svojim najmilijih.

Broj materijala: KIS-P30-09/10/2023- BA2310093677
Novartis Pharma Services, Inc.
Representative Office Bosnia and Herzegovina
Fra Anđela Zvizdovića br. 1
UNITIC, tower A/11
71000 Sarajevo
BOSNIA AND HERZEGOVINA

* * *
Foto: PR 

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com