Nedavno smo 'upoznali' još jedan sjajan domaći proizvod koji u jednom objedinjuje ono po čemu je Bosna i Hercegovina poznata, a to je tradicionalna kuhinja, drvo, rezbarenje i meza. Naime, radi se o drvenim daskama za pripremanje i serviranje hrane koje nose naziv WAGA WOOD, a koje izrađuje arhitektica i dizajnerica Jasmina Dizdarević zajedno sa svojim timom.

Jasmina nam je pojasnila kako nastaju daske i dopustila nam da zavirimo u njenu radionicu. Zašto smo WAGA WOOD odmah dodali na našu listu želja (i zašto ćete i vi to napraviti) saznajte u našoj priči.

Waga Wood. Novi bh. brend na tržištu. Izrađen ručno od drveta i na njemu režemo stvari. Reci nam Jasmina o čemu se točno radi?

Slobodno mogu reći da se ovdje radi o sinergiji modernog dizajna i naše bosanskohercegovačke tradicije, sa ciljem uvođenja ovih elemenata u naš svakodnevni život. Bavimo se proizvodnjom drvenih daski za pripremu i serviranje hrane. Naizgled se čini da je taj proizvod nebitan za našu svakodnevnicu, međutim smatramo da je upravo suprotno. Osim dizajna  koji će uljepšati naš životni prostor, ovdje važno napomenuti da drvo kao prirodni materijal nije štetno za hranu sa kojom dolazi u dodir. Serviramo hranu koja nas održava u životu na arkopalu i vještačkim materijalima, nekim drvenim daskama od bambusa, koje su izrađene uz pomoć raznoraznih hemikalija. Smatramo da je to jedna velika besmislica koju nam je donijela globalizacija, što nas je i motiviralo da krenemo u ovaj projekat.

Poznato je da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata šumom i kvalitetnim drvom. No način na koji si odlučila iskoristiti drvo je veoma neobičan. Otkuda ideja da izrađuješ daske za rezanje?

Dok sam živjela u Istanbulu, često sam putovala u zemlje Bliskog Istoka gdje sam se susrela da drugačijim odnosom prema hrani i kuhanju generalno. Primijetila sam naprimjer u Jerusalemu, da je hrana uvijek servirana u posudama ili na daskama od prirodnih materijala – gline ili drveta. To je jako puno utjecalo na moj doživljaj te kuhinje i cjelokupnom oduševljenju tom kulturom. Po povratku u BiH sam shvatila da takve proizvode jednostavno ne mogu lako pronaći na našem tržištu. Mi smo poprilično zanemarili i izgubili svoju tradiciju u našim svakodnevnim navikama. Tako je sve i počelo. A kako ja dolazim iz Konjica koji je poznat po drvorezbarstvu, gdje sam i djetinjstvo provela u jednoj od konjičkih radionica, sve je to došlo prirodno.

Kako se odlučujete za to kakav dizajn, tj kakav motiv izrezbariti na dasku?

Kako su motivi u našem drvorezbarstvu beskonačno raznoliki, vrlo je teško odlučiti se na konačni dizajn. Iskreno, sve zavisi od trenutačne inspiracije. Ima dana kada pravimo modele koji nemaju niti jedan tradicionalni motiv na sebi, dok nas nekada inspiracija odvede u tradiciju u porpunosti. Ovdje se uglavnom radi o modernoj interpretaciji detalja iz naših tradicionalnih šara. Izbjegavamo duboki rez zbog praktičnosti pri čišćenju daske, tako da uvijek radimo plitko rezbarenje. Ideje za izgled i dekoraciju uzimamo iz svakodnevnog života i uvijek nastojimo da proizvod ima praktičnu vrijednost, jer zaista nam nije u cilju da ove daske budu samo ukras. Želja nam je da ljudi koriste daske kako za pripremu, tako i za serviranje hrane. Moj savjet za sve koji posjeduju Waga dasku je da odrede prednju stranu za serviranje, a zadnju stranu za pripremu i rezanje hrane.

Idemo još detaljnije. Možeš li nam pojasniti kompletan proces nastanka jedne daske? I koliko je vremena uopće potrebno da nastane jedna daska?

Sve počinje od ideje koji nabacimo na papir. Zatim idemo u realizaciju i izradu prvog uzorka tj, prototipa. Često napravimo i po 5-6 komada, da bismo došli do konačnog izgleda. Ponekad na krajnji dizajn utiče i vrsta drveta, ponekad nemogućnost uklapanja detalja, ponekad se ispostavi da ono što je na crtežu lijepo izgleda u konačnici i ne izgleda tako dobro. Tu se spajaju praksa i ideja.

- 1 -

SIROVINA ZA IZRADU

Daske se ne prave iz jednog komada drveta, nego iz spojenih letvi tako da se poveća otpornost komada na izvijanje i pucanje. Sljepljene letve moraju prenoćiti kako bi se ostvarila zadovoljavajuća čvrstoća komada. Zatim se pristupa izrezivanju geometrije prema dizajnu, izradi dekorativnih detalja, šmirglanju i glačanju površine i na kraju ide premazivanje hladno prešanim lanenim uljem koje se ostavlja 10 sati radi upijanja.

- 2 -

LJEPLJENJJE SIROVINE

- 3 -

OBRADA

- 4 -

DEKORACIJA

- 5 -

PREMAZIVANJE ULJEM

KORIŠTENI ALATI

Iz ovoga je jasno da nam je potrebno otprilike 30 sati da dobijemo gotovi proizvod.

Koju vrstu drveta najčešće koristite i zašto baš tu?

Koristimo sve lokalno dostupne vrste drveta kao što su orah, hrast, jasen, javor i trešnja. Od ovih jedino hrast nije zbog svoje tvrdoće pogodan za rezabarenje, pa njega koristimo samo za modele koji nemaju puno rezbarenih detalja. Naš proizvod se može smatrati i ekološkim, jer za izradu nastojimo da koristimo tzv. otpad iz drvne industrije, a to su male drvene daske koje su ostatak pri proizvodnji namještaja ili drugih velikih proizvoda od drveta. Dakle vodimo računa o tome da naš proizvod ne uzrokuje dodatnu štetu na okoliš.

CASABLANCA

DIAMOND TWINS

FEZ

FLOWY

Kako oni koji žele ovaj sjajan proizvod mogu doći do njega?

Za početak smo omogućili pojedinačnu kupovinu preko interneta. Možete nas kontaktirati putem naše Facebook stranice i napraviti narudžbu, a mi ćemo u vidu vrijednosne pošiljke poslati dasku na vašu adresu. Pored toga pripremamo i prodajni prostor u Sarajevu, a i prve kolekcije ubrzo idu za Berlin, Istanbul, Tel Aviv i Amsterdam. Kako je ovo ručni rad u potpunosti, sigurni smo da naše proizvode nećete naći na policama velikih trgovačkih lanaca, nego radije u galerijama i concept shopovima.

MARRAKESH

SAMSARA

SHIVA

THE YANG

THE YIN

Ima li Waga Wood planove za proširenje svoje lepeze proizvoda?

Plan je da nastavimo sa radom i unaprjeđujemo naše proizvode. Waga Wood će u budućnosti obezbjediti potpuno sigurne i zdrave proizvode, koji će zasigurno poboljšati vaša jela i kuhinju, ali i druženja uz neizostavnu mezu. Što se tiče asortimana, želimo ići i korak dalje, pa tako imamo u planu uskoro izrađivati i oklagije, zdjelice i tanjire. Servirajte svojoj djeci hranu iz drvenog posuđa i na taj način poboljšajte svoj životni prostor i zdravlje, te očuvajte i njegujte svoju tradiciju, jer je ovo stopostotni domaći proizvod. Naša želja je da uljepšamo vaš svakodnevni život. Naš moto glasi:

„WAGA brings a fragment of wood magic to your home. (WAGA unosi magiju drveta u vaš dom.)

We hope to inspire You and bring joy and beauty to your home. (Želimo da vas nadahnemo i unesemo radost i ljepotu u vaš dom.)“

_{Foto: WAGA WOOD}

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić