Nedavno smo 'upoznali' još jedan sjajan domaći proizvod koji u jednom objedinjuje ono po čemu je Bosna i Hercegovina poznata, a to je tradicionalna kuhinja, drvo, rezbarenje i meza. Naime, radi se o drvenim daskama za pripremanje i serviranje hrane koje nose naziv WAGA WOOD, a koje izrađuje arhitektica i dizajnerica Jasmina Dizdarević zajedno sa svojim timom.

Jasmina nam je pojasnila kako nastaju daske i dopustila nam da zavirimo u njenu radionicu. Zašto smo WAGA WOOD odmah dodali na našu listu želja (i zašto ćete i vi to napraviti) saznajte u našoj priči.

Waga Wood. Novi bh. brend na tržištu. Izrađen ručno od drveta i na njemu režemo stvari. Reci nam Jasmina o čemu se točno radi?

Slobodno mogu reći da se ovdje radi o sinergiji modernog dizajna i naše bosanskohercegovačke tradicije, sa ciljem uvođenja ovih elemenata u naš svakodnevni život. Bavimo se proizvodnjom drvenih daski za pripremu i serviranje hrane. Naizgled se čini da je taj proizvod nebitan za našu svakodnevnicu, međutim smatramo da je upravo suprotno. Osim dizajna  koji će uljepšati naš životni prostor, ovdje važno napomenuti da drvo kao prirodni materijal nije štetno za hranu sa kojom dolazi u dodir. Serviramo hranu koja nas održava u životu na arkopalu i vještačkim materijalima, nekim drvenim daskama od bambusa, koje su izrađene uz pomoć raznoraznih hemikalija. Smatramo da je to jedna velika besmislica koju nam je donijela globalizacija, što nas je i motiviralo da krenemo u ovaj projekat.

Poznato je da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata šumom i kvalitetnim drvom. No način na koji si odlučila iskoristiti drvo je veoma neobičan. Otkuda ideja da izrađuješ daske za rezanje?

Dok sam živjela u Istanbulu, često sam putovala u zemlje Bliskog Istoka gdje sam se susrela da drugačijim odnosom prema hrani i kuhanju generalno. Primijetila sam naprimjer u Jerusalemu, da je hrana uvijek servirana u posudama ili na daskama od prirodnih materijala – gline ili drveta. To je jako puno utjecalo na moj doživljaj te kuhinje i cjelokupnom oduševljenju tom kulturom. Po povratku u BiH sam shvatila da takve proizvode jednostavno ne mogu lako pronaći na našem tržištu. Mi smo poprilično zanemarili i izgubili svoju tradiciju u našim svakodnevnim navikama. Tako je sve i počelo. A kako ja dolazim iz Konjica koji je poznat po drvorezbarstvu, gdje sam i djetinjstvo provela u jednoj od konjičkih radionica, sve je to došlo prirodno.

Kako se odlučujete za to kakav dizajn, tj kakav motiv izrezbariti na dasku?

Kako su motivi u našem drvorezbarstvu beskonačno raznoliki, vrlo je teško odlučiti se na konačni dizajn. Iskreno, sve zavisi od trenutačne inspiracije. Ima dana kada pravimo modele koji nemaju niti jedan tradicionalni motiv na sebi, dok nas nekada inspiracija odvede u tradiciju u porpunosti. Ovdje se uglavnom radi o modernoj interpretaciji detalja iz naših tradicionalnih šara. Izbjegavamo duboki rez zbog praktičnosti pri čišćenju daske, tako da uvijek radimo plitko rezbarenje. Ideje za izgled i dekoraciju uzimamo iz svakodnevnog života i uvijek nastojimo da proizvod ima praktičnu vrijednost, jer zaista nam nije u cilju da ove daske budu samo ukras. Želja nam je da ljudi koriste daske kako za pripremu, tako i za serviranje hrane. Moj savjet za sve koji posjeduju Waga dasku je da odrede prednju stranu za serviranje, a zadnju stranu za pripremu i rezanje hrane.

Idemo još detaljnije. Možeš li nam pojasniti kompletan proces nastanka jedne daske? I koliko je vremena uopće potrebno da nastane jedna daska?

Sve počinje od ideje koji nabacimo na papir. Zatim idemo u realizaciju i izradu prvog uzorka tj, prototipa. Često napravimo i po 5-6 komada, da bismo došli do konačnog izgleda. Ponekad na krajnji dizajn utiče i vrsta drveta, ponekad nemogućnost uklapanja detalja, ponekad se ispostavi da ono što je na crtežu lijepo izgleda u konačnici i ne izgleda tako dobro. Tu se spajaju praksa i ideja.

- 1 -

SIROVINA ZA IZRADU

Daske se ne prave iz jednog komada drveta, nego iz spojenih letvi tako da se poveća otpornost komada na izvijanje i pucanje. Sljepljene letve moraju prenoćiti kako bi se ostvarila zadovoljavajuća čvrstoća komada. Zatim se pristupa izrezivanju geometrije prema dizajnu, izradi dekorativnih detalja, šmirglanju i glačanju površine i na kraju ide premazivanje hladno prešanim lanenim uljem koje se ostavlja 10 sati radi upijanja.

- 2 -

LJEPLJENJJE SIROVINE

- 3 -

OBRADA

- 4 -

DEKORACIJA

- 5 -

PREMAZIVANJE ULJEM

KORIŠTENI ALATI

Iz ovoga je jasno da nam je potrebno otprilike 30 sati da dobijemo gotovi proizvod.

Koju vrstu drveta najčešće koristite i zašto baš tu?

Koristimo sve lokalno dostupne vrste drveta kao što su orah, hrast, jasen, javor i trešnja. Od ovih jedino hrast nije zbog svoje tvrdoće pogodan za rezabarenje, pa njega koristimo samo za modele koji nemaju puno rezbarenih detalja. Naš proizvod se može smatrati i ekološkim, jer za izradu nastojimo da koristimo tzv. otpad iz drvne industrije, a to su male drvene daske koje su ostatak pri proizvodnji namještaja ili drugih velikih proizvoda od drveta. Dakle vodimo računa o tome da naš proizvod ne uzrokuje dodatnu štetu na okoliš.

CASABLANCA

DIAMOND TWINS

FEZ

FLOWY

Kako oni koji žele ovaj sjajan proizvod mogu doći do njega?

Za početak smo omogućili pojedinačnu kupovinu preko interneta. Možete nas kontaktirati putem naše Facebook stranice i napraviti narudžbu, a mi ćemo u vidu vrijednosne pošiljke poslati dasku na vašu adresu. Pored toga pripremamo i prodajni prostor u Sarajevu, a i prve kolekcije ubrzo idu za Berlin, Istanbul, Tel Aviv i Amsterdam. Kako je ovo ručni rad u potpunosti, sigurni smo da naše proizvode nećete naći na policama velikih trgovačkih lanaca, nego radije u galerijama i concept shopovima.

MARRAKESH

SAMSARA

SHIVA

THE YANG

THE YIN

Ima li Waga Wood planove za proširenje svoje lepeze proizvoda?

Plan je da nastavimo sa radom i unaprjeđujemo naše proizvode. Waga Wood će u budućnosti obezbjediti potpuno sigurne i zdrave proizvode, koji će zasigurno poboljšati vaša jela i kuhinju, ali i druženja uz neizostavnu mezu. Što se tiče asortimana, želimo ići i korak dalje, pa tako imamo u planu uskoro izrađivati i oklagije, zdjelice i tanjire. Servirajte svojoj djeci hranu iz drvenog posuđa i na taj način poboljšajte svoj životni prostor i zdravlje, te očuvajte i njegujte svoju tradiciju, jer je ovo stopostotni domaći proizvod. Naša želja je da uljepšamo vaš svakodnevni život. Naš moto glasi:

„WAGA brings a fragment of wood magic to your home. (WAGA unosi magiju drveta u vaš dom.)

We hope to inspire You and bring joy and beauty to your home. (Želimo da vas nadahnemo i unesemo radost i ljepotu u vaš dom.)“

_{Foto: WAGA WOOD}

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com