TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 13.4.2025.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 
Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.
„Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.
“Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White. 
Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 
„Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.
Matija Bogdan
Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način.
Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.
"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida.
S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima.
"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 
Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije.
Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.
“Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.
Ivan Artuković
Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.
Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala.
RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.
Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.
Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.
Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura.
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.
TEKST: Adelisa Mašić
Deserti u čaši posljednjih godina postali su pravi hit na društvenim mrežama i to s razlogom.
Ovaj trend posebno dolazi do izražaja u toplijim mjesecima, kada nam najviše prijaju brzi, lagani i efektni recepti, poput Tiramisu deserta koji se priprema za samo 15 minuta.
Ne zahtijevaju pečenje, slojevi se mogu slagati prema vlastitom ukusu, a rezultat je uvijek vizualno privlačan i ukusan. Idealni su za rođendanske zabave, večernja okupljanja, kao i one spontane trenutke kad ti se jede nešto slatko, a ne želiš provoditi sate u kuhinji.
Za razliku od klasičnih kolača, deserti u čaši omogućavaju ti da se igraš s kombinacijama okusa i tekstura, hrskavi keks, kremasti fil, svježe voće ili bogata čokolada, sve može stati u jednu čašu.
U nastavku ti donosimo tri recepta za deserte u čaši koji izgledaju kao iz slastičarne, a pripremaju se s lakoćom i bez stresa. Uz recepte, dijelimo i nekoliko trikova za serviranje, kao i ideje gdje pronaći čaše i teglice, kako bi užitak bio potpun.
1. Desert u čaši sa malinama i Nutellom
Ovaj desert u čaši je pravo malo remek-djelo za ljubitelje slojevitih, bogatih okusa. Kombinira kremastu Nutellu, svježe maline koje unose blagi kiselkasti okus, hrskave kekse koji daju teksturu i finu čokoladnu glazuru za savršen završetak.
Iako izgleda kao da dolazi iz vitrine omiljene slastičarne, priprema je jako jednostavna, jer sve ti može biti gotovo za manje od sat vremena, uključujući kratko hlađenje u frižideru. Idealno za trenutke kada želiš impresionirati goste, ali i za one večeri kad ti se jede nešto posebno, a ne želiš uključivati rernu.
Sastojci (za 6 čaša od 3 dl):
Nutella fil:
Voćni fil:
Glazura:
Priprema:
Voćni fil se priprema skoro kao domaći džem. Maline, voda, šećer i vanilin šećer kratko se prokuhaju, izblendaju, a zatim se uz gustin zgusnu i ostave da se ohlade. Glazura se pravi tako što otopiš čokoladu u slatkom vrhnju i dodaš sjeckane lješnjake.
Zvijezda ovog deserta je Nutella fil. Izmiksaj nutellu i krem sir, dodaj umućeno vrhnje i lagano sjedini. U čaše slaži redom: malo nutella fila, sloj keksa s lješnjacima, još fila, voćni sloj, pa ponovi sve još jednom. Na vrh dolazi čokoladna glazura i to je to! Ostavi desert u frižideru da se lijepo rashladi prije posluživanja.
Savjet: Umjesto malina, možeš koristiti borovnice ili višnje za sličan kiselkasto-slatki okus.
2. Čokoladni kokos desert u čaši
Ako ti je kombinacija čokolade i kokosa ono čemu teško odolijevaš, ovaj desert u čaši bi lako mogao postati tvoj novi favorit.
Spoj je jednostavne pripreme i efektnog izgleda, a svaka kašika donosi savršen balans kremastog pudinga, bogate čokoladne glazure i lagano hrskavog keksa.
Ovaj desert u čaši idealan je za trenutke kada ti treba nešto brzo, ali posebno, bilo da pripremaš slatkiš za sebe, dragu osobu ili opušteni vikend s prijateljicama.
Sastojci:
Ganaš:
Dekoracija:
Priprema:
Puding skuhaj u mlijeku, dodaj šećer po ukusu i ostavi da se malo prohladi. Zatim umiješaj mascarpone i kokos mrvice, dobit ćeš laganu, ali bogatu kremu. Za čokoladni sloj, otopi obje vrste čokolade u slatkom vrhnju uz lagano miješanje i dobit ćeš glazuru kojoj je teško odoljeti.
U desertne čaše slaži redom: sloj drobljenog kakao keksa, zatim sloj kokos kreme, pa čokoladna glazura. Ako su čaše dublje, slobodno ponovi još jedan krug slojeva. Na kraju, ostavi desert da se dobro rashladi prije serviranja.
Foto: @dr.oetker_bih
Savjet: Ovaj desert izgleda divno u staklenim čašama s ravnim rubom.
3. Kadayıflı Muhallebi desert u čaši sa pistacijama
Hrskav, kremast, aromatičan, ovaj desert u čaši okuplja sve što volimo kod turskih slastica, ali u modernoj, praktičnoj verziji. Spoj karameliziranog kadaifa i lagane kreme s pistacijama čini ga idealnim za posebne prilike.
Iako priprema ovog deserta u čaši uključuje nekoliko koraka više, svaki sloj donosi novu teksturu i okus i baš to ga čini posebnim.
Sastojci:
Krema:
Kadaif:
Dekoracija:
Priprema:
Za kremu prvo razmuti gustin, šećer i vanilin šećer u malo hladnog mlijeka, a ostatak mlijeka zagrij dok ne provri. Dodaj smjesu i kuhaj dok se ne zgusne uz stalno miješanje. U vruć puding umiješaj krem od pistacija i dobro sjedini. Površinu prekrij prozirnom folijom i ostavi da se potpuno ohladi. Kada se krema ohladi, umuti slatko vrhnje u čvrst šlag i dodaj ga pudingu, dobit ćeš laganu, prozračnu i aromatičnu kremu s okusom pistacija.
Dok se krema hladi, pripremi kadaif: usitni ga rukama, dodaj šećer i prži na otopljenom maslacu uz stalno miješanje, dok ne dobije zlatnu, hrskavu teksturu. Na kraju dodaj mljevene pistacije i promiješaj.
Složi desert u čaši tako da na dno ide sloj hrskavog kadaifa, zatim sloj kreme s pistacijama, pa još jedan sloj kadaifa. Na vrhu ostavi prostora za dekoraciju, tu možeš dodati mljevene zelene pistacije, listiće svježe mente ili nekoliko malina.
Ovo je tvoj momenat za kreativnost, jer ukrasi čine da desert izgleda još posebnije.
Savjet: Kadaif možeš pripremiti unaprijed i čuvati u zatvorenoj posudi, tako imaš uvijek spremnu bazu za ovaj ili slične deserte u čaši.
Kako da tvoji deserti u čaši uvijek izgledaju impresivno?
Ako želiš još više ideja za deserte u čaši, pogledaj i ovu kolekciju recepata na Coolinarika.com, savršeni su za dodatnu dozu kreativnosti i eksperimentisanja s okusima.
Deserti u čaši su daleko više od brzog slatkiša, oni spajaju omiljene okuse, slojeve boja i tekstura u nešto što jednako raduje i oči i nepce. Uz malo mašte i pažljivo složene sastojke, mogu izgledati kao mini remek-djela, a istovremeno pružiti onaj poznati osjećaj domaće poslastice.
Bilo da ih praviš za sebe, za goste ili samo da zasladiš dan, svaki od ovih recepata nudi savršen balans jednostavnosti i efektnosti.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @thespicycookbook_
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
