TEKST: Bonjour.ba/PR

DATUM OBJAVE: 13.4.2025.

Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.


Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 

Bonjour_ba_18_Festival_Rovinj

Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.

Bonjour_ba_02_Festival_Rovinj

Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.

Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White

Bonjour_ba_17_Festival_Rovinj

Bonjour_ba_16_Festival_Rovinj

Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 

Bonjour_ba_04_Festival_Rovinj

Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.

Bonjour_ba_06_Festival_Rovinj
Bonjour_ba_05_Festival_Rovinj

Matija Bogdan

Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način. 

Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.

Bonjour_ba_10_Festival_Rovinj

"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida. 

S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima. 

"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 

Bonjour_ba_20_Festival_Rovinj

Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije. 

Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.

Bonjour_ba_13_Festival_Rovinj

Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.

Bonjour_ba_22_Festival_Rovinj

Ivan Artuković


Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.

Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti  i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala. 

RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.

Bonjour_ba_15_Festival_Rovinj

Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.

Bonjour_ba_12_Festival_Rovinj

Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.

Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura. 
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru

TEKST: Lamija Muratagić

Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru

Teglica koju svi dobro poznajemo ove sezone dobija sasvim novu ulogu. Pronašli smo tri kombinacije koje zvuče neočekivano, a na tanjiru rade iznenađujuće dobro.


Vrijeme je da pekmez od šljiva poslužimo malo ozbiljnije


Ako djetinjstvo na Balkanu ima svoj septembarski okus, velika je šansa da dolazi iz teglice pekmeza od šljiva. To je jedan od onih okusa koji se vraćaju skoro preciznije od kalendara, uz krišku hljeba, palačinke i prve svježije dane koji već najavljuju jesen.

Možda ga upravo zato dugo nismo ni pokušavali gledati drugačije. Pekmez od šljiva toliko je poznat, toliko vezan za kućne kuhinje, ostave i doručke iz djetinjstva, da ga rijetko zamišljamo izvan tog vrlo sigurnog okvira.

 



Šljiva, s duge strane, ima dovoljno kiseline da podnese ozbiljno slan sir, dovoljno dubine da se snađe uz puterasto tijesto i dovoljno izražen okus da nekoliko jednostavnih sastojaka pretvori u tanjir koji bismo bez problema očekivali u dobrom bistrou.

Zato smo ove sezone odlučili preskočiti očekivano i pronaći tri provjerene kombinacije u kojima pekmez od šljiva dobija malo drugačije društvo, a ostaje potpuno prepoznatljiv. Nema kompliciranih tehnika ni sastojaka koje ćete tražiti po pola grada, samo nekoliko dobrih spojeva koji poznatu teglicu vode na puno zanimljiviji tanjir.
 

Hrskavi trokutići s fetom, pekmezom od šljiva i timijanom


Počet ćemo kombinacijom koja nam je možda i najbliža. Tanke kore, feta i nešto slatko već govore jezikom koji dobro poznajemo, samo se ovdje između slanog sira i hrskave jufke pojavljuje pekmez od šljiva.

 



Rezultat je dovoljno poznat da ne djeluje kao kulinarski eksperiment, a opet dovoljno drugačiji da ga poželimo ponoviti za sljedeće druženje. Timijan donosi aromatičnu svježinu, dok crni sezam nije obavezan, ali daje lijep završni detalj i još malo teksture.

Za 9 trokutića treba vam:

  • 6 listova tankih kora za pitu
  • 100 g maslaca, otopljenog
  • 200 g feta sira
  • 4 kašike pekmeza od šljiva
  • 1 kašičica crnog sezama, po želji
  • svježi timijan za serviranje


Rernu zagrijte na 200 °C, odnosno 180 °C s ventilatorom, a pleh obložite papirom za pečenje. Jednu koru lagano premažite maslacem, preko nje položite drugu, pa ih prerežite na tri duge trake.

 



Na početak svake stavite malo fete i približno kašičicu pekmeza, zatim koru preklapajte u oblik trokuta sve dok fil ne bude potpuno zatvoren. Ponovite postupak s ostatkom kora, trokutiće premažite maslacem, pospite crnim sezamom i pecite 15 do 20 minuta, odnosno dok ne postanu zlatni i hrskavi.

Poslužite ih tople, uz nekoliko listića svježeg timijana.
 

Tost s kozjim sirom, pekmezom i svježom šljivom


Druga kombinacija traži manje vremena nego odlazak po kafu, a izgleda kao nešto što bismo vrlo rado naručili za vikend brunch.

 



Najbolji dio je u kontrastima. Hljeb je topao i hrskav, kozji sir kremast i blago kiselkast, pekmez donosi koncentriranu voćnu slatkoću, dok svježa šljiva cijelom zalogaju vraća sočnost i svježinu.

Za jednu porciju, odnosno dva tosta, treba vam:

  • 2 kriške raženog ili dobrog rustikalnog hljeba
  • 2 kašike omekšalog maslaca
  • 4 kašičice pekmeza od šljiva
  • ½ svježe šljive, tanko narezane
  • 2 kašike kozjeg sira
  • ¼ kašičice svježe mente ili matičnjaka


Kriške hljeba premažite maslacem s obje strane i tostirajte ih na zagrijanoj tavi ili grillu dok ne dobiju zlatnu koricu.

Na svaki tost rasporedite polovinu kozjeg sira, zatim dodajte pekmez i tanke kriške svježe šljive. Završite sitno nasjeckanom mentom ili matičnjakom.

 



I to je cijeli recept. Nekoliko sastojaka, desetak minuta i sasvim dovoljno da pekmez od šljiva izađe iz poznate jutarnje rutine.


Brie u lisnatom tijestu s pekmezom od šljiva


Treća kombinacija izgleda najambicioznije, iako je zapravo vjerovatno najjednostavniji trik na listi.

Brie se tokom pečenja pretvara u mekanu, gotovo tečnu sredinu, pekmez od šljiva donosi slatko-kiseli kontrast, a lisnato tijesto sve zatvara u hrskavu, puterastu koru. Recept je posebno dobar za večeri kada dolaze gosti jer se najveći dio posla svodi na slaganje nekoliko sastojaka i čekanje da rerna odradi ostatak.

Treba vam:

  • 1 brie sir, oko 200 g
  • oko 250 g lisnatog tijesta
  • 3 do 4 kašike pekmeza od šljiva
  • 1 jaje
  • 2 kašike listića badema, po želji
  • malo brašna za radnu površinu


Rernu zagrijte na 200 °C. Lisnato tijesto lagano razvaljajte na pobrašnjenoj površini, a brie položite na sredinu.

 



Preko sira rasporedite pekmez od šljiva i, po želji, dodajte listiće badema. Tijesto preklopite preko sira, dobro spojite rubove i cijeli paket prebacite na pleh obložen papirom za pečenje.

Premažite umućenim jajetom i pecite 20 do 25 minuta, odnosno dok lisnato tijesto ne dobije duboku zlatnu boju. Nakon pečenja ostavite ga nekoliko minuta prije rezanja kako bi se sir blago stabilizirao.

Najbolji dio dolazi kada tijesto prvi put prerežete, a topli brie i pekmez od šljiva završe u istom zalogaju.


Teglica ostaje otvorena još neko vrijeme


Pekmez od šljiva vjerovatno nikada neće izgubiti svoje tradicionalno mjesto na našem stolu, niti treba. Ipak, feta u hrskavoj jufki, kozji sir na toplom tostu i rastopljeni brie daju mu sasvim dovoljno razloga da povremeno promijeni društvo.

 



Najbolje je što nijedan od ovih recepata ne traži posebno kulinarsko predznanje, sastojke koje ćemo tražiti po pola grada ili popodne provedeno u kuhinji.

Samo jednu dobru teglicu pekmeza od šljiva.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @emma.ranne


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!