Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.

Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 



Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.



„Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.

“Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White. 





Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 



„Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.

Matija Bogdan

Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način. 

Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.



"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida. 

S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima. 

"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 



Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije. 

Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.



“Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.

Ivan Artuković

Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.

Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti  i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala. 

RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.



Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.



Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.

Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura. 
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.

Perutnina Ptuj, vodeća peradarska industrija u regiji, prva je u Bosni i Hercegovini dobila certifikat “uzgojeno bez upotrebe antibiotika” koji joj je dodijeljen za liniju proizvoda “Piletina Natur”, dostupnu na policama širom Bosne i Hercegovine od juna ove godine. 





 

Iz kompanije navode kako ova inovativna ponuda dolazi kao odgovor na sve veću potražnju potrošača za zdravijim i prirodnijim prehrambenim opcijama. 

Naime, iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navode kako ubrzan razvoj antimikrobne rezistencije predstavlja vodeću zdravstvenu prijetnju. Na brzi razvoj bakterijske rezistencije uveliko utječe neprimjereno i prekomjerno propisivanje antibiotika, njihova nepravilna upotreba kao i upotreba u preventivne svrhe u veterinarskoj medicini.





 

Najsavremenija tehnologija koja osigurava zdravlje pilića

Na zvaničnoj promociji nove linije, certifikat koji garantira da pilići ni u jednoj fazi tova nisu primili antibiotike, Perutnini Ptuj dodijelila je certifikacijska kuća DNV Adriatica. 

„Napravili smo iskorak koji mijenja standarde domaće proizvodnje i tržišta. S ponosom potvrđujemo da smo prvi proizvođač u Bosni i Hercegovini koji svojim kupcima nudi certificiranu piletinu - uzgojenu bez upotrebe antibiotika. Ovo je rezultat višegodišnjeg rada, od kontrolisanog uzgoja do primjene najsavremenijih tehnologija koje osiguravaju zdravlje životinja. 

Perutnina Ptuj Natur linija s Antibiotic Free certifikatom dokaz je da se i u domaćim uslovima može proizvoditi po najvišim evropskim standardima ako postoji vizija, stručnost i hrabrost da se ide ispred vremena. Ovo je naš odgovor na pitanje - šta želimo staviti na porodični sto. Zbog toga sa sigurnošću kažemo – Bliže prirodi. Bliže ljudima,” izjavio je Adnan Hodžić, direktor kompanije Perutnina Ptuj BH d.o.o.




 

Certifikaciji je prethodio temeljiti pregled ukupne vertikalno integrisane proizvodnje.

“Perutnina Ptuj je pionir na ovim prostorima kada je uzgoj bez upotrebe antibiotika u pitanju. Već dvije godine radimo na projektu Antibiotic Free u Bosni i Hercegovini što dovoljno govori koliko je opsežan i kompleksan. Naši auditori jedini imaju pravo uzimanja uzoraka, gdje proizvođač ne zna na kojim farmama će se vršiti uzorkovanje, a uzorkuju se stelja, voda na kraju linije i hrana iz usipnog koša. 

I zaista samo firme koje imaju sisteme upravljanja kvalitetom, koje i same imaju vrlo rigoroznu kontrolu farmi i dobavljača, mogu proći ovu zahtjevnu proceduru koja prethodi izdavanju certifikata”, izjavila je Renata Preložnjak, direktorica prodaje i odjela edukacije za Adriatik regiju u Certifikacijskoj kući DNV Adriatica.





 

Domaći uzgoj

Na farmi Perutnine Ptuj u Bosni i Hercegovini, ali i u saradnji s više od 100 domaćih kooperanata, pokrenut je tehnološki najsavremeniji način uzgoja pilića. Poseban značaj pridaje se kvalitetu ishrane i higijenskim mjerama. U strogo kontrolisanom okruženju, u kojem se redovno uzorkuju voda, hrana i stelja, omogućen je zdrav život i pravilan razvoj pilića.
 

“Proizvodnja piletine s deklaracijom - uzgojeno bez antibiotika dobija sve veći značaj u svijetu jer doprinosi zaštiti potrošača, dobrobiti životinja i očuvanju životne sredine. Ovaj pristup je važan korak ka odgovornijoj i etičnijoj proizvodnji hrane i borbi protiv antimikrobne rezistencije. 

Za potrošače to znači sigurniju hranu, bez ostataka antibiotika u proizvodima životinjskog poriјekla, koji mogu ugroziti zdravlje, izazvati alergije i povećati rizik od rezistencije“, pojasnio je prof. dr. Drago Nedić iz JU VIRS “Dr. Vaso Butozan” Banja Luka, dodavši kako ovakav uzgoj potrošačima pruža veću sigurnost i povјerenje u kvalitet hrane koјu konzumiraјu.





 

Kvalitet, sigurnost, sljedivost

Ukupni proizvodni lanac temelji se na integrisanom sistemu KSS (kvalitet, sigurnost, sljedivost), gdje su svi procesi proizvodnje strogo kontrolisani. Hrana za piliće, koja je nutritivno i energetski izbalansirana za svaku fazu njihova rasta i razvoja, garantuje i meso boljeg kvaliteta, odnosno većih nutritivnih vrijednosti za čovjeka.



 

Ovom linijom proizvoda Perutnina Ptuj potvrdila je svoju predanost najvišim standardima sigurnosti hrane i održivosti. Dodatno je učvrstila poziciju lidera u prehrambenoj industriji, pružajući kupcima proizvode koji zadovoljavaju ne samo njihove prehrambene potrebe, već i njihove ekološke i etičke vrijednosti.



 

Foto: PR