TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 13.4.2025.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 
Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.
„Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.
“Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White. 
Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 
„Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.
Matija Bogdan
Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način.
Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.
"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida.
S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima.
"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 
Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije.
Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.
“Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.
Ivan Artuković
Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.
Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala.
RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.
Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.
Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.
Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura.
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Hrskavi hljeb, kremasti namaz i nekoliko sastojaka koje vjerovatno već imate u frižideru. Toliko je potrebno za bruskete koje ćete poželjeti pripremiti već za sljedeće druženje.
U Bonjour.gourmet kuhinji ovog puta odlučile smo se poigrati klasičnim receptom za bruskete.
Dodale smo malo boje, nekoliko omiljenih okusa i jedan sasvim neočekivan sastojak zbog kojeg je cijela priča dobila oblik srca.
Doslovno.
Znate one recepte koji izgledaju kao da ste se oko njih posebno potrudili, a zapravo su vrlo jednostavni za pripremu? Upravo takve najviše volimo.
Za naše bruskete odabrale smo pečene paprike, svježu rukolu, feta sir i nekoliko okusa Argeta paštete . No, ono što ih ovog puta čini mrvicu drugačijim krije se u samoj podlozi.
Riječ je o Hljebu od srca, novitetu koji je Argeta predstavila u saradnji s pekarom Slatko i Slano i trgovačkim lancem Bingo.
Napravljen od mješavine brašna i žitarica, ovaj hljeb u obliku srca osmišljen je da se savršeno slaže s omiljenim Argeta mesnim i ribljim paštetama.
A kada znamo da Argetu već više od dvadeset godina prati slogan „Dobra strana hljeba“, jasno je zašto je upravo hljeb dobio glavnu ulogu u ovoj ljubavnoj priči.
Nama je bio inspiracija za recept koji se jednako dobro uklapa u vikend doručak, večeru udvoje ili druženje s prijateljima.
Hljeb od srca možete pronaći isključivo u Bingo trgovinama, u okviru kampanje koja traje od 1. do 20. oktobra.
Najviše vremena oduzima priprema pečenih paprika, ali upravo one daju posebnu aromu cijeloj kombinaciji. Mariniramo ih s maslinovim uljem, bijelim lukom i peršunom, a zatim slažemo preko Argeta paštete, uz rukolu i izmrvljeni feta sir.
Odlučile smo kombinovati različite okuse Argete, od kokošije i pureće do tune i pikantne varijante, tako da svako može pronaći svoju omiljenu brusketu.
1. Pečene paprike su prvi korak.
Paprike operite, osušite i stavite u rernu zagrijanu na 220 °C. Pecite ih približno 25-35 minuta, uz povremeno okretanje, dok kožica ne potamni i počne se odvajati.
Prebacite ih u posudu, poklopite i ostavite 10-15 minuta da se malo prohlade. Zatim ih ogulite, uklonite sjemenke i narežite na trakice.
Dodajte maslinovo ulje, sirće, sitno nasjeckani bijeli luk, malo soli, šećera i svježeg peršuna. Promiješajte i ostavite najmanje 20-30 minuta da paprike upiju sve okuse.
2. Vrijeme je za Hljeb od srca.
Hljeb narežite na kriške i rasporedite na pleh.
Pokapajte s malo maslinovog ulja i kratko zapecite u rerni zagrijanoj na 200 °C, otprilike 5-7 minuta, dok kriške ne postanu blago hrskave i zlatne.
3. Slažemo bruskete.
Na tople, blago prohlađene kriške nanesite Argeta paštetu. Dodajte nekoliko listova rukole, trakice mariniranih paprika i izmrvljenu fetu.
Za kraj sve pokapajte s nekoliko kapi marinade od paprika.
I to je to! Bruskete su spremne za posluživanje.
Bruskete najradije poslužujemo na velikom tanjiru, tako da ih svi mogu dijeliti i isprobavati različite kombinacije. Uz nekoliko manjih tanjira, salvete i omiljeno piće, vrlo brzo imate spreman stol za druženje.
A budući da smo ovaj recept pripremale od srca, odlučile smo se poigrati i serviranjem. Dvije kriške hljeba složile smo jednu uz drugu tako da zajedno formiraju srce.
Ako nas pitate, ovakvi recepti najbolje pokazuju da za ukusan zalogaj i lijepo postavljen stol ne treba mnogo komplikovati.
Dovoljno je nekoliko dobrih sastojaka, Argeta paštete, malo kreativnosti i neko s kim ćete podijeliti posljednju brusketu.
P. S. Ako želite isprobati naše bruskete baš ovako, Hljeb od srca potražite u Bingo trgovinama do 20. oktobra i odaberite omiljeni okus Argete za svoju kombinaciju.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
