TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 13.4.2025.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 
Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.
„Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.
“Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White. 
Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 
„Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.
Matija Bogdan
Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način.
Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.
"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida.
S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima.
"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 
Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije.
Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.
“Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.
Ivan Artuković
Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.
Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala.
RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.
Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.
Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.
Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura.
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.
TEKST: Adelisa Mašić
Postoje restorani u koje dolazimo zbog pogleda i oni u koje se vraćamo zbog hrane. City View Sarajevo uspijeva spojiti oboje, ali ono što ga zaista izdvaja je osjećaj s kojim gost odlazi.
Osjećaj zbog kojeg ne gledate na sat i shvatite da vam je zapravo bilo jako lijepo.
Od prvog koraka na ulazu, preko pažljivo osmišljenog menija, pa sve do pogleda koji se otvara prema Sarajevu, ovaj restoran je zamišljen kao kompletno iskustvo, a ne samo kao mjesto za obrok.
Kako nam u razgovoru otkriva chef Antonio Radoš, filozofija restorana od početka je jasna: gost nije potrošač, već osoba kojoj se želi biti dobar domaćin.
„Kada sjednu za sto, želimo da osjete opuštenost, toplinu i sigurnost da su na mjestu gdje se svaki detalj radi s namjerom, pažnjom i ljubavlju“, objašnjava Radoš.
Od bruncha koji je nedostajao gradu do cjelodnevne kuhinje
City View, koji se nalazi na adresi Podcarina 1, je u startu zamišljen kao brunch mjesto kakvo je Sarajevu dugo nedostajalo. Fokus je bio na inovativnim jelima, lokalnim namirnicama te kvaliteti i prezentaciji, uz lagane obroke koji su jasno profilirani i lako prepoznatljivi.
„City View je primarno bio fokusiran na brunch, kakav nedostaje u gradu, s inovativnim jelima i hranom pripremljenom na unikatan način, uz fokus na lokalne namirnice, kvalitet i prezentaciju“, objašnjava chef Antonio Radoš.
S vremenom su, sasvim prirodno, počeli dolaziti i upiti za večeru. Gosti su željeli ostati duže i vratiti se i nakon radnog vremena koje je u početku bilo rezervisano za jutarnje i dnevne obroke. 
„Vremenom smo dobili dosta upita za služenje hrane i poslije našeg tadašnjeg radnog vremena, pa je prirodno došao sljedeći korak, a to je da služimo hranu cijeli dan“, dodaje Radoš.
Danas City View nudi hranu tokom cijelog dana, ali uz jasnu podjelu ritma:
„Jutro i rano popodne su posvećeni laganijim jelima koja se spremaju brzo, dok navečer pripremamo ozbiljnija i kompleksnija jela“, ističe Radoš, opisujući prelazak u večernji tempo u kojem, kako kaže, „nakon užurbanog dana sve pomalo usporava i nastupa čisti hedonizam“.
Pogled privuče, ali hrana zadrži
Iako sam naziv restorana često prvo privuče pažnju, reakcije gostiju su, kako kaže chef, gotovo uvijek iste: dođu zbog pogleda, a vraćaju se zbog hrane.
Turisti posebno cijene priliku da uz prelijep panoramski pogled na Sarajevo probaju jela koja nisu generična, dok domaći gosti brzo prepoznaju kvalitet i dosljednost. Upravo ta kombinacija, doživljaj prostora i ozbiljna kuhinja, čini City View mjestom koje se pamti.
Mali meni, jasna priča
Meni u City Viewu nije opširan i to je svjesna odluka. Devet jela za brunch i devet za večeru osmišljeni su tako da svako jelo nosi svoju priču i predstavlja restoran na poseban način.
Ako se mora izdvojiti favorit chefa, to je Meat the Chef, jelo koje okuplja njegove omiljene elemente i jasno se obraća ljubiteljima mesa. Kao apsolutni best seller, s druge strane, ističe se Eggsciting sataraš, jelo po kojem je City View već postao prepoznatljiv.
Gostoprimstvo kao suština koncepta
Osim hrane, poseban naglasak stavljen je na ono što tim City Viewa smatra pravom razlikom između dobrog restorana i mjesta kojem se gosti vraćaju, a to je gostoprimstvo.
Za njih to nije samo korektan servis, već iskrena pažnja, toplina i energija koja se osjeti, ali se ne nameće. Kroz stalne treninge i rad s timom, gradi se kultura u kojoj svi razumiju da gost najduže pamti kako se osjećao.
„Upravo taj ljudski faktor, odnos osoblja prema gostima i energija prostora, uz prepoznatljive ukuse, razlog su zbog kojeg nam se ljudi vraćaju“, ističe Radoš.
Bez žurbe, bez pretencioznosti
Kada je riječ o budućnosti, planovi su svjesno odmjereni. Širenje trenutno nije prioritet, jer je fokus na onome što se gradi ovdje i sada: kuhinji, iskustvu gosta i jasnom identitetu koji je smiren, dosljedan i iskren.
Kako ističe chef Antonio Radoš, City View ne teži buci ni velikim gestama. „Dobra večera ne mora biti bučna ni pretenciozna, nego smirena, topla i iskrena. Mjesto u koje se gosti vraćaju jer znaju šta mogu očekivati i jer im to prija.“
Ako ikada dođe do širenja, to je, prema njegovim riječima, nešto što može doći isključivo kao rezultat tog rada, a ne kao cilj sam po sebi.
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
