TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 13.4.2025.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.
Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 
Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.
„Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.
“Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White. 
Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 
„Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.
Matija Bogdan
Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način.
Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.
"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida.
S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima.
"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 
Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije.
Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.
“Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.
Ivan Artuković
Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.
Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala.
RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.
Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.
Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.
Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura.
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.
TEKST: Ada Ćeremida
Neki dani počnu s jednim planom, a završe s tri dodatne obaveze, vožnjom kroz grad i kratkom pauzom koja postane jedini pravi trenutak za obrok.
Zato smo jedan ljetni dan proveli s Enom Avdić i zavirili u ritam dana u kojem se smjenjuju pilates, bicikl, posao i male stvari koje dan čine lakšim.
Kada ste veći dio dana van kuće, obrok često postane nešto što se odgađa “za kasnije”. Ipak, upravo tada nam najviše treba nešto konkretno, lagano i praktično, posebno tokom ljeta kada ne želimo obrok koji opterećuje, ali ne želimo ni preskočiti pauzu.
Ena zato svoj dan ne komplikuje previše, ali zna šta joj mora biti pri ruci: slušalice, mobitel i brz, uravnotežen obrok ili užina koju može ponijeti sa sobom. 
Ena nas je kroz svoj dan provela baš onako kako ga često živimo i sami: u pokretu, između jedne i druge obaveze, s torbom u kojoj se uvijek nalazi nekoliko stvari “za svaki slučaj”.
Od izlaska iz stana i vožnje biciklom kroz grad do treninga i predaha u parku, razgovarali smo o njenim navikama, energiji, malim ritualima i tome koliko znači imati obrok koji je spreman onda kada ga zaista trebate.
Dok Ena izlazi iz zgrade i kreće prema biciklu, prvo što nas je zanimalo je šta se ovih dana uvijek nalazi uz nju kada izlazi iz kuće.
Kaže nam da su to mobitel, slušalice i neki brz, uravnotežen obrok ili užina, jer nema mnogo vremena, stalno žuri i često je na poslu. Upravo zato joj znači kada u torbi ima nešto praktično i spremno odmah, kako se obrok ne bi pretvorio u još jednu stvar koju odgađa za kasnije.
Kada smo zavirili u njen ceker, Ena se našalila da nas jedan proizvod sigurno ne bi šokirao ni iznenadio: gel za obrve.
Ipak, među stvarima koje nosi sa sobom tog dana našle su se i Eva salate, kao njen mali trik za dane kada je raspored brz, a pauze kratke. Za nju je to konkretan obrok koji ne traži pripremu, lako se nosi i može se pojesti onda kada se između obaveza napokon otvori trenutak za predah.
Eva salate su osmišljene za dane u kojima želite jesti dobro, ali nemate vrijeme za pripremu. U praktičnom pakovanju dolaze kao gotov obrok koji možete ponijeti na posao, trening, putovanje, izlet ili pauzu u parku, a posebno je važan detalj easy open. To ih čini jednim od onih malih rješenja koja ne mijenjaju cijeli raspored, ali znatno olakšavaju dan.
U ponudi se nalazi pet različitih vrsta koje se lako prilagođavaju različitim ukusima i ritmu dana. Eva tuna salata Mexicana donosi tunjevinu, povrće i blago pikantni zalogaj, dok Eva tuna salata Mediterana spaja tunjevinu s povrćem i mediteranskim notama.
Eva tuna salata Dalmatina oslanja se na okuse graha, zelenih maslina i sunčanih aroma, a Eva tuna salata Kus-kus donosi blaži orijentalni štih sa slanutkom i sušenom rajčicom.
Tu je i Eva losos salata Asiana, s lososom, rižom, mangom i breskvom, kao osvježavajuća opcija za ljetne dane kada želite obrok koji je lagan, ali i dovoljno konkretan.
Između pilatesa i vožnje biciklom, Ena ovih dana bira vožnju bajsom. Iako je pilates dio njenog dana, bicikl joj trenutno više odgovara jer se lakše uklapa u ljetni ritam grada i daje joj osjećaj kretanja bez dodatnog pritiska.
Njen savršen dan, kaže, počinje buđenjem oko osam, a ako tog dana već mora odraditi trening, više voli da to bude poslijepodne. To je ritam koji joj djeluje prirodnije i ostavlja dovoljno prostora da dan krene bez žurbe od prve minute.
Naravno, razgovor nije mogao proći bez Hot Date-a. Kada je pitamo za omiljenu epizodu i gosta, Ena kaže da je njen odgovor uvijek isti: najdraža joj je posljednja epizoda koju je snimila i posljednji gost kojeg je ugostila.
Kroz podcast je naučila i važnu lekciju o sebi, a to je da je dosljednost uvijek važnija od težnje ka savršenstvu. Upravo taj stav se nekako vidi i u njenom danu: nije sve uvijek savršeno isplanirano, ali važno je nastaviti, držati ritam i pronaći male stvari koje pomažu.
Kako se njen dan nastavlja između bicikla, pilatesa i obaveza, pitamo je šta joj najviše pomaže da zadrži energiju kada je cijeli dan u pokretu. Ena iskreno priznaje da joj je energija tada uglavnom “u minusu”, ali da joj čaj od mente uvijek pomaže, kao i redovni obroci koje ne preskače.
To je mali, ali važan podsjetnik da busy dan ne mora značiti da sve ide automatski i bez pauze.
Kod izbora obroka, Eni je ipak malo važnije da je kvalitetan, ali ako je uz to i brz, kaže da je to veliki bonus.
Budući da je njen život brz, skoro haotičan, važno joj je da u cekeru koji ide svuda s njom ima uravnotežen obrok. Zato njen izbor često pada na Eva salate, posebno one se tunom koju ona inače voli.
Tog dana njen izbor bila je Eva tuna salata Mexicana, dok je za prijateljice ponijela i druge okuse, među njima Mediteranu i Dalmatinu, jer se kasnije nalazila s njima i željela je da i one probaju njen izbor. Taj detalj dobro opisuje njen tempo: malo žurbe, malo spontanosti i uvijek nešto u torbi što može spasiti trenutak između dvije obaveze.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
