TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.5.2020.
Kada se vozite ruralnim i planinskim dijelovima Bosne i Hercegovine sredinom 5. i 6.mjeseca, nemoguće je propustiti divne cvasti prijatnog mirisa bijelog cvijeća koji proviruju iz grmlje, a čiji sitni nježni cvjetovi šire slatki opojni miris koji najavljuje početak ljeta.
Sok od zove ili bazge, cvijeća za koje se vjerovalo da u njenim krošnjama žive vile, je sok djetinjstva koji oponaša slatkoću uspomena.
Prije recepta za ukusni sok od bazge koji će biti idealno društvo za tople ljetne dane, donosimo vam korisne informacije kada i gdje možete ubrati bazgu.
KADA BRATI BAZGU?
Maj je period kada zova cvjeta, a najbolje vrijeme za sakupljanje bazge za uporabu u receptima je kasno ujutro na sunčan dan. Do tog trenutka rose se osušila, a cvjetovi su već izloženi suncu nekoliko sati. Izbjegavajte zagađene predjele, pazeći da sakupljate cvijeće samo od grmlja koji raste daleko od prometnih cesta.
RECEPT ZA SOK OD ZOVE
SASTOJCI:
PRIPREMA:
Cvjetove bazge ubacite u veliku zdjelu, prelijte sa šesnaest čaša vode i ostavite dvadeset četiri sata.
Narednog dana dodajte šesnaest čaša šećera i jednu supenu kašiku limuntosa u cvjetove sa vodom.
Ostavite dvadeset četiri sata, ali dobro promiješajte par puta u toku dana.
Trećeg dana sok iscijedite kroz cjediljku u drugu posudu. Također, cvjetove bazge jako stisnite da iz njih iscijedite svu tekućinu. Bacite iskorištene cvjetove, dodajte preostali limuntos i iscijeđeni limun u sirup. Nakon što je cvijeće odradilo svoju čaroliju, probajte sirup da procijenite da li je omjer kiselosti i šećera po vašem ukusu.
Na osnovu toga, odlučite koliko limuntosa i limunovog soka još da dodate. Izmiješajte dobro i pustite da odstoji oko jedan sat.
Ugrijte rernu na 150°C, pripremite otprilike pet staklenih boca od jedan litar. Isperite ih dobro, posušite, položite na pleh i ubacite u rernu da se dobro osuše oko petnaest minuta.
Pažljivo izvadite boce iz rerne i uspite sirup iz posude u njih dok su još zagrijane. Ovo će biti drugi put da presipate sirup pa ovaj put koristite gazu (ili cjediljku za čaj) za presipanje.
Ostavite boce na hladnom mjestu. Ovako pripremljen sok od bazge može trajati do nekoliko nedjelja ako ga držite na hladnom mjestu ili frižideru.
Pri posluživanju u čašu sipajte dvije do tri supene žlice sirupa, dodajte kriške limuna i razblažiti s mineralnom ili običnom vodom.
SAVJET PLUS: Iako je uobičajeno da se sirup od bazge servira kao razblaženo piće, odlično će poslužiti i kao preliv preko sladoleda. Izvrsna ideja je i za ljetne zabave kada možete sirup pomiješajte sa šampanjcem u velikoj zdjeli, dodati malo narezanih jagoda i nekoliko listova metvice i uživati u savršenom ljetnom osvježenju.
***
Naslovna fotografija: vegetarianventures.com
Tekst: BONJOUR.ba
TEKST: Adelisa Mašić
Nekada su druženja gotovo podrazumijevala izlazak. Glasna mjesta, planovi koji počinju kasno navečer i potreba da vikend izgleda 'ispunjeno' često su bili glavni način povezivanja s ljudima.
Danas se, međutim, sve češće dešava nešto mnogo tiše i intimnije. Ljudi pozivaju prijatelje na večeru kod kuće, pažljivije slažu sto, pale svijeće, biraju muziku koja ostaje u pozadini i satima sjede za istim stolom bez osjećaja da negdje žure.
I možda upravo u tome leži razlog zašto su večere postale novi način druženja. Ne djeluju kao događaj koji treba impresionirati druge, već kao prostor u kojem konačno možemo usporiti i zaista biti prisutni.
Večera je postala odgovor na ubrzan tempo života
Nakon dana ispunjenih ekranima, obavezama i stalnim osjećajem da smo ‘na raspolaganju’, potreba za mirnijim oblicima druženja djeluje potpuno prirodno.
Večera kod kuće ne traži savršenu organizaciju niti veliki budžet. Dovoljno je nekoliko ljudi s kojima se osjećamo opušteno, nešto jednostavno na stolu i atmosfera u kojoj razgovor može trajati bez gledanja na sat.
Možda upravo zato ovakva druženja ostavljaju drugačiji trag. Nema buke koja prekida razgovor, nema osjećaja da stalno morate biti zanimljivi ili ‘u pokretu’. Sve djeluje sporije, toplije i mnogo iskrenije.
Hrana više nije samo hrana, već dio cijelog iskustva
Zanimljivo je koliko se promijenio i način na koji gledamo na obrok. Više nije poenta u tome da sve izgleda savršeno ili komplikovano, nego da stvara osjećaj ugode.
Tjestenina servirana u velikoj zdjeli na sredini stola, hljeb koji se dijeli rukama, desert koji svi probaju iz istog tanjira, upravo ti mali detalji stvaraju atmosferu zbog koje večera ostaje u sjećanju.
Zato se danas toliko pažnje posvećuje stvarima koje su nekada djelovale nevažno. Svijeće, tanjiri, platnene salvete, dobra rasvjeta ili muzika koja samo lagano prati razgovor postali su dio iskustva, a ne samo dekoracija. Večera je, na neki način, postala mali ritual.
Sve manje tražimo ‘izlazak’, a sve više osjećaj povezanosti
Možda najveća promjena nije ni u hrani ni u estetici, već u tome šta danas tražimo od druženja. Umjesto glasnih mjesta i površnih razgovora, sve više cijenimo trenutke u kojima možemo sjediti dugo, pričati bez žurbe i osjećati se potpuno opušteno.
Večere kod kuće upravo to omogućavaju. One brišu granicu između svakodnevice i posebnog trenutka, jer čak i običan utorak može izgledati drugačije kada se sto malo pažljivije postavi, vino rashladi i ljudi ostanu duže nego što su planirali.
I možda upravo zato večere nisu samo prolazni trend. One su postale način da vratimo osjećaj bliskosti, sporijeg ritma i prisutnosti koji nam sve više nedostaje.
Foto: @lauralabe
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
