TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.5.2020.
Kada se vozite ruralnim i planinskim dijelovima Bosne i Hercegovine sredinom 5. i 6.mjeseca, nemoguće je propustiti divne cvasti prijatnog mirisa bijelog cvijeća koji proviruju iz grmlje, a čiji sitni nježni cvjetovi šire slatki opojni miris koji najavljuje početak ljeta.
Sok od zove ili bazge, cvijeća za koje se vjerovalo da u njenim krošnjama žive vile, je sok djetinjstva koji oponaša slatkoću uspomena.
Prije recepta za ukusni sok od bazge koji će biti idealno društvo za tople ljetne dane, donosimo vam korisne informacije kada i gdje možete ubrati bazgu.
KADA BRATI BAZGU?
Maj je period kada zova cvjeta, a najbolje vrijeme za sakupljanje bazge za uporabu u receptima je kasno ujutro na sunčan dan. Do tog trenutka rose se osušila, a cvjetovi su već izloženi suncu nekoliko sati. Izbjegavajte zagađene predjele, pazeći da sakupljate cvijeće samo od grmlja koji raste daleko od prometnih cesta.
RECEPT ZA SOK OD ZOVE
SASTOJCI:
PRIPREMA:
Cvjetove bazge ubacite u veliku zdjelu, prelijte sa šesnaest čaša vode i ostavite dvadeset četiri sata.
Narednog dana dodajte šesnaest čaša šećera i jednu supenu kašiku limuntosa u cvjetove sa vodom.
Ostavite dvadeset četiri sata, ali dobro promiješajte par puta u toku dana.
Trećeg dana sok iscijedite kroz cjediljku u drugu posudu. Također, cvjetove bazge jako stisnite da iz njih iscijedite svu tekućinu. Bacite iskorištene cvjetove, dodajte preostali limuntos i iscijeđeni limun u sirup. Nakon što je cvijeće odradilo svoju čaroliju, probajte sirup da procijenite da li je omjer kiselosti i šećera po vašem ukusu.
Na osnovu toga, odlučite koliko limuntosa i limunovog soka još da dodate. Izmiješajte dobro i pustite da odstoji oko jedan sat.
Ugrijte rernu na 150°C, pripremite otprilike pet staklenih boca od jedan litar. Isperite ih dobro, posušite, položite na pleh i ubacite u rernu da se dobro osuše oko petnaest minuta.
Pažljivo izvadite boce iz rerne i uspite sirup iz posude u njih dok su još zagrijane. Ovo će biti drugi put da presipate sirup pa ovaj put koristite gazu (ili cjediljku za čaj) za presipanje.
Ostavite boce na hladnom mjestu. Ovako pripremljen sok od bazge može trajati do nekoliko nedjelja ako ga držite na hladnom mjestu ili frižideru.
Pri posluživanju u čašu sipajte dvije do tri supene žlice sirupa, dodajte kriške limuna i razblažiti s mineralnom ili običnom vodom.
SAVJET PLUS: Iako je uobičajeno da se sirup od bazge servira kao razblaženo piće, odlično će poslužiti i kao preliv preko sladoleda. Izvrsna ideja je i za ljetne zabave kada možete sirup pomiješajte sa šampanjcem u velikoj zdjeli, dodati malo narezanih jagoda i nekoliko listova metvice i uživati u savršenom ljetnom osvježenju.
***
Naslovna fotografija: vegetarianventures.com
Tekst: BONJOUR.ba
TEKST: Bonjour.ba
Da se razumijemo, kod nas kafa nikada nije samo kofein. Ona je izgovor da nekoga saslušaš, pauza između dva velika koraka, mala dnevna ceremonija koja se ponavlja godinama. U zemlji u kojoj se dan planira oko kafe, a ne obrnuto, postoji nešto posebno u načinu na koji čuvajmo ovaj ritual.
Upravo zato, kada Bonjour.ba tim osmišljava nova iskustva, postoji jedno pravilo: ako radimo nešto o kafi onda to ne može biti površno. Mora biti osjećaj. Mora biti blisko. Mora biti naše.
A ko je prirodniji partner u tome od Grand kafe, domaće kafe uz koju smo odrasli, koju pijemo sa prvom tišinom jutra dok još niko ne šalje poruke, u razgovoru s prijateljicom koji traje duže nego što smo planirali.
Zato je ovo okupljanje bilo zamišljeno kao putovanje kroz svijet kafe od gotove šoljice Grand Gold, Grand Aroma, Grand Strong ili Grand Black’n’Easy My Way, koje su bile izložene na postamentima i servirane u sklopu cateringa, sve do toga kako izgleda zrno, kako se mijenja jačina, šta određuje aromu, i kako svaki od tih elemenata postaje dio ličnog ukusa.
Na početku programa uzvanike su pozdravili Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala i Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu, uvodeći ih u koncept događaja i iskustva koje će, kroz aktivnosti tokom dana, rezultirati stvaranjem njihovog personaliziranog coffee blend-a.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala
Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu
Ali, evo iskrenog pitanja: znamo li zapravo šta pijemo? Znamo li prepoznati note koje volimo, razliku između blendova, zašto nam je jedna kafa “ona prava”, a druga “nekako nije to to”?
Zato smo kreirali intimno okupljanje ljudi koji razumiju važnost tih rituala i pozvali ih da prođu kroz nešto što obično uzimamo zdravo za gotovo: svijet kafe.
Kroz ovo iskustvo nas vode stručnjaci, korak po korak, od prvog šota do personaliziranog blenda od prepoznavanja nota do razumijevanja onoga što u kafi zaista volimo.
Pa dobro… kako zapravo izgleda kafa koju volite?
Prvi dio druženja bio je mali reality check degustacija u šotovima. Da, dobro ste pročitali. U malim čašicama, bez mlijeka, bez šećera, bez dekoracije. Samo kafa i vi.
U ovom prvom koraku, Ilija Đurić, specijalista za kafu i Zorica Đorđević, rukovodilac razvoja Atlantic Grand, vodili su goste kroz cupping četiri različite vrste i jačine: Santos, Colombia, Rio Minas i robusta mix (Uganda i Vijetnam). Svaka od njih nosi drugačiji intenzitet arome, gorčine, tijela i kiseline, sve precizno prikazano kroz cupping “spidere” koje su gosti imali na stolovima.
Stručnjaci su vodili goste kroz kratko, ali precizno putovanje: kako blend nastaje, šta znači jača, aromatičnija, mekša, gdje se sve u ukusu kriju godine znanja i fine razlike koje nikada ne primijetiš dok ne znaš gdje gledati.
Ono što se desilo bilo je prekrasno, većina je otkrila da kafa koju pije godinama nije ista ona koju najviše voli po ukusu. To je onaj trenutak kada se svijet malo otvori, kada shvatite da i u kafi postoji lični potpis koji do sada niste umjeli prepoznati.
Umijeće mirisa: Gdje se zapravo krije karakter kafe?
Drugi korak bio je potpuno drugačiji: arome. Ako ste mislili da sve kafe mirišu isto, ovo je bio trenutak koji to razbije kao džezva kad se prevrne.
Vodila ga je Zorica Đorđević, koja je gostima otvorila svijet od 36 različitih aroma: zemljanih, cvjetnih, drvenastih, spicy, citrusnih… onih koje možda nikada ne imenujemo, ali ih uvijek osjetimo.
Gosti su isprobavali različite mirisne note koje se dodaju zrnu. Ne parfemski, ne umjetno, nego suptilno dovoljno da prepoznaš zašto jedna kafa djeluje toplije, druga svježije, treća punije.
U tišini koja nastaje kada svi pokušavaju uhvatiti nijanse, mogle su se čuti rečenice tipa: “Čekaj, ovo je ona nota koju stalno tražim…”
“Ja u životu nisam ovako razmišljala o kafi.” To je onaj momenat kada od obične navike nastane znanje.
Blend kao lična karta: Trenutak u kojem pravite svoju kafu
A onda finale. Ustajanje, odlazak do pulta koji izgleda kao mali laboratorij, ali s toplinom domaće kuhinje. Gdje je Mirjana Ševo, tehnolog razvoja, vodila goste kroz posljednji korak: kreiranje vlastitog blenda.
Miješali su note koje su najviše voljeli. Dodavali aromu koja im najviše “sjeda”. Određivali jačinu po svom osjećaju, a ne po tuđem receptu. 
Na osnovu odabranog zrna iz prvog koraka i omiljenih aroma iz drugog, svako je miješao omjere, određivao jačinu i kreirao kafu po svom osjećaju.
Na licu mjesta je mlinac meljao upravo taj, personalizirani blend, koji se pakovao u brendirane smeđe vrećice i dodavao u goody bags. Uz ovaj blend, gosti su dobili i Grand Single Origin Peru kafu, kao i Grand Black’n’Easy My Way, dva proizvoda koja su upotpunila priču o različitim svjetovima i karakterima kafe.
To je onaj dio iskustva u kojem se najbolje osjeti koliko znanja, strasti i stvarne stručnosti stoji iza tima koji ovo svijetom kafe vodi.
Detaljnije o njihovim procesima, metodama i filozofiji ćete čitati u posebnom članku uskoro.
Na kraju, dok su se papirići sa odabranim notama slagali u male vrećice, a gosti odlazili sa blendom koji su sami kreirali, desila se ona mala, tiha spoznaja koju može dati samo kafa: da su i najobičnije navike često najposebniji dijelovi našeg dana, samo ih ponekad treba vidjeti izbliza.
Ovo druženje nije promijenilo način na koji pijemo kafu ali jeste način na koji je razumijemo. Pokazalo je da iza svake šoljice stoji priča, proces, vještina i znanje, ali i da postoji nešto duboko lično u tome koju notu preferiramo, koju jačinu biramo i zašto nam baš ta kafa “legne”.
Možda je baš to najljepši dio ovog iskustva: činjenica da su gosti otišli kući ne samo sa blendom, nego i sa malim aha-momentom. Onim koji kaže da i svakodnevni ritual može biti bogatiji, svjesniji, topliji ako mu damo prostor.
Jer u svijetu koji stalno žuri, lijepo je znati da se neke stvari i dalje piju polako i da je kafa jedna od njih.
Behind the sips: Ko je sve popio kafu sa nama? 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
