Zemlja koja već tisućljećima očarava mnoge    Ova bliskoistočna zemlja, smještena uz istočni dio Sredozemnog mora, već tisućljećima je područje oko kojeg su se lomila brojna koplja. Sama država je dosta malena i obuhvaća područje od oko 20.000 km2, stoga vam za njen obilazak uzduž i poprijeko neće trebati jako dugo. Ipak, s obzirom na sve što ova zemlja nudi, predlažemo da za njen obila

Dakle, za početak, samo par činjenica o državi:
- Ime Izrael potječe od Jakova, kasnije prozvanog izrael, jednog od patrijarha židovskog naroda iz čije je loze nastalo 12 izraelskih plemena.
- Izraelska zastava ima bijelu podlogu na kojoj je Davidova zvijezda omeđena dvjema  paralelnim vodoravnim prugama u plavoj boji.
- Izrael ima kopnene granice s Jordanom, Sirijom, Egiptom i Libanonom.
- Država broji oko 7 milijuna stanovnika.
- Službeni jezici su hebrejski i arapski.

Izrael je zemlja koja egzistira na brojnim kontrastima u svakom mogućem smislu. To je zemlja u kojoj ćete se u pola sata vožnje automobilom iz pustinje prevesti do područja s beskrajim poljima i vinogradima. To je zemlja u kojoj ćete na ulici istovremeno sresti religiozne ljude u tradicionalnim opravama i gay par koji javno bez zadrške razmjenjuje nježnosti. Zemlja je to u kojoj će vas na posljednjoj stranici novina dočekati naslovnica i u kojoj će vas zbuniti hippie tetovaža na dečku koji sjedi u busu pokraj vas s automatskom puškom u ruci.

Predlažemo da svoje otkrivanje Izraela započnete u Jeruzalemu, gradu kojeg brojne religije smatraju svetim mjestom. Veličanstven osjećaj koji ćete imati šetajući ulicama starog grada narušit će tu i tamo pretresi torbica i prolazak kroz detektore metala. Ne dajte se smesti i iskusite sve čari ovog grada. Posjetite sva sveta mjesta, bez obzira na vašu religiju ili nedostatak iste, cjenkajte se s trgovcima u suvenirnicama i kušajte hranu kod lokalnog prodavača čija je zalogajnica smještena u prozoru njegovog predsoblja među starim zidinama. Iskustva su to koja ćete pamtiti do kraja života. Prilikom posjete vodite računa o tomu da budete pristojno odjeveni, neka suknje ili hlače prekrivaju koljena, a ukoliko ste u majici koja otkriva ramena, na jeruzalemskoj tržnici u starom gradu se, uz suvenire, cjenkajte i za kakvu orijentalnu maramu.
Nakon Jeruzalema, otisnite se do Mrtvog mora, koje se nalazi na 418 metara ispod razine mora. Nipošto ne propustite zaplivati, odnosno, zaplutati ovim slanim jezerom čiji je salinitet toliki da u njemu mogu opstati samo određeni mikroorganizmi. Plivanje u ovako slanoj vodi čini se kao nemoguća misija, tako da će se sve morske aktivnosti svesti na izležavanje na površini i mazanje blatom. Bijeli bikini nastojte ostaviti kod kuće. Onima koji su navikli u vodu ulaziti skačući na glavu preporučujemo da odustanu od te ideje, jer će vam sol pržiti oči sve do povratka kući. Dok ste u pustinji, ne propustite obići Masadu, antičku palaču bogate povijesti, čiji su stanovnici 73. godine tijekom opsade Rimljana počinili masovno samoubojstvo. Njen položaj na visokoj litici, zapanjujuća arhitektura i više nego zanimljiva povijest ostavit će vas bez daha (i to doslovno, u slučaju da se odlučite penjati do nje pješice). Idealan outfit za obilazak Masade je lepršava haljinica uz koju će sjajno pristajati bijela fedora. U torbu ne zaboravite staviti i bocu vode i najpraktičniji modni dodatak u pustinji - veliku lepezu!

Ako se nakon Masade i Mrtvog mora odlučite promijeniti okoliš, pratite rijeku Jordan i žicom omeđenu granicu s istoimenom državom do Galilejskog jezera, gdje će vas dočekati plodna dolina i okolna brda bogata vinogradima u kojima nastaju neka od najboljih izraelskih vina.
Obilazak sjevera Izraela najbolje je započeti u Haifi šetnjom nadrealno lijepim terasama Bahai vrtova, koji se često uvrštavaju među nova svjetska čuda. Vrtovi su nastali u čast osnivača Bahai religije, čija se grobnica nalazi u hramu koji dominira vrtovima. Iz Haife produžite na sjever prema jednom od najstarijih gradova u zemlji, čija povijest seže čak do 16. stoljeća prije Krista. U burnu povijest slikovitog grada Akko svoje otiske su ostavili Feničani, Grci, Rimljani, Egipćani, Arapi, Turci, križari i Britanci, da bi grad naposljetku postao dio države Izrael. Obilazak ove srednjovjekovne utvrde, njenih mirišljavih orijentalnih kutaka i razvedenog podzemlja najbolje je završiti ručkom u nekom od sjajnih ribljih restorana uz obalu.
Dalje na sjeveru, doslovno na samoj granici s Libanonom, očekuje vas spektakularno remek djelo prirode - Roš Hanikra. Mjesto je to gdje se more i planina sljubljuju u splet pećina koje će prirediti predstavu za sva vaša osjetila.
Kako obilazak Izraela podrazumijeva dosta hodanja, neka se izbor obuće svede na ravne sandale ili platnene tenisice. Štikle čuvajte za lude telavivske noći.
Nakon istraživanja sjevera, predlažemo da se uputite u Tel Aviv, usput svrativši na obližnje pješčane plaže ili u mjestašce Caesarea, u kojem ćete naići na arenu i iskopine još iz doba vladavine Rimljana.

{gallery}/lipanj_dvanaest/izraelnjaa{/gallery}

Kada prvi put zakoračite u Tel Aviv, sve što ste dotad naučili o Izraelu, ostavite po strani. U ovom gradu vas očekuje jedno posve novo iskustvo koje neće imati pretjeranih poveznica sa onime što ste dotad vidjeli.
Tel Aviv je moderan grad na obali Sredozemnog mora koji živi 24 sata u danu (osim onih par sati petkom predvečer, kada počinje šabat). To je gospodarsko i kulturno sjedište Izraela, koje je izgrađeno oko drevne luke Jaffa, a povijest mu seže tek stotinjak godina unatrag. To da grad nije star pokazuje i moderna arhitektura koja dobrim dijelom podrazumijeva zgrade u Bauhaus stilu, kojih u ovom gradu ima više nego igdje drugdje na svijetu. Ako pak radije uživate u građevinama iz nekih davnih vremena, prošetajte starim dijelom grada Jaffe sve do četvrti Neve Tzedek, od koje je nastao moderni Tel Aviv. U blizini ćete pronaći i staru željezničku stanicu renoviranu i pretvorenu u neobičan tržni centar koji vrijedi vidjeti.
Tržnica ili šuk Carmel središte je bogate kulinarske kulture Tel Aviva. Voće, povrće, domaći specijaliteti i začini, koje prodaju glasni trgovci s kojima se teško cjenkati, samo su djelić šarma tržnice, na kojoj je teško novce držati u novčaniku. Nakon šetnje tržnicom priuštite si najbolji hummus u gradu, koji ćete pronaći skrenete li u uličicu kraj dijela tržnice u kojem se prodaje meso. Pedesetak metara dalje primijetit ćete par neuglednih garaža ispred kojih su složeni stolovi. Ne dajte da vas izgled zavara. Prvi improvizirani restoran zdesna nudi najbolji hummus u gradu. U slučaju gužve, koja je jako česta pojava, neka vam ne bude problem sjesti sa simpatičnim lokalcima za stol ili pričekati koju minutu za slobodno mjesto.
Kad smo već kod hrane, u Tel Avivu ćete pronaći jako dobre restorane azijske, gruzijske, francuske i talijanske kuhinje. Kako smo sami u kategoriji "foodieja", preporučujemo vam japanski restoran u četvrti Neve Tzedek, sladoledarnicu koja se nalazi ulicu ispod, gruzijski restoran/bar u ulici Lilienblum, a obvezno morate kušati i falafel, te sendviče u nekom od kioska rasprostranjenih po telavivskim šetnicama.
Moda u Tel Avivu se ukratko može opisati kao - casual. Rijetko kada ćete naići na ženu dotjeranu od glave do pete, koja pritom nosi visoke potpetice i kompletan make-up. Dame se ovdje bolje osjećaju u nekim opuštenijim kombinacijama, ravnim cipelama i s lagano raspuštenom kosom. Čak i voditeljica vijesti na državnoj televiziji ima laganu šminku i "zgužvanu" frizuru sušenu na zraku. Prilagodite stoga i svoje odjevne kombinacije sveopćoj opuštenosti koju ovaj grad kanalizira u svakom mogućem smislu. Kratke hlačice, ležerne majice, duge suknje i upečatljiv nakit recept su za ležerne, a stilski dopadljive kombinacije.
Dok ste u Tel Avivu, ne smijete propustiti ni priliku okupati se na fantastičnim gradskim plažama uz koje se pruža prostrana šetnica. Ne zaboravite stoga spakovati omiljeni bikini, japanke i ručnik za plažu! Muškarci su u Tel Avivu jako izravni, tako da će žensko društvo u jednom satu provedenom na plaži pola vremena vjerojatno provesti u pokušajima da se obrani od lokalnih "galebova". Osim u slučaju ako zalutate na plažu ispred hotela Hilton. Da, da, svi dečki tamo su taaako zgodni. Ali usto su i gay.
Nezaboravan zalazak sunca doživjet ćete ukoliko se u petak zateknete na južnoj plaži kraj nekadašnjeg kluba Dolphinarium, na kojoj se okupi mnoštvo bubnjara i uličnih izvođača koji glazbom, plesom i akrobacijama pozdravljaju dan na izmaku. Odjenite svoju dugu suknju i gornji dio bikinija i pridružite im se u zamahivanju kukovima uz ritmove bubnjeva!

Slobodan duh ovog grada već desetljećima čini da sve više i više ljudi u njemu pronalazi svoj dom. Fascinantno je vidjeti kako toliko različitih religija, rasa i kultura oformljuju kvalitetan suživot koji nama često teško ide od ruke.
O Tel Avivu i svemu što će vas ovaj grad naučiti bismo vam mogli pisati danima. Ipak, prepuštamo vam da neke stvari otkrijete i sami. Posjetite Izrael, nećete biti razočarani.

{gallery}/lipanj_dvanaest/izrael{/gallery}

A.S.
^{Foto: Anja Stojkić (privatne fotografije), galgalesh.com, yourway.co.il, nationalgeographic.com, israel-travel-and-tours.com, bahai.org, dailymail.co.uk}

Ovogodišnji Sarajevo Film Festival, osim zanimljivog programa, zavidne liste gostiju iz regije i svijeta koja dolazi na premijere filmova i sveopće pozitivne energije koja vlada, u našem uredništvu budi veliku dozu uzbuđenja i zbog priče koja je započela još početkom ove godine, a koja će svoju premijeru imati upravo tijekom Sarajevo Film Festivala. Naime, pobjednica FORMA natječaja, Ivka Marin

Kada smo razmišljali o peharu, odmah smo znali da, vođeni našom idejom o promociji umjetničke scene u Bosni i Hercegovini, i ova priča zahtjeva angažman domaćih umjetnika. U razgovoru s magistrima kiparstva, pronašli smo duo koji je našu ideju o kreiranju kipa koji će održavati kreativnost, stabilnost i snagu naše fondacije pretvorio u skulpturu od kamena koju ćete premijerno moći vidjeti na našem eventu.
Dotada, pogledajte sam proces kreativne izmjene ideje i nastanaka ove sklupture.

Kada govorimo o samom procesu izrade, kip je nastao po ideji i crtežu Nardine Zubanović, dok je Samir Sučeska pomagao oko izvedbenog djela nastanka kipa. 

Nardina Zubanović je rođena 1987. godine u Sarajevu, gdje danas živi i radi. 2006. godine je završila kiparstvo u sklopu Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Stijepe Gavrića, a 2014. godine, diplomirala je likovnu umjetnost na Akademiji na Univerzitetu u Sarajevu, u klasi profesora Mirsada Šehića, odsjek skulptura. Trenutno, studira MA na istom fakultetu i odjelu kod pomenutog profesora Šehića i profesorice Asje Mandić. U svom umjetničkom radu koristi različite medije, od skulpture do prostorne intervencije/instalacije, performansa, fotografije i videa. Ima poseban interes za in-situ umjetnost, lokaciju, prostor, identitet u odnosu na sadašnje mjesto ili situaciju, mentalne i fizičke prostore u umjetnosti s pitanjem kako umjetnost ili umjetnik/ica može formirati i utjecati na društvo. 2009.-e godine osnovala je neformalnu kulturnu organizaciju Kolektiv Kreaktiva s kojom redovno organizira vizualne umjetničke i muzičke događaje, kao i performativne i žive nastupe. Sudjelovala je, kurirala i organizirala velik broj samostalnih i grupnih izložbi u suradnji sa institucijama od državnog i kulturnog značaja u BiH i inozemstvu poput Historijskog muzeja, Nacionalne Galerije, Galerije za suvremenu umjetnost Duplex i 10m2 itd. Od 2015. Članica je Asocijacije za kulturu i umjetnost CRVENA.

„Ja vjerujem da stvari i predmeti imaju dušu. Posebice kada je u pitanju jedan ovakav gest nagrađivanja. Tako volim vjerovati da smo mi ovoj skulpturi udahnuli život i sada ona ima svoj vlastiti život. Proces nastajanja jedne skulpture također je poseban. Radi se s dobrom energijom i ljubavlju što se i osjeća tokom gesta izrade same figurice koja ima simboličku i duhovnu vrijednost. Sam kipić može da predstavlja ravnotežu između materijalnog i duhovnog. Kako magistar skulpture Samir Sučeska koji pomaže tehnički dio nastanka ove skulpture kaže: „Kad radim s kamenom, to je moja borba duha nad materijom.“ Inače ljudi malo toga znaju o skulpturi, koliko je to zahtjevan proces, koliko se ona mijenjala kroz stoljeća, o skulptorskim timovima, ateljeima koji znače vječnost i koliko je interesantan i duhovan proces oslobađanja forme koja već postoji u kamenu. Ono što je značajno u ovoj priči, zapravo što je najznačajnije je gest FORMA tima koji pomaže uspostavljanju umjetničkog tržišta i oživljavanju umjetničke scene. Činjenica da je uposlila profesionalce (oboje magistri skulpture) da izrade jedno umjetničko djelo/statuu je samo po sebi veliki doprinos razvoju umjetničke scene u BiH. Ona je na ovaj način vrlo konkretno svojim primjerom pokazala kako učestvovati u uspostavljanju umjetničkog tržišta u BiH. Na jednom festivalu kao što je SFF uposliti dva magistra kiparstva je velika stvar i može rezultirati uspostavljanjem suradnje i ubuduće s ljudima koji se bave različitim vrstama umjetnosti i drugim naručiocima.“ - komentirala je Nardina o njenom angažmanu u sklopu FORMA projekta.

„Bitno je pomenuti da je ovo moj prvi ozbiljni angažman u mojoj struci kad je u pitanju BiH. Jedan od razloga je svakako taj što su skulpture skupe i naručioci skulptura su sada ozbiljni kolekcionari istančanog ukusa, dok su to prije bile i plemićke porodice, ljubitelji umjetnosti. Odabrani materijal je tradicionalan -kamen - koji ima svoju poetiku i snagu što svakako i simbolizira i jeste materijal koji svakako preporučujem jednom udruženju koje treba da posjeduje stabilnost i snagu koju pretpostavlja ova skulptura. Odabir materijala koji znači stabilnost, postojanost, snagu jesu sigurno i osobine koje ima ovo udruženje. Ovo što je FORMA uradila je podrška kulturnoj sceni. Konkretan potez da se umjetnost makne sa margine društvene ljestvice i pozitivan primjer da i u BiH postoje ljudi koji imaju svijest o vrijednosti umjetničkog djela.“ - nadodala je.

O inspiraciji za izradu FORMA pehara Nardina je otkrila:
„Konkretno što se tiče figure/pehara odabrala sam figuricu po uzoru na karaktere koje crtam. Jednu figuru/karakter sam pretočila u skulpturu za pehar. Skulptura je u svom držanju ponosna i stabilna, a u isto vrijeme dječje naivna. Moja namjera da prikažem kroz ovu skulpturu, osim postojanosti i stabilnosti jedne individue ili neke predstave je da treba njegovati dijete u čovjeku, jer je ono izvor sve kreacije i onog lijepog i čistog. Inače likovi koje crtam su uglavnom bezbrižni, zaigrani, lepršavi i zaljubljeni. Crtež za mene predstavlja neko stvaranje kreativne utopije i otklon od stvarnosti. To sam kroz ovu figuru povezala sa udruženjem i entuzijazmom i lepršavošću koje ona posjeduje i koja je ispunjen pozitivnim idejama, a opet čvrstom voljom. Figurica također predstavlja lika koji stremi ka duhovnoj slobodi. Spoj je tradicije i vještine sa savremenom skulptorskom i crtačkom idejom.“

Samir Sučeska je član Udruženja likovnih umjetnika BiH od 2002. godine. Od 1999. godine zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlagao je na brojnim kolektivnim izložbama u BiH i inozemstvu, sudjelovao je u brojnim kiparskim kolonijama, međunarodnim simpozijumima skulpture i u konzervatorsko-restauratorskim projektima.

„Što se tiče suradnje mene i Samira Sučeske - kip je nastao po mojoj ideji i crtežu, dok Samir pomaže oko izvedbenog djela nastanka pehara. Oboje svakako komuniciramo i radimo na tome da pehar bude najbolji što može biti. Sam proces izrade jedne skulpture kipa je jako kompleksan i sastoji se od nekoliko koraka i etapa, a jedna od njih je nakon odabira skice realizacija skice u glini ili vosku, potom odabir kamena, rezanje kamena u ateljeu, klesanja, poliranje itd. To je sada proces kroz koji prolazimo nas dvoje kao tim. Suradnja između mene i Samira je interesantna prvo jer smo mi generacijski različiti, a ono što je zajedničko je to da smo oboje završili kiparstvo na sarajevskoj Akademiji i susretali se sa istim profesorima kiparstva.



Takođe, naši pogledi na umjetnost i odabir umjetničkih medija su dosta drugačiji, a opet surađujemo i međusobno se poštujemo. Dok se ja bavim više postobjektnom ili konceptualnim idejama, Samir je vjeran skulpturi dugi niz godina, tako ako ja unosim svježinu u ovu idej,u on sigurno unosi vještinu koju je sticao godinama kroz svoj skulptorski angažman. Naša komunikacija oko ovakvog jednog objekta je zanimljiva i jer imamo drugačiju percepciju te također možemo da inspirišemo i utičemo jedno na drugo.“

Autorica statue: Mr. Nardina Zubanović
Tehničar: Mr. Samir Sućeska