TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 19.7.2024.
Prvi odmor na moru sa vašom bebom može biti uzbuđujući, ali i pomalo zastrašujući izazov.
Kako biste bili sigurni da će vaš odmor biti jednako opuštajući kao i uživanje u kupanju sa bebicom, donosimo vam nekoliko ključnih savjeta za nezaboravno iskustvo. Na pitanje kada je idealno vrijeme da beba ide na more do konkretnih savjeta šta ne smijete zaboraviti i kako se organizovati na plaži odgovaramo u nastavku.
Prvo kupanje u moru - kada?
Ovo je, možda, prvo pitanje koje svi roditelji na svijetu postavljaju kada razmišljaju o odmoru sa bebicom na moru. Prije svega ne postoji tačna dob za kupanje bebe u bazenu ili moru jer to zavisi od više faktora kao što su zdravlje bebe, temperatura vode i okoline, trajanje i učestalost kupanja, mjere higijene i sigurnosti koje su usvojene.
Općenito, za kupanje bebe u bazenu ili moru preporučuje se sačekati najmanje 6 mjeseci starosti jer prije tog uzrasta beba ima slabiji imuni sistem i veću osjetljivost na hladnoću i infekcije. Međutim, neki pedijatri smatraju da se beba može kupati u bazenu ili moru već od 4 mjeseca starosti pod uslovom da su ispunjeni optimalni uslovi temperature, čistoće i sigurnosti. U svakom slučaju prije kupanja bebe u bazenu ili moru, konsultujte se sa svojim pedijatrom koji će moći da procijeni konkretan slučaj svakog djeteta i da daje odgovarajuće preporuke.
Prvi kontakt bebe sa morem - kako?
Poželjno je približiti se vodi, pokvasiti bebinu ruku ili se igrati nogama u vodi, u sigurnim i plitkim područjima. Na taj način ćete osigurati da se beba rashladi. Štaviše, prije nego što ju prvi put stavite u more, preporučuje se da je prvo upoznate sa obalom, da se igra kako bi se prilagodila okruženju i stekla samopouzdanje. Također, imajte na umu da se beba mora stalno držati jer nijedan sistem plutanja, šlauf, mišići, bazenčić... ne zamjenjuju ruke roditelja.
Planiranje je ključno
Prije nego što krenete na put, dobro se pripremite. Napravite spisak stvari koje ćete ponijeti uključujući pelene, hranu za bebu, sunčane kreme i rezervne setove odjeće. Osigurajte da imate dovoljno vremena za putovanje kako biste izbjegli stres i olakšali prilagodbu vašeg mališana na novu okolinu. Kod djece od 6 mjeseci do 3 godine treba koristiti kremu sa zaštitnim faktorom od najmanje 50+.
Izaberite odredište prilagođeno djeci
Nije svako mjesto na obali idealno za djecu. Birajte destinacije sa plićim vodama i nježnim valovima, idealnim za sigurno plivanje i igru. Također, istražite ima li u blizini parkova, igrališta ili restorana gdje možete potražiti malo hlada i odmoriti se. Temperatura vode treba da bude između 25 i 30°C. Izbjegavajte nagle promjene temperature i najtoplije ili najhladnije sate. Preporuka je kupanje prije 10 sati ujutro i poslije 15:30 sati.
Organizirajte se za dane na plaži
Kada ste na plaži, napravite svoj "mali kamp" sa peškirima, po mogućnosti sa šatorom koji ima zaštitu UV zračenja 50 ili suncobranom kako bi vaša beba imala hladovinu. Neka igračke za pijesak, lopatice i kantice budu dio vaše postave za zabavu na plaži. Ne zaboravite na zaštitu od sunca - šeširi, sunčane naočale i dječija krema s visokim faktorom su neophodni! Detalj na koji možete dodatno obratiti pažnju jeste da krema za sunčanje bude vodootporna. Nanesite je pola sata prije kupanja i obnavljajte je svaka dva sata ili nakon svakog kupanja.
Koliko dugo beba može biti u moru/vodi?
Kupanje bebe u bazenu ili moru ne bi trebalo da traje duže od 10 ili 15 minuta i ne bi trebalo da se ponavlja više od dva puta jer višak vode može isušiti bebinu kožu. Također, dobro posušite bebu nakon kupanja i zamijenite mokru odjeću suhom. Obratite posebnu pažnju na područja kao što su kožni nabori, uši ili pupak gdje se vlaga može nakupiti.
Rasporedite vrijeme za odmor
Bebe trebaju svoj ritam spavanja i hranjenja. Pokušajte održavati svoju rutinu koliko je moguće kako bi vaša beba bila sretna i odmorna. Pronađite mirno mjesto za dnevnu dremku i osigurajte da se vaša beba dobro odmara između igre na plaži.
Uživajte u zajedničkom vremenu
Dragi roditelji, ne zaboravite da prvi odmor na moru sa bebom može biti prilika za stvaranje predivnih uspomena. Sasvim je oki da usporite i uživate u svakom trenutku sa vašim malim putnikom. Šetnje uz zalazak sunca, zajedničko plivanje ili jednostavno sjedenje na plaži dok vaša beba zavlači noge i istražuje pijesak - sve su to posebni trenuci koje ćete pamtiti zauvijek.
* * *
Naslovna fotografija: @virginiepilotte
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.


Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.


Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.

Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.

Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.

Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.

Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.


Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.

Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.

Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!