TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 15.6.2020.
Dizajniranje i uređenje dječije spavaće sobe proces je koji neizbježno priziva naše unutarnje dijete i kreira priliku za osmišljavanje spavaće sobe koja bi se i nama samima dopala.
Naravno, ukoliko je dijete već dovoljno veliko da može samo odlučiti, prvo što trebate učiniti je pitati što on ili ona stvarno želi, a zatim krenite u osmišljavanje plana i razmislite što već imate i što još trebate potražiti.
Foto: @3elfenkinder
Dječija spavaća soba mora služiti za više svrhe – u isto vrijeme je igraonica, radna soba, utočište, ali najvažnija joj je uloga pružiti djetetu mjesto udobnosti i sigurnosti da položi umornu glavicu na kraju dana. Bez obzira na budžet, prostorna ograničenja, bilo da krećete ispočetka ili želite dodatno dekorisati postojeći prostor, ispod ćete pronaći šest savjeta koji će vam pomoći u dizajniranju i ukrašavanju prostora u kojem će vaše dijete uživati.
ZID
Za boju zidova birajte neutralne nijanse koje će služiti kao prazno platno za dekorativne predmete. Ako želite zidu dati malo razigranosti, obojite drugom bojom samo jedan zid ili strop, a ako razmišljate o uzorku na tapetama birajte motiv dovoljno nježan i neutralan da ne bi dominirao čitavim prostorom.
Foto: @tellkiddo
Foto: @limororen_interiorstyling
PROSTOR ZA ODLAGANJE STVARI
Ključ svake dobro organizirane spavaće sobe je prostor za stvari, no u kontekstu dječije sobe to je najvažnije. Bez obzira za koji komad se odlučite, on bi trebao utjeloviti savršenu kombinaciju oblika, funkcije, ali što je najvažnije, da u sebi ima dozu zabave.
UMJETNOST
Umjetnost je sjajan način da se vizualnost unese u spavaću sobu, a može biti koristan alat kada je riječ o diktiranju sheme boja: statement detalj može se ogledati u posteljini ili mekanom namještaju koji pomaže u balansiranju prostora i dekora na suptilan i skladan način. Grafički ili modernistički otisci mogu također dati sofisticiraniji ton sobama za stariju djecu, a dodatno će prostor personalizirati njihove fotografije na zidu sobe.
Foto: @timbertinkers
DEKORACIJA
Ako ste se odlučili za neutralnu boju zidova, simpatične naljepnice iz omiljenog crtića mališana mogu efektno djelovati na bijeloj pozadini i lako se ukloniti kako se mijenjaju interesi vašeg djeteta. Ako želite značajku koja će potaknuti kreativnost i sklonost uživanju u domaćim zadaćama od dječijeg do tinejdžerskog doba, razmislite o ugradnji table sa kredom ili bojanje jednog dijela zida farbom za tablu.
SVJETLOST
Važnost osvjetljenja nikada ne treba podcijeniti prilikom ukrašavanja dječije spavaće sobe jer bajkovita svjetla pomažu u stvaranju tople atmosfere. Spavanje pod bajkovitim svjetlima ili sjenke svjetiljke pružaju ugodni ambijent i pomažu ukoliko se dijete još uvijek pomalo boji mraka.
PROSTOR ZA IGRU
Dječije spavaće sobe nisu samo za spavanje, one funkcioniraju i kao prostor za učenje i igru. Kao takav, dobra je ideja definirati ove različite prostore unutar sobe: učinite čitanje knjiga zabavnijim unošenjem lazy bag vreća ili baldahina; motivišite dijeta na učenje sa radnim stolom ili pozicionirajte mini šator za igru.
Foto: @blondmeblondie
Foto: @linemerete
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
