TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 4.8.2019.
Andrijana Vešović mlada je i kreativna ilustratorica koja kroz inspirativan, motivirajući i zabavan stil na svojim crtežima prenosi misli, emocije ili svakodnevna događanja s kojima se i sama susreće.
Njeni radovi kriju se po pseudonimom Zombijana Bones, a ova kreativna umjetnica iznova krade simpatije svojom moći da kroz olovku i papir potiče cijelo društvo da bude još bolje. Njeno kreativno izražavanje već je uljepšalo dane brojnim njenim pratiteljima na društvenim mrežama, kao i tijekom njenih izložbi, a njen posljednji projekt nazvan 'Razmisli' naprosto je oduševio mnoge.
Naime, na Facebook profilu Zombijana Bones objavila je album jednostavnog naziva 'Razmisli' gdje kroz ilustracije i kratke upite pokazuje kako ponekad i na prvu bezazleni komentari mogu probuditi negativne emocije i samim time potaknuti loše raspoloženje kod drugih.

Ilustracije motiviraju svakog od nas da ne komentiramo o drugima ono što ni sami ne bismo voljeli čuti ili ne možemo promijeniti. Pokazuju nam i da ne ocjenjujemo druge samo na osnovu njihovog fizičkog izgleda ili stila života.

ZATO, POMNO BIRAJTE SVOJE RIJEČI
Svi smo jednako odgovorni u kreiranju društva u kojem su nesavršenosti prihvaćene, ali i okruženja koje nas uči da svatko od nas treba raditi na izgradnji sebe, a to nipošto nemojte raditi kroz negativne komentare drugima. Umjesto komentiranja nesavršenosti, pohvalite drugoj osobi parfem koji nosi, ukusan kolač koji je pripremila ili uspješno završen projekt.

Album iz dana u dan ima sve veći broj dijeljenja i upravo je to po nama glavni cilj društvenih mreža. Međusobna podrška, širenje pozitivnih poruka i timski rad u kreiranju lijepe svakodnevice. Ilustracije sjajne Andrijane Vešović donosimo u nastavku, a njen rad možete pratiti i na njenom službenom Instagram profilu.






Zombijana Bones nas je podsjetila da uvijek trebamo razmisliti kako formiramo komentare i upite koje upućujemo drugima. Ako oni ne motiviraju, inspiriraju ili potiču na pozitivnu promjenu, možda je dobar odabir dodatno ga oblikovati prije nego što ga napišemo ili izgovorimo.
TEKST: Ada Ćeremida
Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.
Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.
Foto: @nerminamemic_art
Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu.
Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.
Foto: @jacakalac
Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva
Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja.
Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.
Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture
Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji.
Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.



Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection
Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu
Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika.
Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.
Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo
Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života
Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.
Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art


Foto: @tramp_collection
Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime
Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže.
Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba.
Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.
Foto: @nerminamemic_art
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!