Fizička aktivnost i pravilna prehrana su osnovni temelji zdravog životnog stila. Pravilne prehrambene navike se stvaraju i usvajaju od najranije životne dobi, formirajući tako temelj pravilnog stila života u odraslom razdoblju.

Konzumiranje nezdrave, visokokalorične prehrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima u kombinaciji s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i izraženim sjedilačkim navikama utiče na pojavu pretilosti kod djece, smatra profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević koji svake godine vrši opsežna istraživanja o prehrambenom znanju i navikama školaraca u BiH, a koje u okviru projekta Zdravo! svake godine sprovodi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, u saradnji sa partnerom, Atletskim Savezom BiH.

Profesor Erol Kovačević

Foto: Nestlé Zdravo! PR

Profesor Kovačević upozorava da pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost imaju značajnog uticaja na pojavu primarne hipertenzije i promjenu lipidnog profila kod djece.


„Kada su u pitanju prehrambene navike naše djece, potrebno je naglasiti da situacija nije zadovoljavajuća niti u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu. Djeca uglavnom konzumiraju hranu koja im je dostupna ili koju najviše vole zbog čega preko 55% učenika u školi jede hranu koju donese od kuće ili kupi u objektima u blizini škole, a samo 9,9% učenika jede hranu iz školske kuhinje.

Također, postoji problem i u kvaliteti namirnica koje djeca konzumiraju. Značajan broj djece često konzumira namirnice kao što su: slatkiši, grickalice, gazirana pića i brza hrana. U tom smislu zabrinjavajući je podatak da 10% učenika u školi konzumira isključivo grickalice i slatkiše odnosno nezdravu hranu.

Rezultati istraživanja pokazuju da dnevna konzumacija samo pet grama trans masnih kiselina, što odgovara jednom obroku hrane, povisuje LDL- (loš) holesterol, snižava HDL- (dobar) holesterol i povećava rizik za infarkt miokarda za oko 25%.

Kao pokušaj da se ovaj problem umanji neke zdravstvene institucije predlažu usvajanje i provođenje pravilnika o prehrani, kojim bi se u prehranu uvrstile namirnice s nižim sadržajem ukupnih masti, zasićenih masti, trans masnih kiselina, holesterola, rafiniranih ugljikohidrata i soli naglašavajući pri tome da se ova pravila odnose na svu djecu i adolescente u svrhu populacijskog pristupa kontrole kardiovaskularnog rizika“, ističe profesor Kovačević.

Foto: Nestlé Zdravo! PR

Zbog svega pobrojanog, bitno je naglasiti da u dokumentima koji su izdati od strane vodećih javnozdravstvenih institucija stoji da djeca konzumiraju što više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, polumasno ili nemasno mlijeko i mliječne proizvode, a da trebaju izbjegavati ili ograničiti unos brze hrane, slatkiša, te ograničiti unos soli.


„Naša djeca nedovoljno konzumiraju voće i povrće. Obzirom na važnost povrća u jelovniku djece školske dobi, posebnu pažnju je neophodno obratiti na oko 10% anketirane djece koja povrće konzumiraju jednom sedmično ili ga uopšte ne konzumiraju i oko 6% djece koja imaju iste navike kada je u pitanju konzumiranje voća.

S druge strane analiza nivoa tjelesne aktivnosti ukazuje da stručne preporuke u kontekstu svakodnevnog tjelesnog vježbanja praktikuje oko 20 %  učenika. Posebno brine podatak da je preko 6% učenika tjelesno aktivno samo jedan dan sedmično, a 3,5% učenika niti jedan dan u sedmici nisu tjelesno aktivni!

U trenutku kada globalno vlada pandemija tjelesne neaktivnosti, ovi podaci su od izuzetne važnosti, naročito ako se u obzir uzme značaj i uloga redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje ali i pravilan rast i razvoj djece školskog uzrasta. Rezultati istraživanja pokazuju da je tjelesna neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.

Foto: Nestlé Zdravo! PR

Smanjena tjelesna aktivnost se dovodi u vezu sa sjedilačkim načinom života koji nastaje zahvaljujući korištenju motoriziranog prijevoza i povećanom korištenju ekrana za rad manjem bavljenju sportom i rekreacijom. Dokazi pokazuju da kod djece i adolescenata sa smanjenim nivoom tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja adipoznosti (pretilosti-debljanje), lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, slabija kondicija, problema u ponašanju i smanjenog trajanja sna.

Obzirom na sve ranije pomenuto ne čudi podatak da preko 22% učenika smatra da ima problema sa povišenom tjelesnom težinom tj. da su pretili i da bi trebali smršati, a da je njih približno 12% trenutno na nekoj dijeti“, pojašnjava profesor Kovačević.

Foto: Pexels

Osim hrane i fizičke aktivnosti, esencijalnu ulogu u funkcionisanju tijela igra i voda. Obzirom da je voda  prosječno zastupljena u oko 55% ukupne mase odraslih osoba, dok se kod djece taj procenat u prosjeku kreće oko 70%, zbog čega djeca imaju veću potrebu za konzumacijom vode, ali su i više podložna dehidraciji.


„Kada govorimo o preporučenim dnevnim količinama vode, potrebno je naglasiti da ona ovisi o mnogo faktora od kojih su najvažniji: tjelesna masa, dob, spol, nivo tjelesne aktivnosti, ali i okolinski faktori. Kao opšte preporuke u literaturi se navodi da djeca treba da unose 1,5ml vode po 1kcal energetske potrošnje.

Pojednostavljeno rečeno, preporučuje se da djeca od 4 do 14 godina trebaju unositi između 1,2 do 1,8L vode dnevno, a od 14 do 18 godina oko 2,5L dnevno. Važno je naglasiti da 20 i 30 % ukupne količine vode se unosi putem hrane. Zbog toga je u tom kontekstu optimalne hidratacije izrazito važno unositi hranu sa većim procentom vode.

Zato različite vrste supa i juha čine se kao idealan obrok, jer je voda u njima zastupljena između 80-95%. Također, ove namirnice osim što pomažu u hidrataciji, sadrže visoko vrijedne nutrijente, i kao takve bi trebale biti svakodnevno na meniju djece školske dobi“, smatra profesor Kovačević.


S ciljem doprinosa podizanju zdravijih generacija, tim stručnjaka kompanije Nestlé je, zajedno sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini pokrenuto Zdravo! Akademiju - jedinstvenu digitalnu platformu koja služi kao svojevrsni vodič ka zdravijem životnom stilu, a već 14.-tu godinu se održava Nestlé Zdravo! atletski kup koji promoviše tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu među školskom djecom.

Foto: Nestlé Zdravo! PR

NESTLÉ U ZAJEDNICI

O projektu Zdravo!

Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o prehrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu.

Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, Nutriporcija – planer jelovnika koji pomaže pri sastavljanje balansiranog obroka i kuharica Zdravo! kuhaj sa mnoštvom ideja za zabavna i zdrava jela bogata svim potrebnim nutrijentima. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za stimulisanje djece na fizičku aktivnost.

* * *
Naslovna fotografija: Pexels

Retinol je jedan od onih skincare sastojaka koji se često kupi s velikim planom, a onda završi zaboravljen na polici jer koža nije reagovala onako kako smo očekivali.

Ovdje nismo da vas prepadamo retinolom, niti da od njega pravimo sastojak rezervisan za one koji dermatologa imaju na brzom biranju. Važnije je znati šta retinol zapravo radi, zašto koža ponekad reaguje i kako ga uvesti tako da rutina ne završi crvenilom, ljuštenjem i odustajanjem nakon dvije sedmice. 

Foto: @refybeauty

*Ovo nije dermatološki savjet niti zamjena za pregled. Ovo je Bonjour beauty vodič za kućnu upotrebu retinola, namijenjen svima koji žele razumjeti šta rade prije nego što koža počne slati signale crvenilom, zatezanjem ili ljuštenjem. 
 

Šta retinol zapravo radi?

Retinol je oblik vitamina A iz porodice retinoida. Nakon nanošenja na kožu, postepeno se pretvara u aktivniji oblik koji učestvuje u obnovi kože.

Najčešće se veže za ujednačavanje teksture, smanjenje začepljenja pora, ublažavanje tragova nakon nepravilnosti i finih linija. Dugoročno, retinoidi mogu podržati sintezu kolagena, zbog čega su jedan od najistraženijih sastojaka u anti-age njezi. 

Foto: @laurapalm  
 

U praksi, to znači da koža s vremenom može izgledati glađe, svježije i ujednačenije, ali ne preko noći. Prve promjene se obično prate kroz nekoliko sedmica, dok se vidljiviji efekti na teksturu, tragove i fine linije očekuju tek nakon nekoliko mjeseci redovne upotrebe. 
 

Retinol, retinal, tretinoin: u čemu je razlika?

Sva tri pripadaju istoj porodici, ali nisu ista stvar. Razlika je u tome koliko su blizu aktivnom obliku vitamina A koji koža može direktno koristiti.

Retinol je najčešći oblik u kozmetičkim proizvodima za kućnu njegu. Koža ga mora pretvoriti kroz više koraka prije nego što dođe do aktivne forme, pa je obično blaži i lakši za početak. 

Retinal, odnosno retinaldehid, nalazi se korak bliže aktivnoj formi. Može djelovati intenzivnije od retinola, ali i dalje zahtijeva postepeno uvođenje, posebno ako vam koža brzo reaguje. 

Tretinoin je aktivna retinoinska kiselina. Ne prolazi isti proces pretvaranja u koži, zbog čega je snažniji, ali i znatno češće izaziva iritaciju. Zato se koristi kao medicinski tretman, najčešće uz preporuku dermatologa.

Foto: @palmstudio.projects  
 

Kome retinol može pomoći, a ko treba sačekati?  

Retinol biramo ako želimo raditi na neujednačenoj teksturi, začepljenim porama, tragovima nakon bubuljica, prvim finim linijama ili tenu koji izgleda umorno iako redovno koristite hidratantnu kremu. 

Ipak, nije sastojak koji treba uvoditi samo zato što ga svi koriste. Ako vam koža trenutno peče nakon obične kreme, peruta se, izrazito je crvena ili imate aktivan dermatitis, rozaceu ili jaču upalu, retinol nije prvi korak. Prvo treba smiriti kožu i obnoviti barijeru. 

Retinol se također ne uvodi na svoju ruku u trudnoći i dojenju. Dermatološke smjernice uglavnom preporučuju izbjegavanje retinoida u tom periodu, uključujući proizvode bez recepta koji sadrže retinol.
 

Kako odabrati prvi retinol?

Kod prvog retinol ne tražite najveći procenat.

Početnički proizvod treba biti stabilan, dobro formulisan i dovoljno nježan da ga koža može koristiti u kontinuitetu.

Za početak su bolji blaži proizvodi, posebno oni koji uz retinol sadrže sastojke za hidrataciju i podršku kožnoj barijeri: ceramide, glicerin, pantenol, skvalan, niacinamid ili hijaluronsku kiselinu. Oni ne garantuju da iritacije neće biti, ali koži daju bolju šansu da se prilagodi. 

Važno je zapamtiti: jače ne znači uvijek bolje.

Foto: @naturkosmetikmuenchen  
 

Kada se nanosi?

Retinol se koristi navečer, nakon čišćenja lica i na potpuno suhu kožu. 

Dio “potpuno suha koža” vrijedi zapamtiti. Ako retinol nanesete odmah nakon umivanja, dok je koža još vlažna, aktivni sastojak može prodrijeti intenzivnije i lakše izazvati peckanje ili iritaciju. Nakon čišćenja sačekajte nekoliko minuta, pa tek onda nanesite retinol.

Redoslijed je jednostavan: očistite lice, sačekajte da se koža osuši, nanesite malu količinu retinola i završite hidratantnom kremom.

Za cijelo lice dovoljna je količina veličine zrna graška. Više proizvoda neće ubrzati rezultat. Može samo ubrzati suhoću, crvenilo i ljuštenje. Izbjegavajte područje oko očiju, uglove nosa i uglove usana, posebno u prvim sedmicama. To su mjesta na kojima se iritacija najčešće prva pojavi.

Foto: @maisonalaia  
 

Šta je “sendvič metoda” i kome treba?

Ako imate suhu, osjetljivu ili početničku kožu, retinol ne mora ići direktno na lice. Možete koristiti “sendvič” pristup:

Hidratantna krema
Retinol
Hidratantna krema

Prvi sloj kreme ublažava direktan kontakt retinola s kožom, a drugi sloj zatvara rutinu i smanjuje osjećaj suhoće. Posebno je koristan u prvim sedmicama korištenja. 
 

Koliko često se koristi?

Retinol se uvodi postepeno. Prve dvije sedmice dovoljno je koristiti ga dva puta sedmično, uvijek s pauzom između nanošenja.

Ako koža ostane mirna, učestalost se može povećati na svaku treću, a zatim svaku drugu večer. Svakodnevna upotreba nije neophodna. Kod mnogih koža nekoliko večeri sedmično daje bolji rezultat od prečestog nanošenja koje dovede do iritacije.

Foto: @palmstudio.projects  
 

S čim ga ne treba kombinovati iste večeri?

Retinol ne voli gužvu u rutini. Iste večeri preskočite AHA i BHA kiseline, jake eksfolijacijske tonike, pilinge, benzoyl peroxide i sve proizvode koji već imaju reputaciju da peckaju. 

Vitamin C je praktičnije ostaviti za jutro, a retinol za večer. Nije poenta u tome da se nikada ne smiju naći u istoj široj rutini, nego da početnička koža ne treba dobiti sve aktivne sastojke u jednom potezu.
 

SPF je obavezan dio retinol rutine.

Ako koristite retinol navečer, naredno jutro koristite SPF. Svaki put. 

Retinoidi mogu povećati osjetljivost kože i iritaciju.

Minimum je SPF 30, a tokom proljeća, ljeta i dana kada ste više vani, SPF 50 je pametniji izbor. 
 

Purging ili iritacija: Kako znati kada nastaviti, a kada stati? 

U prvim sedmicama mogu se pojaviti sitne nepravilnosti, najčešće na mjestima gdje inače izbijate. To se često zove purging, odnosno faza u kojoj se začepljenja koja su već nastajala brže pojave na površini. Termin se često koristi u skincare zajednici, iako nije strogo medicinski pojam.

Iritacija izgleda drugačije. Koža peče, zateže, crveni se, peruta u tankim krpicama ili odjednom reaguje na proizvode koji su joj ranije bili potpuno neutralni. To nije znak da “retinol radi”. To je znak da treba stati.

U tom slučaju pauzirajte retinol 7 do 10 dana. Rutinu vratite na najjednostavniji oblik: blago čišćenje, hidratantna krema i SPF. Kada se koža smiri, retinol se može vratiti rjeđe, u manjoj količini i uz sendvič metodu.

 

Foto: @goop  

 

Kada se vide rezultati?

Retinol ne daje rezultat koji se mjeri narednim jutrom. Prve promjene u teksturi i ujednačenosti tena najčešće se prate kroz nekoliko sedmica, dok se ozbiljniji rezultati kod finih linija, elastičnosti i tragova obično gledaju kroz nekoliko mjeseci dosljedne upotrebe. Retinoidi imaju dobru naučnu podlogu u njezi kože, ali njihova snaga je upravo u kontinuitetu, ne u brzini.

Zato je bolje koristiti blaži retinol tri puta sedmično šest mjeseci, nego jak proizvod konstantno i onda pauzirati jer koža više ništa ne podnosi.

Foto: @isabellemathersx  
 

Retinol pravila koja vrijedi sačuvati  

• Retinol ide navečer.
• Koža treba biti suha prije nanošenja.
• Količina veličine zrna graška dovoljna je za cijelo lice.
• Počinje se dva puta sedmično.
• Kiseline, jaki pilinzi i retinol ne idu u istoj večeri.
• Hidratantna krema nije dodatak, nego zaštitni dio rutine.
• SPF ujutro je obavezan.
• Peckanje koje traje, crvenilo i ljuštenje nisu znak da ste “na dobrom putu”, nego signal za pauzu.
• Kod retinola je najvažnije ne požurivati kožu. Treba mu dosljednost, dobra hidratacija i zaštita od sunca.
• Kada se uvede postepeno i koristi bez pretjerivanja, može biti jedan od najkorisnijih sastojaka u njezi kože, ali samo ako mu date vrijeme da radi.
  
  
   

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: @maisonalaia