TEKST: Bonjour.ba, Promotivni članak
DATUM OBJAVE: 8.11.2023.
Fizička aktivnost i pravilna prehrana su osnovni temelji zdravog životnog stila. Pravilne prehrambene navike se stvaraju i usvajaju od najranije životne dobi, formirajući tako temelj pravilnog stila života u odraslom razdoblju.
Konzumiranje nezdrave, visokokalorične prehrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima u kombinaciji s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i izraženim sjedilačkim navikama utiče na pojavu pretilosti kod djece, smatra profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević koji svake godine vrši opsežna istraživanja o prehrambenom znanju i navikama školaraca u BiH, a koje u okviru projekta Zdravo! svake godine sprovodi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, u saradnji sa partnerom, Atletskim Savezom BiH.
Profesor Erol Kovačević
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Profesor Kovačević upozorava da pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost imaju značajnog uticaja na pojavu primarne hipertenzije i promjenu lipidnog profila kod djece.
„Kada su u pitanju prehrambene navike naše djece, potrebno je naglasiti da situacija nije zadovoljavajuća niti u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu. Djeca uglavnom konzumiraju hranu koja im je dostupna ili koju najviše vole zbog čega preko 55% učenika u školi jede hranu koju donese od kuće ili kupi u objektima u blizini škole, a samo 9,9% učenika jede hranu iz školske kuhinje.
Također, postoji problem i u kvaliteti namirnica koje djeca konzumiraju. Značajan broj djece često konzumira namirnice kao što su: slatkiši, grickalice, gazirana pića i brza hrana. U tom smislu zabrinjavajući je podatak da 10% učenika u školi konzumira isključivo grickalice i slatkiše odnosno nezdravu hranu.
Rezultati istraživanja pokazuju da dnevna konzumacija samo pet grama trans masnih kiselina, što odgovara jednom obroku hrane, povisuje LDL- (loš) holesterol, snižava HDL- (dobar) holesterol i povećava rizik za infarkt miokarda za oko 25%.
Kao pokušaj da se ovaj problem umanji neke zdravstvene institucije predlažu usvajanje i provođenje pravilnika o prehrani, kojim bi se u prehranu uvrstile namirnice s nižim sadržajem ukupnih masti, zasićenih masti, trans masnih kiselina, holesterola, rafiniranih ugljikohidrata i soli naglašavajući pri tome da se ova pravila odnose na svu djecu i adolescente u svrhu populacijskog pristupa kontrole kardiovaskularnog rizika“, ističe profesor Kovačević.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Zbog svega pobrojanog, bitno je naglasiti da u dokumentima koji su izdati od strane vodećih javnozdravstvenih institucija stoji da djeca konzumiraju što više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, polumasno ili nemasno mlijeko i mliječne proizvode, a da trebaju izbjegavati ili ograničiti unos brze hrane, slatkiša, te ograničiti unos soli.
„Naša djeca nedovoljno konzumiraju voće i povrće. Obzirom na važnost povrća u jelovniku djece školske dobi, posebnu pažnju je neophodno obratiti na oko 10% anketirane djece koja povrće konzumiraju jednom sedmično ili ga uopšte ne konzumiraju i oko 6% djece koja imaju iste navike kada je u pitanju konzumiranje voća.
S druge strane analiza nivoa tjelesne aktivnosti ukazuje da stručne preporuke u kontekstu svakodnevnog tjelesnog vježbanja praktikuje oko 20 % učenika. Posebno brine podatak da je preko 6% učenika tjelesno aktivno samo jedan dan sedmično, a 3,5% učenika niti jedan dan u sedmici nisu tjelesno aktivni!
U trenutku kada globalno vlada pandemija tjelesne neaktivnosti, ovi podaci su od izuzetne važnosti, naročito ako se u obzir uzme značaj i uloga redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje ali i pravilan rast i razvoj djece školskog uzrasta. Rezultati istraživanja pokazuju da je tjelesna neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Smanjena tjelesna aktivnost se dovodi u vezu sa sjedilačkim načinom života koji nastaje zahvaljujući korištenju motoriziranog prijevoza i povećanom korištenju ekrana za rad manjem bavljenju sportom i rekreacijom. Dokazi pokazuju da kod djece i adolescenata sa smanjenim nivoom tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja adipoznosti (pretilosti-debljanje), lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, slabija kondicija, problema u ponašanju i smanjenog trajanja sna.
Obzirom na sve ranije pomenuto ne čudi podatak da preko 22% učenika smatra da ima problema sa povišenom tjelesnom težinom tj. da su pretili i da bi trebali smršati, a da je njih približno 12% trenutno na nekoj dijeti“, pojašnjava profesor Kovačević.
Foto: Pexels
Osim hrane i fizičke aktivnosti, esencijalnu ulogu u funkcionisanju tijela igra i voda. Obzirom da je voda prosječno zastupljena u oko 55% ukupne mase odraslih osoba, dok se kod djece taj procenat u prosjeku kreće oko 70%, zbog čega djeca imaju veću potrebu za konzumacijom vode, ali su i više podložna dehidraciji.
„Kada govorimo o preporučenim dnevnim količinama vode, potrebno je naglasiti da ona ovisi o mnogo faktora od kojih su najvažniji: tjelesna masa, dob, spol, nivo tjelesne aktivnosti, ali i okolinski faktori. Kao opšte preporuke u literaturi se navodi da djeca treba da unose 1,5ml vode po 1kcal energetske potrošnje.
Pojednostavljeno rečeno, preporučuje se da djeca od 4 do 14 godina trebaju unositi između 1,2 do 1,8L vode dnevno, a od 14 do 18 godina oko 2,5L dnevno. Važno je naglasiti da 20 i 30 % ukupne količine vode se unosi putem hrane. Zbog toga je u tom kontekstu optimalne hidratacije izrazito važno unositi hranu sa većim procentom vode.
Zato različite vrste supa i juha čine se kao idealan obrok, jer je voda u njima zastupljena između 80-95%. Također, ove namirnice osim što pomažu u hidrataciji, sadrže visoko vrijedne nutrijente, i kao takve bi trebale biti svakodnevno na meniju djece školske dobi“, smatra profesor Kovačević.
S ciljem doprinosa podizanju zdravijih generacija, tim stručnjaka kompanije Nestlé je, zajedno sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini pokrenuto Zdravo! Akademiju - jedinstvenu digitalnu platformu koja služi kao svojevrsni vodič ka zdravijem životnom stilu, a već 14.-tu godinu se održava Nestlé Zdravo! atletski kup koji promoviše tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu među školskom djecom.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
NESTLÉ U ZAJEDNICI
O projektu Zdravo!
Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o prehrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu.
Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, Nutriporcija – planer jelovnika koji pomaže pri sastavljanje balansiranog obroka i kuharica Zdravo! kuhaj sa mnoštvom ideja za zabavna i zdrava jela bogata svim potrebnim nutrijentima. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za stimulisanje djece na fizičku aktivnost.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Bonjour.ba - PR
Dugo je formula za ljeto bila jednostavna: SPF i hidratantna krema. No, baš kao što se moda okrenula quiet luxury estetici, i svijet ljepote prolazi kroz tihu revoluciju.
Danas luksuz nije "ispeglano" lice, već zdrava, jedra i blistava koža koja izgleda moćno čak i bez trunke šminke.
Ovaj zaokret ka skin quality trendu fokus stavlja na unutrašnju regeneraciju. Više nije dovoljno samo štititi površinu već je cilj pripremiti kožu na ćelijskom nivou da sama pobijedi dehidraciju i sunce.
O tome kako postići autentičan ljetni glow bez klasičnih korekcija, razgovarali smo sa dr. Mateom Ćorlukom, specijalisticom dermatovenerologije, koja nam otkriva zašto su polinukleotidi postali tajni saveznik kože koja zrači zdravljem.
Svijet estetike se promijenio, danas svi pričaju o „skin quality“ trendu. Šta to zapravo znači u Vašoj praksi i zašto je prirodan izgled postao novi ultimativni luksuz?
U suvremenoj estetskoj dermatologiji fokus se značajno pomaknuo s klasične korekcije volumena i pojedinačnih bora na ono što danas nazivamo „skin quality“.
Prije svega, to podrazumijeva zdravu strukturu kože, dobru hidrataciju, elastičnost, ujednačen ton, prirodan sjaj i očuvanu funkcionalnost kože.
U mojoj praksi to znači individualiziran i regenerativan pristup estetskoj medicini. Umjesto agresivnih transformacija, cilj je dugoročno unapređenje kvalitete kože kroz stimulaciju kolagena, bioremodeling, skinboostere, napredne laserske i energy-based tretmane te precizno planirane minimalno invazivne procedure.
Prirodan izgled postao je novi oblik luksuza upravo zato što odražava sofisticiranost i suptilnost.
Nekada je luksuz bio vidljiv efekt estetskog zahvata, dok je danas najveći uspjeh kada lice izgleda zdravo, svježe i odmorno, bez očitih znakova intervencije. Pacijenti su informiraniji, educiraniji i sve više traže rezultate koji poštuju biologiju starenja.
Polinukleotidi su trenutno „it“ tretman o kojem bruje svjetski beauty magazini. Možete li nam na jednostavan način objasniti o čemu se radi i zašto ih nazivaju hranom za ćelije?
Polinukleotidi su jedan od najpopularniji bioregenerativnih trendova u suvremenoj estetskoj medicini jer ne djeluju po principu „maskiranja“ problema, već poticanja kože da se sama regenerira.
Riječ je o visoko pročišćenim prirodnim fragmentima DNA deriviranih iz pastrmke koji imaju snažan regenerativni i reparativni učinak na tkivo. Upravo zato ih često nazivamo „hranom za stanice“, iako je preciznije reći da oni stvaraju optimalno okruženje u kojem stanice kože mogu kvalitetnije funkcionirati i obnavljati se.
Njihovo djelovanje temelji se na stimulaciji fibroblasta, ključnih stanica odgovornih za proizvodnju kolagena, elastina i hijaluronske kiseline. Polinukleotidi, također, imaju snažan antioksidativni učinak, poboljšavaju mikrocirkulaciju i doprinose regeneraciji kože oštećene starenjem, stresom, UV zračenjem ili upalnim procesima.
Danas se među vodećim primjerima ističu tehnologije koje razvija talijanska tvrtka Mastelli, poznate po visoko pročišćenim polinukleotidima i dugogodišnjem istraživanju regenerativne medicine.
Često čujemo da se koža za ljeto priprema SPF-om, ali je vrlo važna i ta priprema „iznutra“? Kako se to postiže tretmanom polinukleotida?
Danas znamo da kvalitetna priprema kože za ljeto ne podrazumijeva samo korištenje SPF zaštite, iako je ona apsolutni temelj svake anti-age i preventivne rutine. Kožu je potrebno pripremiti i „iznutra“, a upravo tu važnu ulogu imaju polinukleotidi.
Jedna od ključnih prednosti polinukleotida uoči ljeta jest njihova sposobnost dubinske hidratacije.
Koža tijekom ljeta vrlo lako postaje dehidrirana zbog sunca, visokih temperatura, klimatiziranih prostora i češćeg izlaganja vanjskim utjecajima. Kada je koža dobro regenerirana i hidratizirana iznutra, ona bolje zadržava vlagu, izgleda svježije i manje je sklona iritacijama te umornom izgledu.
Osim toga, polinukleotidi imaju snažan antioksidativni učinak, što je izuzetno važno u kontekstu UV oštećenja. Iako ne mogu zamijeniti SPF zaštitu, oni pomažu koži da se učinkovitije nosi s oksidativnim stresom koji nastaje uslijed izlaganja suncu.
Na taj način djeluju i preventivno protiv prijevremenog starenja kože, gubitka elastičnosti i narušavanja kvalitete kože nakon ljeta.
Koliko tretmana polinukleotidima je potrebno da bi koža zablistala?
Broj tretmana polinukleotidima uvijek ovisi o kvaliteti kože, dobi pacijenta i cilju koji želimo postići, no najčešće preporučujemo protokol od 3 do 4 tretmana u razmacima od otprilike 2 do 4 tjedna.
Prvi znakovi poboljšanja često se primjećuju već nakon prvih nekoliko tjedana, koža djeluje svježije, hidratiziranije i odmornije, dok se puni efekt razvija postupno kroz naredne mjesece, kako dolazi do stimulacije kolagena i poboljšanja kvalitete dermisa.
Nakon početne serije tretmana, preporučuju se i održavajući tretmani svakih nekoliko mjeseci kako bi se dugoročno očuvala kvaliteta kože.
Mnoge žene se plaše da će nakon estetskih tretmana izgledati „promijenjeno“. Kako polinukleotidi postižu taj svježi, odmorni izgled bez dodavanja volumena ili mijenjanja crta lica?
Jedan od najvećih trendova današnje estetske medicine upravo je takozvana „quiet luxury estetika“ pristup u kojem cilj nije promijeniti lice, nego očuvati njegovu prirodnost i unaprijediti kvalitetu kože.
Važno je naglasiti da polinukleotidi nisu tretman koji mijenja crte lica ili stvara volumen, nego tretman koji vraća koži njezinu funkcionalnost, vitalnost i prirodan sjaj. Upravo zato pacijenti često kažu da nakon tretmana izgledaju „svježije i zdravije“, bez dojma da su išta estetski korigirali.
Za kraj, kako bi izgledala idealna „skin health“ rutina za ljeto prema Vašem mišljenju? Gdje se u toj priči susreću vrhunska tehnologija u ordinaciji i kućna njega?
Temelj svake rutine svakako je kvalitetna fotoprotekcija. SPF se danas ne smatra samo zaštitom od opeklina, nego najvažnijim anti-age proizvodom jer štiti kolagen, sprječava fotostarenje i čuva integritet kože.
Uz to, izuzetno je važna svakodnevna hidratacija kože te antioksidativna zaštita kroz pravilno odabranu kućnu njegu, posebno serume i preparate koji pomažu neutralizirati slobodne radikale nastale izlaganjem suncu.
Nakon bilo kakvih estetskih zahvata pacijentima doma preporučujem i Postopix kremu koja ublažava eventualne modrice.
Volim reći da kućna njega održava kvalitetu kože na dnevnoj razini, dok tretmani u ordinaciji djeluju kao „biološki trening“ za kožu, jačajući njezine prirodne mehanizme obnove i obrane.
Tek kombinacijom ta dva pristupa možemo postići ono što danas smatramo idealom moderne estetike, zdravu, otpornu i prirodno lijepu kožu koja ne izgleda preopterećeno tretmanima, nego svježe, uravnoteženo i autentično.
Foto: PR
Naslovna fotografija: @moonandparis
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
