TEKST: Bonjour.ba, Promotivni članak
DATUM OBJAVE: 8.11.2023.
Fizička aktivnost i pravilna prehrana su osnovni temelji zdravog životnog stila. Pravilne prehrambene navike se stvaraju i usvajaju od najranije životne dobi, formirajući tako temelj pravilnog stila života u odraslom razdoblju.
Konzumiranje nezdrave, visokokalorične prehrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima u kombinaciji s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i izraženim sjedilačkim navikama utiče na pojavu pretilosti kod djece, smatra profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević koji svake godine vrši opsežna istraživanja o prehrambenom znanju i navikama školaraca u BiH, a koje u okviru projekta Zdravo! svake godine sprovodi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, u saradnji sa partnerom, Atletskim Savezom BiH.
Profesor Erol Kovačević
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Profesor Kovačević upozorava da pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost imaju značajnog uticaja na pojavu primarne hipertenzije i promjenu lipidnog profila kod djece.
„Kada su u pitanju prehrambene navike naše djece, potrebno je naglasiti da situacija nije zadovoljavajuća niti u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu. Djeca uglavnom konzumiraju hranu koja im je dostupna ili koju najviše vole zbog čega preko 55% učenika u školi jede hranu koju donese od kuće ili kupi u objektima u blizini škole, a samo 9,9% učenika jede hranu iz školske kuhinje.
Također, postoji problem i u kvaliteti namirnica koje djeca konzumiraju. Značajan broj djece često konzumira namirnice kao što su: slatkiši, grickalice, gazirana pića i brza hrana. U tom smislu zabrinjavajući je podatak da 10% učenika u školi konzumira isključivo grickalice i slatkiše odnosno nezdravu hranu.
Rezultati istraživanja pokazuju da dnevna konzumacija samo pet grama trans masnih kiselina, što odgovara jednom obroku hrane, povisuje LDL- (loš) holesterol, snižava HDL- (dobar) holesterol i povećava rizik za infarkt miokarda za oko 25%.
Kao pokušaj da se ovaj problem umanji neke zdravstvene institucije predlažu usvajanje i provođenje pravilnika o prehrani, kojim bi se u prehranu uvrstile namirnice s nižim sadržajem ukupnih masti, zasićenih masti, trans masnih kiselina, holesterola, rafiniranih ugljikohidrata i soli naglašavajući pri tome da se ova pravila odnose na svu djecu i adolescente u svrhu populacijskog pristupa kontrole kardiovaskularnog rizika“, ističe profesor Kovačević.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Zbog svega pobrojanog, bitno je naglasiti da u dokumentima koji su izdati od strane vodećih javnozdravstvenih institucija stoji da djeca konzumiraju što više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, polumasno ili nemasno mlijeko i mliječne proizvode, a da trebaju izbjegavati ili ograničiti unos brze hrane, slatkiša, te ograničiti unos soli.
„Naša djeca nedovoljno konzumiraju voće i povrće. Obzirom na važnost povrća u jelovniku djece školske dobi, posebnu pažnju je neophodno obratiti na oko 10% anketirane djece koja povrće konzumiraju jednom sedmično ili ga uopšte ne konzumiraju i oko 6% djece koja imaju iste navike kada je u pitanju konzumiranje voća.
S druge strane analiza nivoa tjelesne aktivnosti ukazuje da stručne preporuke u kontekstu svakodnevnog tjelesnog vježbanja praktikuje oko 20 % učenika. Posebno brine podatak da je preko 6% učenika tjelesno aktivno samo jedan dan sedmično, a 3,5% učenika niti jedan dan u sedmici nisu tjelesno aktivni!
U trenutku kada globalno vlada pandemija tjelesne neaktivnosti, ovi podaci su od izuzetne važnosti, naročito ako se u obzir uzme značaj i uloga redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje ali i pravilan rast i razvoj djece školskog uzrasta. Rezultati istraživanja pokazuju da je tjelesna neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Smanjena tjelesna aktivnost se dovodi u vezu sa sjedilačkim načinom života koji nastaje zahvaljujući korištenju motoriziranog prijevoza i povećanom korištenju ekrana za rad manjem bavljenju sportom i rekreacijom. Dokazi pokazuju da kod djece i adolescenata sa smanjenim nivoom tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja adipoznosti (pretilosti-debljanje), lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, slabija kondicija, problema u ponašanju i smanjenog trajanja sna.
Obzirom na sve ranije pomenuto ne čudi podatak da preko 22% učenika smatra da ima problema sa povišenom tjelesnom težinom tj. da su pretili i da bi trebali smršati, a da je njih približno 12% trenutno na nekoj dijeti“, pojašnjava profesor Kovačević.
Foto: Pexels
Osim hrane i fizičke aktivnosti, esencijalnu ulogu u funkcionisanju tijela igra i voda. Obzirom da je voda prosječno zastupljena u oko 55% ukupne mase odraslih osoba, dok se kod djece taj procenat u prosjeku kreće oko 70%, zbog čega djeca imaju veću potrebu za konzumacijom vode, ali su i više podložna dehidraciji.
„Kada govorimo o preporučenim dnevnim količinama vode, potrebno je naglasiti da ona ovisi o mnogo faktora od kojih su najvažniji: tjelesna masa, dob, spol, nivo tjelesne aktivnosti, ali i okolinski faktori. Kao opšte preporuke u literaturi se navodi da djeca treba da unose 1,5ml vode po 1kcal energetske potrošnje.
Pojednostavljeno rečeno, preporučuje se da djeca od 4 do 14 godina trebaju unositi između 1,2 do 1,8L vode dnevno, a od 14 do 18 godina oko 2,5L dnevno. Važno je naglasiti da 20 i 30 % ukupne količine vode se unosi putem hrane. Zbog toga je u tom kontekstu optimalne hidratacije izrazito važno unositi hranu sa većim procentom vode.
Zato različite vrste supa i juha čine se kao idealan obrok, jer je voda u njima zastupljena između 80-95%. Također, ove namirnice osim što pomažu u hidrataciji, sadrže visoko vrijedne nutrijente, i kao takve bi trebale biti svakodnevno na meniju djece školske dobi“, smatra profesor Kovačević.
S ciljem doprinosa podizanju zdravijih generacija, tim stručnjaka kompanije Nestlé je, zajedno sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini pokrenuto Zdravo! Akademiju - jedinstvenu digitalnu platformu koja služi kao svojevrsni vodič ka zdravijem životnom stilu, a već 14.-tu godinu se održava Nestlé Zdravo! atletski kup koji promoviše tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu među školskom djecom.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
NESTLÉ U ZAJEDNICI
O projektu Zdravo!
Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o prehrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu.
Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, Nutriporcija – planer jelovnika koji pomaže pri sastavljanje balansiranog obroka i kuharica Zdravo! kuhaj sa mnoštvom ideja za zabavna i zdrava jela bogata svim potrebnim nutrijentima. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za stimulisanje djece na fizičku aktivnost.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Lamija Muratagić
Posljednjih mjeseci TikTok ima novo objašnjenje za lice koje ujutro izgleda natečeno, teže, zaobljenije ili jednostavno “drukčije” nego inače.
Naziva ga cortisol face i vrlo brzo ga veže za stres, loš ritam, premalo sna i osjećaj da tijelo više ne prati tempo koji mu namećemo.
Zvuči uvjerljivo, posebno jer se mnogi prepoznaju u toj slici. Lice koje zadržava vodu, podočnjaci koji se ne daju lako prekriti, vilica koja izgleda manje definisano i koža koja djeluje umorno. Ipak, ovdje vrijedi napraviti važnu razliku. Cortisol face nije medicinska dijagnoza, nego viralni naziv za izgled koji može imati više uzroka.
Kortizol je važan i vrlo često pogrešno shvaćen hormon. Proizvode ga nadbubrežne žlijezde, a tijelu pomaže da se nosi sa stresom, reguliše energiju, krvni pritisak, šećer u krvi i dnevni ritam organizma. Njegov nivo se prirodno mijenja tokom dana. Najviši je ujutro, kada tijelo treba signal za buđenje, a niži navečer, kada se organizam priprema za san.
Kortizol je zgodno objašnjenje jer zvuči ozbiljno, ali lice rijetko ima samo jedan razlog. Natečenost je često posljedica sna, soli, ciklusa, alergija ili ritma koji se promijenio posljednjih dana.
Ideja da jedan stresan period može preko noći napraviti potpuno novo lice zvuči dramatično, ali stručnjaci su oprezniji. Svakodnevni stres može uticati na san, apetit, izbor hrane, upale na koži i opći osjećaj iscrpljenosti, ali nije najčešći razlog za primjetnu otečenost lica.
Mnogo češći krivci su jednostavniji i teži za priznati. Slana večera, premalo sna, dehidracija, alkohol, PMS, alergije, sinusne tegobe, reakcija na novi skincare proizvod ili određeni lijekovi mogu vrlo lako učiniti da lice ujutro izgleda natečenije. U tom slučaju ne govorimo nužno o visokom kortizolu, nego o zadržavanju tekućine, iritaciji ili reakciji tijela na nešto što se desilo prethodnih dana.
To ne znači da stres nema veze s licem. Ima, ali često indirektno. Kada smo pod pritiskom, češće spavamo lošije, preskačemo obroke ili jedemo slaniju i prerađenu hranu, pijemo više kafe, manje vode i tijelo ulazi u ritam koji se vrlo brzo vidi na koži. Stres tada nije jedini krivac, nego pokretač niza navika koje ostave trag.
Postoji stanje u kojem hronično povišen kortizol zaista može promijeniti izgled lica i tijela. Kod Cushingovog sindroma lice može postati zaobljenije, ali se obično javljaju i drugi simptomi: naglo nakupljanje težine oko trupa, slabost mišića, tanje ruke i noge, masne naslage u gornjem dijelu leđa, lako stvaranje modrica, jače akne, povišen pritisak i široke ljubičaste strije.
Ako se natečenost lica pojavljuje uz takve simptome, rješenje nije limfna masaža s TikToka, nego pregled kod ljekara. Isto vrijedi ako je otok nagao, bolan, jednostran, traje dugo, pogoršava se ili se javlja uz otežano disanje, temperaturu, crvenilo ili osip.
Ako se lice povremeno budi natečeno, prvi korak nije panično traženje načina da “spustite kortizol”. Bolje je pogledati prethodna 24 do 72 sata. Koliko ste spavali, šta ste jeli, jeste li pili dovoljno vode, jeste li pretjerali sa slanim grickalicama, alkoholom ili kafom, imate li alergiju, jeste li uveli novi proizvod za lice ili uzimate terapiju koja može zadržavati tekućinu.
Kod blage jutarnje natečenosti najčešće pomažu san, voda, manje slane i prerađene hrane, lagano kretanje, hladni oblozi i nježnija skincare rutina. Ako koža već reaguje, pilinge, kiseline i jake aktivne sastojke bolje je pauzirati nego dodatno gurati lice preko granice.
Cortisol face je zato koristan samo ako nas natjera da obratimo pažnju na obrasce. Ne da se dijagnosticiramo ispred ogledala, nego da primijetimo kada se natečenost ponavlja, kada dolazi uz druge simptome i kada tijelo traži ozbiljniju provjeru.
Stres se može vidjeti na licu, ali lice nije uvijek dokaz stresa.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @hollybroomhall
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
