TEKST: Bonjour.ba, Promotivni članak
DATUM OBJAVE: 8.11.2023.
Fizička aktivnost i pravilna prehrana su osnovni temelji zdravog životnog stila. Pravilne prehrambene navike se stvaraju i usvajaju od najranije životne dobi, formirajući tako temelj pravilnog stila života u odraslom razdoblju.
Konzumiranje nezdrave, visokokalorične prehrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima u kombinaciji s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i izraženim sjedilačkim navikama utiče na pojavu pretilosti kod djece, smatra profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević koji svake godine vrši opsežna istraživanja o prehrambenom znanju i navikama školaraca u BiH, a koje u okviru projekta Zdravo! svake godine sprovodi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, u saradnji sa partnerom, Atletskim Savezom BiH.
Profesor Erol Kovačević
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Profesor Kovačević upozorava da pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost imaju značajnog uticaja na pojavu primarne hipertenzije i promjenu lipidnog profila kod djece.
„Kada su u pitanju prehrambene navike naše djece, potrebno je naglasiti da situacija nije zadovoljavajuća niti u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu. Djeca uglavnom konzumiraju hranu koja im je dostupna ili koju najviše vole zbog čega preko 55% učenika u školi jede hranu koju donese od kuće ili kupi u objektima u blizini škole, a samo 9,9% učenika jede hranu iz školske kuhinje.
Također, postoji problem i u kvaliteti namirnica koje djeca konzumiraju. Značajan broj djece često konzumira namirnice kao što su: slatkiši, grickalice, gazirana pića i brza hrana. U tom smislu zabrinjavajući je podatak da 10% učenika u školi konzumira isključivo grickalice i slatkiše odnosno nezdravu hranu.
Rezultati istraživanja pokazuju da dnevna konzumacija samo pet grama trans masnih kiselina, što odgovara jednom obroku hrane, povisuje LDL- (loš) holesterol, snižava HDL- (dobar) holesterol i povećava rizik za infarkt miokarda za oko 25%.
Kao pokušaj da se ovaj problem umanji neke zdravstvene institucije predlažu usvajanje i provođenje pravilnika o prehrani, kojim bi se u prehranu uvrstile namirnice s nižim sadržajem ukupnih masti, zasićenih masti, trans masnih kiselina, holesterola, rafiniranih ugljikohidrata i soli naglašavajući pri tome da se ova pravila odnose na svu djecu i adolescente u svrhu populacijskog pristupa kontrole kardiovaskularnog rizika“, ističe profesor Kovačević.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Zbog svega pobrojanog, bitno je naglasiti da u dokumentima koji su izdati od strane vodećih javnozdravstvenih institucija stoji da djeca konzumiraju što više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, polumasno ili nemasno mlijeko i mliječne proizvode, a da trebaju izbjegavati ili ograničiti unos brze hrane, slatkiša, te ograničiti unos soli.
„Naša djeca nedovoljno konzumiraju voće i povrće. Obzirom na važnost povrća u jelovniku djece školske dobi, posebnu pažnju je neophodno obratiti na oko 10% anketirane djece koja povrće konzumiraju jednom sedmično ili ga uopšte ne konzumiraju i oko 6% djece koja imaju iste navike kada je u pitanju konzumiranje voća.
S druge strane analiza nivoa tjelesne aktivnosti ukazuje da stručne preporuke u kontekstu svakodnevnog tjelesnog vježbanja praktikuje oko 20 % učenika. Posebno brine podatak da je preko 6% učenika tjelesno aktivno samo jedan dan sedmično, a 3,5% učenika niti jedan dan u sedmici nisu tjelesno aktivni!
U trenutku kada globalno vlada pandemija tjelesne neaktivnosti, ovi podaci su od izuzetne važnosti, naročito ako se u obzir uzme značaj i uloga redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje ali i pravilan rast i razvoj djece školskog uzrasta. Rezultati istraživanja pokazuju da je tjelesna neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Smanjena tjelesna aktivnost se dovodi u vezu sa sjedilačkim načinom života koji nastaje zahvaljujući korištenju motoriziranog prijevoza i povećanom korištenju ekrana za rad manjem bavljenju sportom i rekreacijom. Dokazi pokazuju da kod djece i adolescenata sa smanjenim nivoom tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja adipoznosti (pretilosti-debljanje), lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, slabija kondicija, problema u ponašanju i smanjenog trajanja sna.
Obzirom na sve ranije pomenuto ne čudi podatak da preko 22% učenika smatra da ima problema sa povišenom tjelesnom težinom tj. da su pretili i da bi trebali smršati, a da je njih približno 12% trenutno na nekoj dijeti“, pojašnjava profesor Kovačević.
Foto: Pexels
Osim hrane i fizičke aktivnosti, esencijalnu ulogu u funkcionisanju tijela igra i voda. Obzirom da je voda prosječno zastupljena u oko 55% ukupne mase odraslih osoba, dok se kod djece taj procenat u prosjeku kreće oko 70%, zbog čega djeca imaju veću potrebu za konzumacijom vode, ali su i više podložna dehidraciji.
„Kada govorimo o preporučenim dnevnim količinama vode, potrebno je naglasiti da ona ovisi o mnogo faktora od kojih su najvažniji: tjelesna masa, dob, spol, nivo tjelesne aktivnosti, ali i okolinski faktori. Kao opšte preporuke u literaturi se navodi da djeca treba da unose 1,5ml vode po 1kcal energetske potrošnje.
Pojednostavljeno rečeno, preporučuje se da djeca od 4 do 14 godina trebaju unositi između 1,2 do 1,8L vode dnevno, a od 14 do 18 godina oko 2,5L dnevno. Važno je naglasiti da 20 i 30 % ukupne količine vode se unosi putem hrane. Zbog toga je u tom kontekstu optimalne hidratacije izrazito važno unositi hranu sa većim procentom vode.
Zato različite vrste supa i juha čine se kao idealan obrok, jer je voda u njima zastupljena između 80-95%. Također, ove namirnice osim što pomažu u hidrataciji, sadrže visoko vrijedne nutrijente, i kao takve bi trebale biti svakodnevno na meniju djece školske dobi“, smatra profesor Kovačević.
S ciljem doprinosa podizanju zdravijih generacija, tim stručnjaka kompanije Nestlé je, zajedno sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini pokrenuto Zdravo! Akademiju - jedinstvenu digitalnu platformu koja služi kao svojevrsni vodič ka zdravijem životnom stilu, a već 14.-tu godinu se održava Nestlé Zdravo! atletski kup koji promoviše tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu među školskom djecom.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
NESTLÉ U ZAJEDNICI
O projektu Zdravo!
Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o prehrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu.
Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, Nutriporcija – planer jelovnika koji pomaže pri sastavljanje balansiranog obroka i kuharica Zdravo! kuhaj sa mnoštvom ideja za zabavna i zdrava jela bogata svim potrebnim nutrijentima. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za stimulisanje djece na fizičku aktivnost.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste početkom nove godine odlučili uvesti trening u svoju rutinu, važno je krenuti polako i promišljeno. Ne zbog forme, nego zbog tijela koje treba vrijeme da se navikne, razumije i odgovori.
Upravo na toj ideji nastao je pilates. Kada je Joseph Pilates osmislio ovaj sistem vježbanja, teško je mogao zamisliti da će takav pristup pokretu jednog dana preći granice i postati globalni fenomen. Ipak, suština je ostala ista: tijelo koje se vodi, a ne forsira.
Tu razliku vrlo brzo osjetite u praksi. U načinu na koji se pokret objašnjava, u pažnji prema detalju i u osjećaju da ste tu zbog sebe, a ne zbog savršenstva.
Kada su nam se otvorila vrata Moon Reformer Pilates Studija, na adresi Mula Mustafe Bašeskije 17, bilo je jasno da se ovdje radi upravo tako. Pokret nije brz ni nametnut, nego povezan s disanjem, fokusom i mirom. Taj odnos prema pokretu bio je razlog da kroz format Bonjour zaviruje uđemo iza scene i prikažemo kako ovaj sistem izgleda iznutra.
U ovom izdanju fokus nije na klasičnom predstavljanju studija, nego na načinu razmišljanja koji stoji iza treninga. Kroz razgovor instruktora otvaraju se teme koje se rijetko čuju u uobičajenim opisima pilatesa, od početnih iskustava i čestih grešaka do odnosa snage, kontrole i mitova koji prate ovu vrstu vježbanja.
Moon Reformer Pilates Studio vodi Daneya Iman, voditeljica studija i glavna trenerica, čiji se pristup temelji na preciznom vođenju i dugoročnom radu s tijelom. Uz nju je Bulat Gareev, baletan Narodnog pozorišta Sarajevo i part-time pilates trener, čije profesionalno razumijevanje kontrole i balansa dodatno oblikuje način rada u studiju.
Daneya Iman, voditeljica studija i glavna trenerica i Bulat Gareev, trener i baletan Narodnog pozorišta Sarajevo
U nastavku donosimo njihove odgovore.
Bulat se svog prvog susreta s reformerom vrlo jasno sjeća. Ne zato što je bio lagan, nego upravo suprotno. „Bilo mi je baš teško. Osjetio sam mišiće za koje nisam ni znao da postoje.“ I to je, slažu se oboje, iskustvo koje većina ljudi prođe na početku, ne zbog težine vježbi, nego zbog drugačijeg načina rada s tijelom.
Jedna od najčešćih grešaka na reformeru, objašnjava Daneya, dešava se onda kada tijelo pokuša „olakšati“ sebi pokret. Rebra izlaze naprijed, trbušni mišići se ne aktiviraju, a karlica izlazi iz neutralne pozicije.
„Tu je ključno zadržati neutralnu karlicu, aktivirati gluteus i osloniti se na trbušne mišiće“, objašnjava dok pokazuje pokret. Upravo zato vođenje treninga igra presudnu ulogu.
Na pitanje šta je važnije na reformeru, snaga ili kontrola, odgovor Bulata dolazi brzo i bez dileme. Kontrola.
Daneya se nadovezuje i podsjeća da pilates u svom izvornom obliku potiče iz kontrolologije. Snaga je važna, ali bez kontrole pokreta gubi smisao. Upravo taj balans čini razliku između vježbanja i svjesnog rada s tijelom.
Bulat svoj balans gradi jednostavno: kombinacijom pilatesa i baleta. Balet vježba svakodnevno, dok se pilatesu vraća dva do tri puta sedmično. Uz to, vodi računa o oporavku i podršci tijelu.
Za oboje, pilates nije nešto što se „odrađuje po rasporedu“, nego alat koji pomaže tijelu da ostane funkcionalno, snažno i zdravo dugoročno.
Jedan od najčešćih mitova o pilatesu, kaže Daneya, jeste da se radi samo o rastezanju i istezanju: "Pilates nema veze s tim. Mi radimo mnogo snage na pilatesu i oblikovanje tijela na razne načine.“
Ako na početku nove godine razmišljate o odluci koju želite zaista zadržati, reformer pilates je dobar izbor jer tijelu daje prostor da se pokrene bez naglih odluka i pritiska. Fokus nije na maksimumu od prvog treninga, nego na sigurnosti, kontroli i postepenom povratku u ritam.
Već nakon prvog dolaska osjeti se razlika jer je aktivnije tijelo, ali ne iscrpljeno, a energija se vraća tiho i prirodno. Upravo zbog toga ovakav pristup često postaje održiv početak rutine kojoj se lakše ostaje dosljedan.
Ostalo je na vama da dođete na adresu Mula Mustafe Bašeskije 17, na prvom spratu, probate i sami osjetite. Bez forsiranja, ali s onim tihim osjećajem energije koji vas polako vraća u ritam. U Moon Reformer Pilates Studiu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
