TEKST: Bonjour.ba, Promotivni članak
DATUM OBJAVE: 8.11.2023.
Fizička aktivnost i pravilna prehrana su osnovni temelji zdravog životnog stila. Pravilne prehrambene navike se stvaraju i usvajaju od najranije životne dobi, formirajući tako temelj pravilnog stila života u odraslom razdoblju.
Konzumiranje nezdrave, visokokalorične prehrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima u kombinaciji s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i izraženim sjedilačkim navikama utiče na pojavu pretilosti kod djece, smatra profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević koji svake godine vrši opsežna istraživanja o prehrambenom znanju i navikama školaraca u BiH, a koje u okviru projekta Zdravo! svake godine sprovodi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, u saradnji sa partnerom, Atletskim Savezom BiH.
Profesor Erol Kovačević
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Profesor Kovačević upozorava da pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost imaju značajnog uticaja na pojavu primarne hipertenzije i promjenu lipidnog profila kod djece.
„Kada su u pitanju prehrambene navike naše djece, potrebno je naglasiti da situacija nije zadovoljavajuća niti u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu. Djeca uglavnom konzumiraju hranu koja im je dostupna ili koju najviše vole zbog čega preko 55% učenika u školi jede hranu koju donese od kuće ili kupi u objektima u blizini škole, a samo 9,9% učenika jede hranu iz školske kuhinje.
Također, postoji problem i u kvaliteti namirnica koje djeca konzumiraju. Značajan broj djece često konzumira namirnice kao što su: slatkiši, grickalice, gazirana pića i brza hrana. U tom smislu zabrinjavajući je podatak da 10% učenika u školi konzumira isključivo grickalice i slatkiše odnosno nezdravu hranu.
Rezultati istraživanja pokazuju da dnevna konzumacija samo pet grama trans masnih kiselina, što odgovara jednom obroku hrane, povisuje LDL- (loš) holesterol, snižava HDL- (dobar) holesterol i povećava rizik za infarkt miokarda za oko 25%.
Kao pokušaj da se ovaj problem umanji neke zdravstvene institucije predlažu usvajanje i provođenje pravilnika o prehrani, kojim bi se u prehranu uvrstile namirnice s nižim sadržajem ukupnih masti, zasićenih masti, trans masnih kiselina, holesterola, rafiniranih ugljikohidrata i soli naglašavajući pri tome da se ova pravila odnose na svu djecu i adolescente u svrhu populacijskog pristupa kontrole kardiovaskularnog rizika“, ističe profesor Kovačević.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Zbog svega pobrojanog, bitno je naglasiti da u dokumentima koji su izdati od strane vodećih javnozdravstvenih institucija stoji da djeca konzumiraju što više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, polumasno ili nemasno mlijeko i mliječne proizvode, a da trebaju izbjegavati ili ograničiti unos brze hrane, slatkiša, te ograničiti unos soli.
„Naša djeca nedovoljno konzumiraju voće i povrće. Obzirom na važnost povrća u jelovniku djece školske dobi, posebnu pažnju je neophodno obratiti na oko 10% anketirane djece koja povrće konzumiraju jednom sedmično ili ga uopšte ne konzumiraju i oko 6% djece koja imaju iste navike kada je u pitanju konzumiranje voća.
S druge strane analiza nivoa tjelesne aktivnosti ukazuje da stručne preporuke u kontekstu svakodnevnog tjelesnog vježbanja praktikuje oko 20 % učenika. Posebno brine podatak da je preko 6% učenika tjelesno aktivno samo jedan dan sedmično, a 3,5% učenika niti jedan dan u sedmici nisu tjelesno aktivni!
U trenutku kada globalno vlada pandemija tjelesne neaktivnosti, ovi podaci su od izuzetne važnosti, naročito ako se u obzir uzme značaj i uloga redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje ali i pravilan rast i razvoj djece školskog uzrasta. Rezultati istraživanja pokazuju da je tjelesna neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Smanjena tjelesna aktivnost se dovodi u vezu sa sjedilačkim načinom života koji nastaje zahvaljujući korištenju motoriziranog prijevoza i povećanom korištenju ekrana za rad manjem bavljenju sportom i rekreacijom. Dokazi pokazuju da kod djece i adolescenata sa smanjenim nivoom tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja adipoznosti (pretilosti-debljanje), lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, slabija kondicija, problema u ponašanju i smanjenog trajanja sna.
Obzirom na sve ranije pomenuto ne čudi podatak da preko 22% učenika smatra da ima problema sa povišenom tjelesnom težinom tj. da su pretili i da bi trebali smršati, a da je njih približno 12% trenutno na nekoj dijeti“, pojašnjava profesor Kovačević.
Foto: Pexels
Osim hrane i fizičke aktivnosti, esencijalnu ulogu u funkcionisanju tijela igra i voda. Obzirom da je voda prosječno zastupljena u oko 55% ukupne mase odraslih osoba, dok se kod djece taj procenat u prosjeku kreće oko 70%, zbog čega djeca imaju veću potrebu za konzumacijom vode, ali su i više podložna dehidraciji.
„Kada govorimo o preporučenim dnevnim količinama vode, potrebno je naglasiti da ona ovisi o mnogo faktora od kojih su najvažniji: tjelesna masa, dob, spol, nivo tjelesne aktivnosti, ali i okolinski faktori. Kao opšte preporuke u literaturi se navodi da djeca treba da unose 1,5ml vode po 1kcal energetske potrošnje.
Pojednostavljeno rečeno, preporučuje se da djeca od 4 do 14 godina trebaju unositi između 1,2 do 1,8L vode dnevno, a od 14 do 18 godina oko 2,5L dnevno. Važno je naglasiti da 20 i 30 % ukupne količine vode se unosi putem hrane. Zbog toga je u tom kontekstu optimalne hidratacije izrazito važno unositi hranu sa većim procentom vode.
Zato različite vrste supa i juha čine se kao idealan obrok, jer je voda u njima zastupljena između 80-95%. Također, ove namirnice osim što pomažu u hidrataciji, sadrže visoko vrijedne nutrijente, i kao takve bi trebale biti svakodnevno na meniju djece školske dobi“, smatra profesor Kovačević.
S ciljem doprinosa podizanju zdravijih generacija, tim stručnjaka kompanije Nestlé je, zajedno sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini pokrenuto Zdravo! Akademiju - jedinstvenu digitalnu platformu koja služi kao svojevrsni vodič ka zdravijem životnom stilu, a već 14.-tu godinu se održava Nestlé Zdravo! atletski kup koji promoviše tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu među školskom djecom.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
NESTLÉ U ZAJEDNICI
O projektu Zdravo!
Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o prehrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu.
Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, Nutriporcija – planer jelovnika koji pomaže pri sastavljanje balansiranog obroka i kuharica Zdravo! kuhaj sa mnoštvom ideja za zabavna i zdrava jela bogata svim potrebnim nutrijentima. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za stimulisanje djece na fizičku aktivnost.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Lamija Muratagić
Masna koža često dobije pogrešnu rutinu iz najbolje namjere. Kupimo proizvod koji obećava manje sjaja, zatim još jedan za pore, pa još jedan za nepravilnosti, a na kraju rutina postane previše jaka za kožu koja zapravo treba stabilnost.
Zato ovaj put ne idemo za najglasnijim obećanjem na ambalaži. Idemo za sastojcima.
U nastavku izdvajamo šta bismo prvo tražili na policama drogerije, složeno po koracima rutine: od salicilne kiseline i niacinamida do lagane hidratacije i SPF-a koji ne izgleda kao još jedan sloj sjaja na licu.
Kod masne kože čistač treba ukloniti višak sebuma, SPF i nečistoće, ali bez osjećaja zatezanja nakon umivanja. Pregrubi proizvodi često daju privid boljeg čišćenja, dok kožu zapravo ostave neuravnoteženom. SPF je posebno važno ukloniti navečer, naročito ako je vodootporan, matirajući ili se nosi uz make up.
Najbolji izbor su gelovi i pjene lagane teksture, posebno formule na bazi vode. U sastavu vrijedi tražiti glicerin, pantenol, ceramide, hijaluronsku kiselinu i niacinamid. Ti sastojci pomažu da čišćenje bude temeljito, ali ne agresivno.
Ako se pore brzo začepe ili su miteseri čest problem, dobar dodatak može biti salicilna kiselina. Ona je korisna jer djeluje u porama i pomaže kod viška sebuma, ali čistač ne mora biti jedini aktivni korak u rutini. Za svaki dan je bolje da čišćenje ostane jednostavno i ugodno za kožu.
Serum je dio rutine u kojem biramo glavni fokus. Kod masne kože to najčešće znači manje sjaja, uredniji izgled pora, smirenije crvenilo ili pomoć kod tragova nakon nepravilnosti.
Za početak je najkorisnije gledati niacinamid. To je sastojak koji se dobro uklapa u rutinu masne i mješovite kože jer pomaže kod sebuma, izgleda pora i općeg balansa kože. Još bolje ako formula sadrži i cink PCA, pantenol, alantoin, glicerin ili hijaluronsku kiselinu.
Ako su glavni problem miteseri i začepljene pore, vrijedi tražiti serum ili tečni tretman sa salicilnom kiselinom. Ako su u fokusu tragovi, crvenilo i neujednačen ten, dobar smjer je azelaična kiselina ili njeni derivati. Serum ne treba biti najjači proizvod na polici, nego onaj koji odgovara stvarnom problemu kože.
Masna koža i dalje treba hidrataciju. Sjaj na licu nije isto što i dovoljno vlage u koži, posebno ako se u rutini koriste čistači za masnu kožu, kiseline ili proizvodi protiv nepravilnosti.
Za ovu kategoriju najbolje rade gel-kreme, fluidi i oil-free formule. Tekstura treba biti lagana, brzo se upijati i ne ostavljati težak sloj na licu. U sastavu tražite glicerin, hijaluronsku kiselinu, pantenol, ceramide, alantoin i prebiotike.
Ako se krema nakon nanošenja počne mrviti, teško se upija ili ostavlja vidljiv sjaj, tekstura vjerovatno nije najbolji izbor za masnu kožu.
SPF je obavezan korak, posebno ako koristite serum sa salicilnom ili azelaičnom kiselinom, proizvode za nepravilnosti ili sastojke koji ciljaju tragove na koži. Kod masne kože ključ je u teksturi.
Najbolje prolaze fluidi, gel-kreme i lagane formule koje se brzo upijaju. Na ambalaži tražite oznake poput oil-free, non-comedogenic, dry touch ili matte finish. U formulama za masnu kožu često se nalazi i silica, sastojak koji pomaže da završnica bude manje sjajna.
Dobar SPF za masnu kožu ne mora potpuno matirati lice cijeli dan. Važno je da se može nositi svakodnevno, da ne opterećuje kožu i da ne kvari ostatak rutine.
Za početak su dovoljna tri proizvoda: blag čistač, lagana hidratantna krema i SPF. Nakon toga se dodaje jedan tretmanski proizvod, prema onome što koži najviše treba.
Za mitesere i začepljene pore biramo BHA. Za sjaj i izgled pora biramo niacinamid. Za tragove, crvenilo i neujednačen ten biramo azelaičnu kiselinu.
Kada znate šta tražiti, drogerijska kupovina postaje mnogo lakša.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @rhode
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
