TEKST: Bonjour.ba, Promotivni članak
DATUM OBJAVE: 8.11.2023.
Fizička aktivnost i pravilna prehrana su osnovni temelji zdravog životnog stila. Pravilne prehrambene navike se stvaraju i usvajaju od najranije životne dobi, formirajući tako temelj pravilnog stila života u odraslom razdoblju.
Konzumiranje nezdrave, visokokalorične prehrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima u kombinaciji s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i izraženim sjedilačkim navikama utiče na pojavu pretilosti kod djece, smatra profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević koji svake godine vrši opsežna istraživanja o prehrambenom znanju i navikama školaraca u BiH, a koje u okviru projekta Zdravo! svake godine sprovodi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, u saradnji sa partnerom, Atletskim Savezom BiH.
Profesor Erol Kovačević
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Profesor Kovačević upozorava da pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost imaju značajnog uticaja na pojavu primarne hipertenzije i promjenu lipidnog profila kod djece.
„Kada su u pitanju prehrambene navike naše djece, potrebno je naglasiti da situacija nije zadovoljavajuća niti u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu. Djeca uglavnom konzumiraju hranu koja im je dostupna ili koju najviše vole zbog čega preko 55% učenika u školi jede hranu koju donese od kuće ili kupi u objektima u blizini škole, a samo 9,9% učenika jede hranu iz školske kuhinje.
Također, postoji problem i u kvaliteti namirnica koje djeca konzumiraju. Značajan broj djece često konzumira namirnice kao što su: slatkiši, grickalice, gazirana pića i brza hrana. U tom smislu zabrinjavajući je podatak da 10% učenika u školi konzumira isključivo grickalice i slatkiše odnosno nezdravu hranu.
Rezultati istraživanja pokazuju da dnevna konzumacija samo pet grama trans masnih kiselina, što odgovara jednom obroku hrane, povisuje LDL- (loš) holesterol, snižava HDL- (dobar) holesterol i povećava rizik za infarkt miokarda za oko 25%.
Kao pokušaj da se ovaj problem umanji neke zdravstvene institucije predlažu usvajanje i provođenje pravilnika o prehrani, kojim bi se u prehranu uvrstile namirnice s nižim sadržajem ukupnih masti, zasićenih masti, trans masnih kiselina, holesterola, rafiniranih ugljikohidrata i soli naglašavajući pri tome da se ova pravila odnose na svu djecu i adolescente u svrhu populacijskog pristupa kontrole kardiovaskularnog rizika“, ističe profesor Kovačević.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Zbog svega pobrojanog, bitno je naglasiti da u dokumentima koji su izdati od strane vodećih javnozdravstvenih institucija stoji da djeca konzumiraju što više voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, polumasno ili nemasno mlijeko i mliječne proizvode, a da trebaju izbjegavati ili ograničiti unos brze hrane, slatkiša, te ograničiti unos soli.
„Naša djeca nedovoljno konzumiraju voće i povrće. Obzirom na važnost povrća u jelovniku djece školske dobi, posebnu pažnju je neophodno obratiti na oko 10% anketirane djece koja povrće konzumiraju jednom sedmično ili ga uopšte ne konzumiraju i oko 6% djece koja imaju iste navike kada je u pitanju konzumiranje voća.
S druge strane analiza nivoa tjelesne aktivnosti ukazuje da stručne preporuke u kontekstu svakodnevnog tjelesnog vježbanja praktikuje oko 20 % učenika. Posebno brine podatak da je preko 6% učenika tjelesno aktivno samo jedan dan sedmično, a 3,5% učenika niti jedan dan u sedmici nisu tjelesno aktivni!
U trenutku kada globalno vlada pandemija tjelesne neaktivnosti, ovi podaci su od izuzetne važnosti, naročito ako se u obzir uzme značaj i uloga redovne tjelesne aktivnosti za zdravlje ali i pravilan rast i razvoj djece školskog uzrasta. Rezultati istraživanja pokazuju da je tjelesna neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
Smanjena tjelesna aktivnost se dovodi u vezu sa sjedilačkim načinom života koji nastaje zahvaljujući korištenju motoriziranog prijevoza i povećanom korištenju ekrana za rad manjem bavljenju sportom i rekreacijom. Dokazi pokazuju da kod djece i adolescenata sa smanjenim nivoom tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja adipoznosti (pretilosti-debljanje), lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, slabija kondicija, problema u ponašanju i smanjenog trajanja sna.
Obzirom na sve ranije pomenuto ne čudi podatak da preko 22% učenika smatra da ima problema sa povišenom tjelesnom težinom tj. da su pretili i da bi trebali smršati, a da je njih približno 12% trenutno na nekoj dijeti“, pojašnjava profesor Kovačević.
Foto: Pexels
Osim hrane i fizičke aktivnosti, esencijalnu ulogu u funkcionisanju tijela igra i voda. Obzirom da je voda prosječno zastupljena u oko 55% ukupne mase odraslih osoba, dok se kod djece taj procenat u prosjeku kreće oko 70%, zbog čega djeca imaju veću potrebu za konzumacijom vode, ali su i više podložna dehidraciji.
„Kada govorimo o preporučenim dnevnim količinama vode, potrebno je naglasiti da ona ovisi o mnogo faktora od kojih su najvažniji: tjelesna masa, dob, spol, nivo tjelesne aktivnosti, ali i okolinski faktori. Kao opšte preporuke u literaturi se navodi da djeca treba da unose 1,5ml vode po 1kcal energetske potrošnje.
Pojednostavljeno rečeno, preporučuje se da djeca od 4 do 14 godina trebaju unositi između 1,2 do 1,8L vode dnevno, a od 14 do 18 godina oko 2,5L dnevno. Važno je naglasiti da 20 i 30 % ukupne količine vode se unosi putem hrane. Zbog toga je u tom kontekstu optimalne hidratacije izrazito važno unositi hranu sa većim procentom vode.
Zato različite vrste supa i juha čine se kao idealan obrok, jer je voda u njima zastupljena između 80-95%. Također, ove namirnice osim što pomažu u hidrataciji, sadrže visoko vrijedne nutrijente, i kao takve bi trebale biti svakodnevno na meniju djece školske dobi“, smatra profesor Kovačević.
S ciljem doprinosa podizanju zdravijih generacija, tim stručnjaka kompanije Nestlé je, zajedno sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini pokrenuto Zdravo! Akademiju - jedinstvenu digitalnu platformu koja služi kao svojevrsni vodič ka zdravijem životnom stilu, a već 14.-tu godinu se održava Nestlé Zdravo! atletski kup koji promoviše tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu među školskom djecom.
Foto: Nestlé Zdravo! PR
NESTLÉ U ZAJEDNICI
O projektu Zdravo!
Projekat Zdravo! dio je globalne inicijative kompanije Nestlé, u okviru koje se kompanija obavezala da će do 2030. godine pomoći da 50 miliona djece vodi zdraviji život. Zdravo! Akademija stalni je savjetnik za stvaranje zdravijih životnih navika, koji nudi provjerene informacije o prehrani i nutricionizmu, kao i alate koji olakšavaju njihovu primjenu.
Neki od njih su Zdravo! lista namirnica – vodič za kupovinu namirnica, Nutriporcija – planer jelovnika koji pomaže pri sastavljanje balansiranog obroka i kuharica Zdravo! kuhaj sa mnoštvom ideja za zabavna i zdrava jela bogata svim potrebnim nutrijentima. Istovremeno, platforma nudi i jednostavne savjete za uravnotežen razvoj djece, te ideje za stimulisanje djece na fizičku aktivnost.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Kožu često rješavamo usput. Malo kreme više, malo SPF-a kad se sjetimo, kontrola nekad i sve je to u redu dok ne shvatimo da savremena dermatologija podrazumijeva mnogo više od reakcije na problem.
Ozbiljan dermatološki pristup podrazumijeva strategiju: razumijevanje biologije kože, planiranje prevencije starenja i kombinovanje regenerativnih i estetskih metoda u jedinstven, personaliziran protokol.
Upravo o toj filozofiji razgovaramo sa timom Skin Clinic Sarajevo, poliklinike smještene na adresi Džemala Bijedića 185A, tačnije na drugom spratu Medicana bolnice, koja objedinjuje kliničku dermatologiju, estetske procedure i regenerativne anti-aging metode.
U praksi se često pokazuje da ljudi čekaju jasan znak, bol, naglu promjenu boje ili vidljivo povećanje. Problem je što koža rijetko daje tako glasne signale na vrijeme, a najvažnije promjene često se dešavaju suptilno.
Dr. Samra Šoškić: "Ljudi najčešće griješe samim tim što ne kontrolišu mladeže uopšte. Najopasniji je mladež onaj koji nikada nije pregledan.
Strah je najveći neprijatelj i definitivno svaki mladež treba pregledati, makar jednom u život. Samopregledi mladeža, poštujući ABCDE pravilo, gdje je A asimetrija, B (border) rub ili ivica, C (color) boja, D dijametar, E evolucija, trebaju postati standard kao što su samopregledi dojke."
Ovdje se razgovor promijeni. I ton, i pitanja. Do tog trenutka sve djeluje poznato. Onda pogled ostane malo duže na jednom mjestu i i shvati se da „izgleda u redu“ i „jeste u redu“ nisu uvijek ista stvar.
Dr. Samra Šoškić: “Kada vide digitalni dermatoskop, najviše ih iznenadi koliko različitih struktura posmatramo, koliko vrsta mladeža postoji i kako to uživo izgleda. U Skinu koristimo samo premium, provjerene medicinske brendove i globalno priznate tehnologije koje garantuju najviše standarde sigurnosti, efikasnosti i kliničke preciznosti u svakom tretmanu.
Canfield IntelliStudio se smatra jednim od najjačih digitalnih dermatoskopskih i total-body imaging sistema. To je sveobuhvatni digitalni sistem koji podiže kliničku dermatoskopiju na profesionalni nivo zahvaljujući kombinaciji tehničke preciznosti, automatizacije i softverske inteligencije.
Botoks je vjerovatno najpopularniji estetski tretman i istovremeno onaj o kojem kruži najviše pogrešnih uvjerenja. Zanimljivo je da se isti mitovi ponavljaju i kod onih koji ga nikad nisu radili i kod onih koji znaju nekoga ko jeste.
Botoks: šta je najveći mit koji i dalje traje?
Dr. Samra Šoškić: "Dugotrajnost rezultata. Većina pacijenata misli da rezultati traju do šest mjeseci, međutim rezultati popuštaju mnogo ranije.
U Skin Clinic botoks se ne posmatra izolovano, nego kao dio šire anti-aging strategije očuvanja proporcija i mimike lica. Cilj nije zamrznuti izraz, nego kontrolisano usporiti dinamičke bore u skladu s anatomijom i potrebama pacijenta.
Kada su nerealna očekivanja pacijenata u pitanju, kada govorimo o botoksu i podizanju kapaka kada postoji višak kože, ja ipak volim riječi da prepustim hirurzima, zato je tu dr. Svjetlana Rogan, maksilofacijalna hirurginja."
Dr. Svjetlana Rogan: “Podrazumijeva manje rezove, manje bola i brži oporavak. Minimalno invazivne procedure generalno podrazumijevaju manju traumu tkiva i brži oporavak pacijenata.
U Skin Clinic, minimalno invazivni zahvati obuhvataju savremene laserske procedure, ali i precizne estetske operacije poput blefaroplastike – zahvata koji uklanja višak kože i masnih jastučića i umoran izgled kapaka, vraćajući očima svježinu i otvorenost.
Rezultat nije promjena identiteta, već naglašavanje onoga što je već lijepo i skladno.
Estetska hirurgija ovdje se ne posmatra izolovano, već kao dio pažljivo osmišljene anti-age strategije. Bilo da je riječ o blefaroplastici, korektivnim zahvatima lica ili kombinaciji s botoksom i drugim nehirurškim tretmanima, svaki plan se kreira individualno – s fokusom na proporcije, mimiku i prirodan balans.
Cilj je jasan: sigurna procedura, diskretna transformacija i rezultat koji djeluje nenametljivo, ali primjetno.
Ovo nije greška koju napravimo jednom. Ovo je navika. Ne radi se o ekstremima, nego o sitnicama koje ponavljamo godinama, uvjereni da nije strašno. Koža, međutim, pamti mnogo duže nego mi.
Dr. Samra Šoškić: “Koža nikada ne oprašta nekontrolisano fotoizlaganje. Znači, izlaganje kože prirodnim i vještačkim izvorima svjetlosti definitivno doprinosi i ubrzanom starenju, ali i stvaranju karcinoma na koži.”
Kreme su često prva linija odbrane i s razlogom. Ali postoje situacije u kojima uporno mijenjanje proizvoda ne donosi rezultat, jer rješenje nije na površini.
Koji problem ljudi pogrešno tretiraju kremama, a laser tu ima najviše smisla?
Dr. Samra Šoškić: "Definitivno najčešće diskoloracije kože. To su hiperpigmentacije, tamne mrlje na koži lica, vrata i dekoltea, ali i crvene fleke. Najefikasnije rješenje su savremene tehnologije poput lasera.
Od kreme ipak očekujemo nekakav zaštitni efekat i produženje dugoročnosti rezultata."
Pomenula bih Nordlys laser kao multifunkcionalnu dermatološko-estetsku platformu razvijenu od Candela Medical koja u jednoj jedinici kombinuje više naprednih tehnologija — IPL (SWT®), frakcioni neablativni laser i Nd:YAG — kako bi omogućila tretmane za veliki spektar kožnih problema i estetskih indikacija.
Najučinkovitiji je kod uklanjanja hiperpigmentacija lica, rozacee i kapilara kože lica i tijela. Trajno uklanja dlačice, podmlađuje kožu i pomaže u tretiranju ožiljaka od akni i strija."
Savremena dermatologija danas ne podrazumijeva samo korekciju vidljivih promjena, nego i regeneraciju tkiva. Upravo tu dolazimo do pitanja koje pacijenti često postavljaju.
Koja je razlika između hijaluronske kiseline, polinukleotida i egzosoma?
Dr. Samra Šoškić: „Odlično pitanje i takvo pitanje dobijamo svakodnevno u praksi. Riječ je o apsolutnom trendu u savremenoj estetskoj i regenerativnoj medicini, ali ipak je najbolja kombinacija ovih tretmana po individualnom protokolu."
U Skin Clinic regenerativne metode planiraju se individualno, s ciljem dugoročnog unapređenja strukture kože, a ne samo trenutnog efekta volumena ili hidratacije.
Tokom ranijeg stručnog gostovanja u Skin Clinic, tim klinike radio je zajedno s dr. Tomicom Bagatinom, koji je podijelio svoj pristup oblikovanju i harmonizaciji lica.
Koji tretman smatrate svojim zaštitnim znakom i šta ga čini posebnim?
Dr. Tomica Bagatin: "Svojim zaštitnim znakom smatram full-face approach, odnosno cjelovit pristup oblikovanju i harmonizaciji lica. Tretman započinje oblikovanjem srednje trećine lica na jagodicama, zatim se konturira donja čeljust i brada, a potom perioralna i periorbitalna regija. U postupak uključujemo Vistabel za gornju trećinu te hibridne filere HArmonyCa u kombinaciji s dermalnim filerima radi prirodnog i dugotrajnog rezultata."
Kako biste opisali saradnju sa Skin Clinic?
Dr. Tomica Bagatin: “Suradnja sa Skin Clinic u Sarajevu bila je izuzetno profesionalna i inspirativna. Posebno bih istaknuo stručnost, angažman i otvorenost tima za nova znanja, što je radionicu učinilo izrazito kvalitetnom. Veselim se daljnjim edukacijama i budućoj suradnji.”
Briga o koži danas više ne znači reagovati tek kada se problem pojavi. U savremenoj dermatologiji, prevencija starenja i očuvanje kvaliteta kože postaju jednako važni kao i terapija postojećih promjena.
U konačnici, najvažnija poruka ovog razgovora jeste da prevencija uvijek dolazi prije korekcije. U Skin Clinic pristup se ne zasniva samo na hronološkoj dobi, nego na individualnoj biologiji kože. Upravo zato plan njege, regeneracije i estetskih tretmana mora biti personaliziran, integrisan i dugoročno vođen.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
