TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 8.11.2023.
Ne možete početi s radom ako prostor oko vas nije uredan? Treba vam muzika ili maksimalna tišina?
Svi imamo drugačiji pristup fokusu na rad i učenje. Postoji mnogo faktora koji mogu uticati na produktivnost prilikom učenja ili rada, međutim kao i uvijek, postoje izazovi s kojima se najviše nas suočava i koji se ponavljaju jer su najzahtjevniji za prevazilaženje.
Nedostatak organizacije
Nedostatak organizacije može biti ozbiljna prepreka produktivnosti. Ako nemate jasno definisane ciljeve, raspored ili prioritete, lako ćete se osjećati izgubljeno i preplavljeno količinom posla ili informacija s kojim raspolažete.
Organizirajte se! Postavite realne ciljeve i rokove. Koristite planere, aplikacije za upravljanje zadacima ili kalendare kako biste pratili svoje obaveze i prioritete. Redovno provjeravajte svoj napredak i prilagodite svoj plan kako biste ostali fokusirani.
Koncentracija
Nedostatak koncentracije često proizlazi iz distrakcija, a to može biti sve, od društvenih medija do buke u okolini. Gubitak koncentracije smanjuje produktivnost i produžuje vrijeme potrebno za obavljanje zadataka.
Isključite distrakcije koliko god možete. To može značiti isključivanje telefona, blokiranje pristupa društvenim mrežama ili pronalaženje tišeg mjesta za rad. Koristite tehniku kao što je Pomodoro metoda (rad u intervalima od 25 minuta s kratkim pauzama) kako biste održali koncentraciju i povećali produktivnost.
Manjak samopouzdanja
Nedostatak samopouzdanja može dovesti do negativnog stava prema učenju ili radu, što će smanjiti produktivnost. Ako ne vjerujete u svoje sposobnosti, teže ćete se nositi s izazovima i zadacima.
Radite na razvoju samopouzdanja. Postavite realna očekivanja prema sebi i prihvatite da svako počinje od nečega. Postavljanjem malih ciljeva i postupnim napretkom, možete graditi povjerenje u svoje vještine. Također, tražite povratnu informaciju od mentora, kolega ili profesora kako biste se usmjeravali na poboljšanje svojih sposobnosti.
* * *
Naslovna footgrafija: @wefelicia
TEKST: Bonjour.ba
Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?
Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.
O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.

Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci
Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?
“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.


Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.
Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?
Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?
Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.
“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.


Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje.
Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?
Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!