Prevelik unos šećera može dovesti do niza negativnih djelovanja na naše zdravlje i to je činjenica koju svi znamo, ali svi često i ignorišemo.

Ne samo da nas prevelik unos šećera čini nezdravim, nego nas čini preumornim i čak ubrzava starenje tako da bi prelazak na ishranu sa niskim sadržajem šećera mogla biti najbolja stvar koju biste mogli učiniti već danas za svoje zdravlje.

Foto: unsplash.com

Svjesni smo da je to prevelik korak, odjednom se oprostiti sa svim slatkim zalogajima, stoga smo odlučili krenuti sa 9 malih promjena koje ćete postepeno uvoditi, ali koje vam mogu pomoći da smanjite unos šećera i smanjite unos hiljade kalorija koje vam nisu neophodne.

Postepeno smanjivanje unosa šećera

Jedna od najvažnijih stvari jeste da kada mijenjate ishranu je da to radite postepeno.

Prelazak sa obroka punog šećera na ishranu bez ikakvog šećera trebao bi biti spor proces.

Može pomoći da započnete uklanjanjem najočitijih izvora šećera. 

Foto: unsplash.com

Nemojte dodavati šećer u čaj, kafu, žitarice i kaše

Da li dodajete šećer u žitarice za doručak ili za zaslađivanje toplih napitaka?

Svakodnevno izbacivanje samo jedne kašičice dodatnog šećera može napraviti razliku.

Možete primjerice dodavati cimet u kafu umjesto šećera za dodatni okus.

Foto: unsplash.com

Također, med i sirup su šećeri tako da probajte ne dodavati i to.

Ako preskočite kašičicu šećera više od jednom dnevno (na primjer, ako prestanete sa šećerom u čaju i žitaricama), tada možete umnožiti efekte ispod.

Zamijenite slatke žitarice običnim integralnim žitaricama

Mnoge žitarice za doručak u svom sastavu imaju šećer - čak i one za koje možda ne mislite da su zašećerene.

Foto: unsplash.com

Zato svoju dnevnu činiju slatkih žitarica zamijenite integralnim žitaricama bez dodanog šećera - provjerite listu sastojaka da biste bili sigurni da vaša dolazi bez dodanog šećera.

Ako vam se nova žitarica u početku čini pomalo nejestivom, dodajte prirodnu slatkoću svježim voćem poput banane, bobičastog voća ili grožđa.

Izbacite upotrebu gaziranih pića

Voda je svakako najbolja zamjena, ali ako želite da popijete nešto slatko dijetalna pića mogu biti bolji izbor od zašećerenih pića.

Također, energetska ili sportska pića izbjegavajte.

Ako vam je ovaj korak pretežak  razmislite o smanjenju količine sa jedne limenke sode na pola limenke.

Zatim razmislite o prelasku na svježe cijeđeni sok pomiješan sa gaziranom vodom (npr. svježi sok od narandže sa gaziranom vodom).

Foto: pexels.com

Jedite svježe, smrznuto, sušeno ili konzervirano voće

Odaberite voće konzervirano u vodi ili prirodnom soku, a izbjegavajte voće konzervirano u sirupu.

Ocijedite i isperite u cjedilu kako biste uklonili višak sirupa ili soka.

Voće kao desert

Uživajte u voću za desert umjesto kolačića ili peciva.

Foto: pexels.com

Napravite sami sos za špagete i nemojte koristiti kečap

Umak od paradajza koji se kupuje u prodavnici, kao i kečap sadrže mnogo dodatog šećera.

Odlučite se za vlastitu domaću verziju.

Foto: pexels.com

Izbjegavajte voćne jogurte iz prodavnice

Obični nemasni jogurt je mnogo bolji odabir.

Dodavanje isječenog voća može dodati malo okusa, a ne sadrži nezdrave šećere.

Foto: pexels.com

Izbacite prerađene slatkiše

Znamo da ovo niste htjeli čuti, ali to je jedan od presudnih koraka.

Dobra vijest je da ne morate naglo to uraditi jer bi to moglo rezultirati kontra efektom gdje biste samo razmišljali o kolačima, tortama, slatkim grickalicama...

Ako smanjujete količinu slatkiša, počnite da smanjujete količinu koju jedete u jednom danu.

Na primjer, od cijele čokolade ili bombonjere koju biste pojeli u jednom danu, vi svjesno recite da ćete pojesti pola.

Foto: unsplash.com

Kako smanjujete količinu slatkiša, počnite dodavati zdravije opcije slatkog okusa, kao što su svježe voće i tamna čokolada.

Tačnije, želite da se vaše nepce i čula počnu navikavati na druge oblike slatkoće osim prerađenih slatkiša.

Čitajte sastav proizvoda

Jesti manje šećera nije tako lako kao samo izbjegavanje slatke hrane.

Već smo naveli da se šećer može sakriti i u malo vjerojatnim namirnicama kao što su kečap i sos za špagete, ali zbog toga je bitno da provjerite sastav na proizvodu.

Vidjet ćete dodane šećere navedene pod ugljikohidratima.

Evo nekih od najčešćih: visoko fruktozni kukuruzni sirup, šećer od trske ili sok od trske, maltoza, dekstroza, invertni šećer, pirinčani sirup, melasa i karamel.

Foto: unsplash.com

Šta možete očekivati u ovom periodu?

Neke od vas će se osjećati umornom prvu sedmicu ili dvije, ali nemojte odustajati.

Tokom godina čestog unošenja prerađenog šećera, vjerovatno ste učili svoj sistem da se oslanja na šećer i kofein kao energiju, a sada tražite od svog tijela da se pojača i normalno funkcionira bez ovih supstanci i bez ikakve najave ili pripreme.

Držite se toga; uskoro će biti bolje!

Također, vaš apetit će se promijeniti.

Foto: unsplash.com

Neke dame kažu da mnogo manje osjećaju glad nakon što prestanu da jedu šećer, dok kod nekih je suprotno.

Šta god da bude slučaj kod vas, samo zapamtite da će se stvari izjednačiti za otprilike dvije sedmice, stoga sjedite čvrsto i ostanite na pravom putu.

Prestat ćete osjećati preveliku potrebu za šećerom nakon sedmicu ili dvije, a redovniji, zdrav unos hrane poput povrća će vam biti boljeg okusa i nećete očekivati ​​šećer u svakom obroku.

Vrijedi probati, zar ne?

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

 

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

 

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

 

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com