TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 2.12.2021.
Prenatalna edukacija dobar je korak ka boljem upoznavanju sebe i procesa koji jedna žena prolazi kroz period trudnoće i kroz proces rađanja i dojenja.
Uz kvalitetno informiranje cijeli period trudnoće može proći uz značajna olakšanja ako se bazirate na kreiranje uravnotežene prehrane i pripazite na određene pojedinosti.
Zato smo u nastavku odlučili pojasniti što je zapravo prenatalna edukacija i gdje ju možete dobiti u Mostaru.
Što je prenatalna edukacija?
U prenatalnoj edukaciji trudnice se upoznavaju sa zdravim stilom života koji uključuje pravilne rituale za borbu protiv stresa, kao i savjete za održavanje pravilne prehrane.
Foto: Unsplash
Pored promicanja zdravog načina života, kroz prenatalnu edukaciju upoznati ćete se bolje sa svojim tijelom i znati ćete prepoznati određene simptome i znakove upozorenja na koje trebate reagirati. Finalno, tijekom ovakve edukacije upoznati ćete se sa vježbama disanja i drugim vježbama koje vas pripremaju za porod, ali i dojenje. U ovim finalnim vježbama bolje ćete se informirati o stvarima kao što su: prirodni porođaj i ublažavanje porođajne boli, kao i o procesu izdajanja i položaju pri dojenju. Također, proći ćete i najvažnije informacije o pripremi za porod i proceduri koju trudnica treba proći pri dolasku u bolnicu.
Prenatalna edukacija „Počinje porod“ u Mostaru
Za trudnice u Mostaru sada je dostupna prenatalna edukacija pod nazivom „Počinje porod“. Ona se sastoji od 2 radionice: Radionice za lakši porod i Male škole dojenja. Svrha obje radionice je pomoći vam da se na stručan, ali i osoban način pripremite za porod i dojenje.
Foto: Pexels
Radionica za lakši porod obuhvaća teme o prirodnom porođaju, ublažavanju porođajne boli, ulozi pratnje na porodu, kontaktu koža na kožu. Kroz ovu radionicu možete se više informirati i o mogućim medicinskim intervencijama, o vježbama disanja kao i korištenju pilates lopte.
Foto: Pexels
Mala škola dojenja obuhvaća teme o fiziologiji dojenja, tehnici dojenja na zahtjev, izdajanju i pohranjivanju majčinog mlijeka, važnosti 24-satnog boravka majke i djeteta (rooming- in), poteškoćama pri dojenju, te praktičnoj izvedbi položaja pri dojenju.
Edukacije vode mr.sc Olivera Perić, voditeljica radionice za lakši porod, Rusmira Arapović, savjetnica za dojenje i voditeljica radionice 'Mala škola dojenja', te dipl. fizioterapeutkinja Lucija Bajkuša, voditeljica vježbi za disanje.
Foto: Unsplash
Obe radionice se održavaju na adresi Blajburških žrtava 23 c u Mostaru, a vrijeme održavanja ćete moći provjeriti na njihovim službenim društvenim mrežama. Odlična je vijest i da partner zajedno sa suprugom može pohađati radionicu, a sudjelovanje za partnera je besplatno.
Uskoro kreću i nove radionice u sklopu edukacije, a više možete pratiti na njihovom Facebook i Instagram profilu.
***
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
