Posljednja u nizu kolumni, koje smo zamislili kao svojevrsni modni vremeplov kroz 80-te i 90-te godine, kroz ta dva modna desetljeća koje se itekako provlače kroz ovosezonske trendove (čitaj jesen/zima 2014.), a putovanje će nam najbolje ići uz osjevažajući Spezi. Novi – stari osvježavajući napitak, koji itekako evocira nostalgične 80-te kojih se svi još dobro sjećamo.

Nadamo se da vas je svojom retro bocom, neobičnim imenom i ovom kolumnom podsjetio na svoj neodoljivi okus cole i naranče.

U nekoliko kolumni, na poseban način,  dali smo vam sliku trendova koje ćemo željeti, a koji će zasigurno, ako nisu već naći svoje mjesto na policama highstreet dućana. Preostala su nam još tri It komada, najženstveniji od njih - haljine, pa suknje  i odijela koja su tih godina bila, ali stvarno bila, najpoželjniji komad u ormaru svih žena diljem svijeta. Mi smo tada, ali bukvalno „nosile hlače“!

#Haljine

Ruku na srce, najženstveniji su komad u našem ormaru, ali smo ih isto tako, već duže vrijeme,  stavile „na čekanje“. Hlače su nam postale sinonim nepogrešivog casual izdanja, jednostavno rečeno - u njima se osjećamo jednostavno dobro, no haljine su te u kojima se osjećamo ženstveno i moćno. Zar nisu?!  Ove sezone se i one vraćaju na pozornice ulične mode. Pletene haljine nosit ćemo svakodnevno, bit će nam udobne, tople, dakle nepogrešiv izbor!  One fine  svilene birati ćemo za večernje prilike, uz čizme do koljena, one malo šire s remenom  (baš kao ove u potpisu Derek Lamu potpisu Derek Lam) Trudimo se razbiti uštogljenu formulu haljine + cipele + kaput koja izgleda previše jednostavno i pomalo dosadno, stoga pogledajte kako je Burberry Prorsum kombinirao haljine, šalove i remen!

{gallery}2014_08/spezi_last/haljine{/gallery}

#Suknje

Njezino veličanstvo – suknje. Slobodno im se možemo diviti jer one, iz sezone u sezonu,  vrlo smiono i sigurno vladaju svakom ulicom diljem svijeta i u svako doba godine. Pletivo vlada i ove sezone je na vrhuncu svoje moći, tako da su i suknje pletene, tankog finog boda i do koljena, molim! Dok su one A kroja, kao i pencil modeli, samo su malo produžili svoju dužinu – tj do ispod koljena! Nose se opet s pletivom, nećete pogriješiti ako „pobrkate“ pravila i kombinirate ju s grubim džemperom  ispod kojeg viri zanimljiv uzorak košulje.  A kombinacija rolke i suknje sa spomenutom dužinom i čizmama o kojima smo govorili, izazvat će opće ushićenje!

{gallery}2014_08/spezi_last/suknje{/gallery}

#Odijela

Ona su definitivno prava stilska riznica ovih već nekoliko puta spomenutih godina. Prema kolekcijama koje smo pomno pregledale, nisu zasjali poput haljina, ali smo sigurne da ćemo ih znati iskombinirati, shodno momentu i raspoloženju. Fino, vuneno odijelo, broj veće, pogotovo kada pričamo o hlačama je komad o kojem sanjamo!  U kombinaciji s puloverom od kašmira, rolkom ili pak zanimljivim uzorkom košulje bit ćemo vrlo (stilski) samouvjereni, a kako bi sve bilo na „svom“ mjestu, remen vežemo visoko na struku, preko sakoa, onako pomalo nemarno, no opet dovoljno čvrsto.

{gallery}2014_08/spezi_last/odijela{/gallery}

***
Foto: vogue.com
Tekst: Glam Off Duty za MODAMO.info

Netflix serija je ponovo otvorila priču o Kemalu i Füsun, ali tek kada zakoračite u Muzej nevinosti u Istanbulu shvatite koliko je ta priča zapravo stvarna.

Nakon što je Netflix adaptacija romana The Museum of Innocence ponovo pokrenula interes za priču o Kemalu i Füsun, jedno pitanje nam je prirodno došlo: kako izgleda mjesto koje je inspirisalo ovu priču u stvarnom životu? 

Autor romana, Orhan Pamuk , otišao je korak dalje od književnosti i 2012. godine otvorio stvarni muzej posvećen predmetima iz svoje fikcionalne priče. Smješten u jednoj kući u istanbulskoj četvrti Çukurcuma, Masumiyet Müzesi zamišljen je kao produžetak romana, prostor u kojem se sjećanja, predmeti i emocije pretvaraju u izložbu.

Dok Netflix serija interpretira priču kroz vizualni narativ i glumu, muzej nudi nešto drugačije: tišinu, vitrinu po vitrinu, predmet po predmet. Upravo zato smo nakon gledanja serije odlučili posjetiti Istanbul i vidjeti kako se ova priča osjeća izvan ekrana.




 

Kako izgleda Muzej nevinosti u Istanbulu nakon što pogledate Netflix seriju?

Netflix adaptacija daje ovoj priči novu publiku i novu dinamiku, ali muzej ostaje njeno najintimnije tumačenje. Hodajući kroz prostor u kojem je svaki predmet povezan s jednim poglavljem romana, postaje jasno da je Pamuk zamišljao ovu priču mnogo šire od književnosti. 

Posjeta muzeju gotovo je kao ulazak u fizičku verziju narativa koji smo gledali na ekranu.




Najneobičniji književni muzej na svijetu

Muzej nevinosti često se spominje kao jedan od najneobičnijih muzeja na svijetu jer je nastao iz fikcije. Nije posvećen stvarnoj historijskoj ličnosti, niti jednom umjetničkom pokretu, nego imaginarnom ljubavnom odnosu. Upravo zato posjeta ovom mjestu djeluje gotovo surrealno: hodate kroz prostor koji pripada romanu, ali istovremeno postoji u stvarnom gradu.




Muzej je nastao paralelno s romanom

Jedna od najzanimljivijih činjenica je da muzej nije nastao tek nakon uspjeha knjige. Pamuk je godinama skupljao predmete dok je pisao roman, zamišljajući kako bi jednog dana mogli postati dio stvarnog prostora. 

Muzej je otvoren 2012. godine, četiri godine nakon objave romana i zamišljen je kao produžetak priče. Svaka vitrina odgovara jednom poglavlju knjige, što znači da posjetilac zapravo prolazi kroz roman dok se kreće kroz prostor.





Predmeti su važniji od priče

U seriji su fokus likovi, dijalog i odnosi, u muzeju su u centru pažnje predmeti. Naušnice, fotografije, karte za kino, šoljice, stare reklame, komadi odjeće sve ono što u svakodnevnom životu izgleda banalno ovdje dobija simboličku težinu. 

Najpoznatiji eksponat je zid prekriven hiljadama opušaka cigareta, koji predstavlja jednu od najpoznatijih scena iz romana. U tom trenutku postaje jasno da je “Muzej nevinosti” zapravo arhiv opsesije.





Atmosfera muzeja potpuno je drugačija od serije

Dok serija koristi glazbu, tempo i dramatiku da izgradi priču, muzej djeluje gotovo meditativno. Prostor je tih, usporen, gotovo intiman. Kao posjetilac imate osjećaj da ulazi u nečije sjećanje, a ne u klasičnu izložbu. Ta tišina zapravo pojačava emocionalni naboj priče jer svaki predmet nosi trag nekog trenutka iz života likova.






Serija i muzej pričaju istu priču, ali drugačijim jezikom

Netflix adaptacija pokušava prevesti Pamukov svijet na jezik televizije. Muzej, s druge strane, ostaje vjeran ideji da se priča može ispričati kroz predmete i prostor.

Zbog toga posjeta muzeju nakon gledanja serije daje potpuno novu perspektivu. Ono što na ekranu izgleda kao scena ili simbol, u muzeju postaje stvarni artefakt. 




Sitni predmeti kao što su karta za kino, par naušnica, čaša s otiskom karmina prestaju biti scenografija i počinju djelovati kao fragmenti jednog života. 

Hodajući kroz prostor, shvatite da je Pamuk ovu priču zamislio mnogo šire od romana ili serije: kao arhiv emocija, uspomena i opsesije koji postoji izvan fikcije.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Privatna arhiva