TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 30.8.2024.
Historija mode pokazuje fascinantnu transformaciju materijala i odjevnih komada koji su nekada bili čvrsto povezani s radničkom klasom, u simbole luksuza i visoke mode. Tu možemo govoriti o denim materijalu (farmer hlačama i jaknama), parka jaknama, kombinezonima...
Danas toj listi dodajemo canvas jaknu koja je prvobitno služila kao izdržljiv komad radne odjeće, a sada je zauzela visoko mjesto u svijetu luksuzne mode.
Dok je canvas prvenstveno bio odabran zbog svoje funkcionalnosti i izdržljivosti, njegovo uključivanje u modne kolekcije kao što je PRADA proljeće/ljeto 2024. odražava širi trend reinterpretacije i komercijalizacije radničke estetike.
Uvođenje radničkih materijala u svijet luksuza može biti viđeno kao pokušaj da se stvore novi simboli društvenog statusa, što istovremeno može dovesti do gubitka originalnih kulturnih i historijskih konotacija povezivanih s tim materijalima.
Tako, iako su canvas jakne sada u modi, važno je kritički razmotriti i znati njenu historiju.
Visoka moda vs. radnička estetika
Ove sezone ju je proslavila modna kuća PRADA na reviji proljeće/ljeto 2024. Uz to nose je modne insajderice, a i filmske ikone poput Kristen Dunst. Ovakav jednostavan, a luksuzan komad lako je došao do svoje niše ljubitelja.
Uz Pradu, možemo vidjeti i Miu Miu ili pak Bottega Venetta verziju, a najprije je vežemo za Carhartt. Brend je osnovan 1989., specijalizovan za radnu odjeću i opremu, kroz godine je dobio i mainstream status u modnoj industriji. Tako su njihove jakne i kape česte u street style izdanjima.
High street verzija
Pretpostavili smo da već postoji u dupe verzija ove jakne, a pronašli smo ih u MANGO i Stradivarius brendovima. Ako se želite okušati u ovom trendu onda su ove high street verzije super za eksperimentisanje prije nego uložite u Prada model.
* * *
Naslovna fotografija: @emilisindlev
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.
Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.
Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.
Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.
Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
