Trauma i oporavak: Ključni savjeti za razgovor sa djecom nakon teškog iskustva

Nedavne poplave u Bosni i Hercegovini ostavile su dubok trag posebno među djecom. Tačnije, mnogi roditelji se suočavaju s teškim pitanjima: kako objasniti djeci neizvjesnost i tugu koju osjećaju?

Gubitak imovine, stresni trenuci, gubitak dragih osoba, prijatelja te emocionalne i fizičke prepreke samo su dio onog čemu su oni svjedočili. Upravo zbog toga odlučili smo pristupiti ovoj temi na poseban način i konkretno ponuditi savjete kako razgovarati sa djecom.


Pronađite sigurno mjesto za razgovor

Sigurno mjesto je mjesto u kojem se dijete osjeća opušteno. Razmislite koje bi to bilo mjesto: udoban kutak stana ili klupa u parku ukoliko je to mjesto koje dijete posebno voli. Važnost slušanja u ovim trenucima je veoma bitna. Dakle, slušajte ih bez prekidanja i pokažite razumijevanje. Dajte im do znanja da je u redu osjećati tugu, strah, ali i zbunjenost. Također, mlađa djeca možda neće moći jasno objasniti svoja osjećanja, dok će starija djeca možda imati potrebu da detaljnije objašnjavaju svoja iskustva.

 

Ovo je nekoliko pitanja koja mogu započeti i olakšati prvi razgovor na ovu temu:

• Kako se osjećaš danas? - može otvoriti razgovor i omogućiti djetetu da izrazi trenutna osjećanja.
• Možeš li mi reći šta se desilo tokom poplava? - pitanje može pomoći djetetu da podijeli svoja iskustva bez pritiska.
• Kako si se osjećao/-la kada si vidio/-la sve što se desilo? - pitanje pomaže da se dijete fokusira na svoje emocije.
• Šta ti pomaže da se osjećaš bolje ili da nešto učiniš da ti bude lakše? - ovo može otvoriti diskusiju o potrebama i željama djeteta.

Važno je napomenuti da ako dijete pokazuje znakove stresa poput povlačenja, anksioznosti ili odbija da razgovara, ne trebate nastavljati s pitanjima. Ako se čini da su njihovi problemi ozbiljniji, potražite profesionalnu pomoć jer psiholozi ili terapeuti specijalizirani za rad s djecom mogu pružiti podršku koja je djetetu potrebna.


Aktivno slušanje

Dok dijete priča koristite jednostavne rečenice poput "Znam i razumijem da ti je teško." ili "To je normalno osjećati."  Validacija osjećanja može biti ključna.


Igra i kreativnost kao pristup

Mala djeca često bolje mogu pojasniti svoja osjećanja kroz neku vrstu igru. Dajte im bojice, papir ili igračke i potaknite ih da kreiraju ono što su doživjeli. "Možeš li mi nacrtati kako si se osjećao u tom trenutku?" je dobar primjer.
 

Informisanje

Ako pristup razgovorom i igra nisu pokazali rezultat, važno je znati koji vam je sljedeći korak. U Bosni i Hercegovini aktivno je niz organizacija sa stručnjacima koji daju podršku svima koji su prošli kroz teške trenutke. Jedan od prvih koraka u ovakvim situacijama je kontaktirati Crveni križ Federacije BiH koji su otvorili telefonsku liniju za psihosocijalnu podršku onima pogođenim poplavama. Pozivom na ovaj broj 060 302 5556 možete kontaktirati psihologa koji je tu da pruži podršku i pomogne.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Crveni Križ Federacije BiH (@ckfbih)

Pored Crvenog križa, lokalni centri za mentalno zdravlje često nude podršku za roditelje, ali i djecu. Dragi roditelji, nemojte se ustručavati da potražite pomoć jer razgovor s nekim ko ima iskustva i znanja može biti od velike pomoći. '

Imajte na umu da razgovor sa djecom koja su preživjela traumu poput onih koja su prošla kroz ovo iskustvo poplava, zahtijeva poseban pristup i dodatnu nježnost, razumijevanje i strpljenje. Podrška porodice, zajednice i stručnjaka može napraviti značajnu razliku. Svaka promjena počinje s razumijevanjem i ljubavlju, a vaša podrška može promijeniti sve.

* * *
Foto: pexels.com