Email je danas postao jedan od najefikasnijih načina komunikacije i marketinga.
Svojom e-porukom želimo dočarati određeni ton, prenijeti emociju i ukazati na određene ideje, zbog čega pisanje emaila često nazivaju i svojevrsnom umjetnošću. 

Srdačnost, dioba teksta na manje dijelove, jasno izražavanje i zaključak koji će zaokružiti cijelu poruku osnova su svakog pomno osmišljenog teksta. Uz sve to, važno je zadržati i profesionalan pristup, a uz praksu i savjete za što bolje koncipiran email, pazimo da i ne ponavljamo pogreške koje mogu dovesti do nesporazuma ili pogrešnog dojma osobe koja čita poruku.
Pravopisne i gramatičke greške, korištenje skraćenica koje nitko ne razumije, komplicirane i stručne riječi su neki od razloga zašto ponekad ne dobijemo odgovor kakav smo priželjkivali. Upravo zbog toga smo ovaj put odlučili naglasak staviti na nekoliko sitnih grešaka koje ponavljamo u pisanju emaila i istražiti kako ih riješiti.  

ROBOTSKI PRISTUP U PISANJU EMAILA
Pri pisanju emaila razmišljajte kako bi išla komunikacija s osobom s kojom se dopisujete da je ona uistinu kraj vas. Vjerojatno biste se pozdravili, kratko razgovarali o novostima, a tek onda prešli na temu sastanka. Taj koncept trebate zadržati i prilikom kreiranja emaila. Nemojte odmah prijeći na samu srž javljanja. 

NEGATIVAN TON I KORIŠTENJE USKLIČNIKA 
Pokušajte zaboraviti da na vašoj tipkovnici postoji tipka s uskličnikom. Upravo jer komunicirate online, vaš uskličnik može imati presnažan feedback, a negativan ton stvoriti dojam da ste osoba koja nije nimalo ugodna za suradnju.
Pokušajte radije koristiti izraze poput 'zamolit ću vas da naredni put napravite ovako' umjesto korištenja negativnih kritika. Izbjegavajte i riječi hitno u naslovu emaila i korištenje velikih slova budući da i oni pridonose stvaranju negativnog dojma. A ako se uistinu nalazite u situaciji koju je potrebno hitno riješiti, ostavite laptop i mobitel u ruku i telefonski riješite cijelu stvar. 

NEJASNO KONCIPIRAN EMAIL 
Ponekad u želji da što prije pošaljemo email, naša poruka bude u potpunosti nejasna. Kada pišite email, u potpunosti se posvetite zadatku. Neka poruka ima uvod, razlog pisanja, kao i zaključak koji poziva na reakciju osobe kojoj šaljete email. Pišite jednostavnim jezikom i nemojte previše komplicirati, kako bi osoba što brže i jednostavnije shvatila bit vaše poruke.

PREVIŠE PRAVOPISNIH/GRAMATIČKIH GREŠAKA
Ponekad sitne greške u pisanju mogu dovesti do pogrešnog profesionalnog dojma o vama kod osobe kojoj pišete, zato svaki put nakon što složite email, pokušajte još jedanput provjeriti sadržaj.

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić