Email je danas postao jedan od najefikasnijih načina komunikacije i marketinga.
Svojom e-porukom želimo dočarati određeni ton, prenijeti emociju i ukazati na određene ideje, zbog čega pisanje emaila često nazivaju i svojevrsnom umjetnošću. 

Srdačnost, dioba teksta na manje dijelove, jasno izražavanje i zaključak koji će zaokružiti cijelu poruku osnova su svakog pomno osmišljenog teksta. Uz sve to, važno je zadržati i profesionalan pristup, a uz praksu i savjete za što bolje koncipiran email, pazimo da i ne ponavljamo pogreške koje mogu dovesti do nesporazuma ili pogrešnog dojma osobe koja čita poruku.
Pravopisne i gramatičke greške, korištenje skraćenica koje nitko ne razumije, komplicirane i stručne riječi su neki od razloga zašto ponekad ne dobijemo odgovor kakav smo priželjkivali. Upravo zbog toga smo ovaj put odlučili naglasak staviti na nekoliko sitnih grešaka koje ponavljamo u pisanju emaila i istražiti kako ih riješiti.  

ROBOTSKI PRISTUP U PISANJU EMAILA
Pri pisanju emaila razmišljajte kako bi išla komunikacija s osobom s kojom se dopisujete da je ona uistinu kraj vas. Vjerojatno biste se pozdravili, kratko razgovarali o novostima, a tek onda prešli na temu sastanka. Taj koncept trebate zadržati i prilikom kreiranja emaila. Nemojte odmah prijeći na samu srž javljanja. 

NEGATIVAN TON I KORIŠTENJE USKLIČNIKA 
Pokušajte zaboraviti da na vašoj tipkovnici postoji tipka s uskličnikom. Upravo jer komunicirate online, vaš uskličnik može imati presnažan feedback, a negativan ton stvoriti dojam da ste osoba koja nije nimalo ugodna za suradnju.
Pokušajte radije koristiti izraze poput 'zamolit ću vas da naredni put napravite ovako' umjesto korištenja negativnih kritika. Izbjegavajte i riječi hitno u naslovu emaila i korištenje velikih slova budući da i oni pridonose stvaranju negativnog dojma. A ako se uistinu nalazite u situaciji koju je potrebno hitno riješiti, ostavite laptop i mobitel u ruku i telefonski riješite cijelu stvar. 

NEJASNO KONCIPIRAN EMAIL 
Ponekad u želji da što prije pošaljemo email, naša poruka bude u potpunosti nejasna. Kada pišite email, u potpunosti se posvetite zadatku. Neka poruka ima uvod, razlog pisanja, kao i zaključak koji poziva na reakciju osobe kojoj šaljete email. Pišite jednostavnim jezikom i nemojte previše komplicirati, kako bi osoba što brže i jednostavnije shvatila bit vaše poruke.

PREVIŠE PRAVOPISNIH/GRAMATIČKIH GREŠAKA
Ponekad sitne greške u pisanju mogu dovesti do pogrešnog profesionalnog dojma o vama kod osobe kojoj pišete, zato svaki put nakon što složite email, pokušajte još jedanput provjeriti sadržaj.

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR