U subotu, 18. 09. obilježava se Svjetski dan čišćenja (World Cleanup Day).

Simbolično, na taj dan počinje i kampanja „Plastična operacija” koja ima za cilj skrenuti pažnju na prekomjernu upotrebu plastike u svakodnevnom životu.

Kampanja kroz tri fotografije priča o gorućim problemima zagađenja okoline i prekomjernoj upotrebi plastike i vode u modernom svijetu, te poziva sve da poduzmu akcije kojima će se ovi problemi riješiti.

Možda je teško zamisliti život bez jednokratne plastike ali sjetimo se da donedavno ona nije ni postojala. Iako se reciklaža često navodi kao rješenje, samo 9% ukupno proizvedene plastike može biti reciklirano. Mijenjanjem navika i smanjenjem upotrebe jednokratne plastike štitimo i sebe i planetu. Vrijeme je za plastičnu operaciju!

Prva fotografija prikazuje zagađenje jednokratnom plastikom. Danas se proizvede 300 miliona tona plastike godišnje. To je skoro jednako težini ukupne ljudske populacije! Jednokratna plastika ima kratak rok upotrebe, ponekad tek nekoliko sekundi od trenutka kada je upotrijebimo, do trenutka kada završi u smeću. Plastičnu vrećicu, pribor za jelo i slamke prosječno koristimo 12 minuta, a ostavljamo ih budućim generacijama i planeti narednih 400 do 1.000 godina.

Više od 5 triliona plastičnih vrećica se upotrijebi godišnje, a čak pola ukupne proizvedene plastike je namijenjeno za jednokratnu upotrebu. Cilj druge fotografije je da nas potakne na odgovornu kupovinu u vremenu brze mode.

Za proizvodnju samo jedne majice potrebno je čak 2.700 litara vode – to je dovoljno pitke vode za jednu osobu za dvije i po godine. Podaci govore da na globalnom nivou osoba baci preko 30 kilograma odjeće godišnje, ali da mnogo više i kupi.

Treća fotografija skreće pažnju na lošu praksu bespotrebnog pakovanja hrane u plastiku. Jednokratna plastična pakovanja se uglavnom prave od naftnih derivata koji zagrijavanjem otpuštaju štetne hemikalije, a ujedno su i veliko leglo bakterija. Dok vodimo računa da u sebe unesemo kvalitetnu, organsku hranu vrlo često zaboravimo u šta je ta hrana zapakovana i koliko to pakovanje može biti štetno za naš organizam.

Autorica projekta fotografkinja Aida Redžepagić je izjavila: ”Kao modna fotografkinja, željela sam kreirati seriju fotografija koja će biti vizualno lijepa i upravo kao takva privući pozornost na temu koja je jako važna za sve nas. Željela bih još istaknuti da ni jedan komad plastike korišten za kampanju nije dodatno kupljen nego smo mjesec dana skupljali već iskorištenu i odbačenu plastiku.”

Osim Aide, na projektu su radili dizajner Armin Ćosić, scenografkinja Ines Selimović, slogan je osmislio Haris Jusović, a model za kampanju je Marijana Kandić, autorica ekološke platforme BeeEcho. Projekat je realizovan uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.

„U ime UNDP-a želim izraziti zadovoljstvo što sve više ljudi, naročito mladih, širom BiH pokreće i uključuje se u brojne akcije za očuvanje prirode i okoliša, svako na svoj način. „Plastična operacija“ nas jasno upozorava na posljedice ignorisanja problema i postupke kojima utičemo na živote svih nas. Ne postoji „Planet B“ i zato skupa sa brojnim domaćim i inostranim partnerima predano radimo i podržavamo inicijative koje smanjuju zagađenje i klimatske promjene“, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH. 

***

Naslovna fotografija: Aida Redžepagić
Tekst: Bonjour.ba/Promotivni članak

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić