TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 18.9.2021.
U subotu, 18. 09. obilježava se Svjetski dan čišćenja (World Cleanup Day).
Simbolično, na taj dan počinje i kampanja „Plastična operacija” koja ima za cilj skrenuti pažnju na prekomjernu upotrebu plastike u svakodnevnom životu.
Kampanja kroz tri fotografije priča o gorućim problemima zagađenja okoline i prekomjernoj upotrebi plastike i vode u modernom svijetu, te poziva sve da poduzmu akcije kojima će se ovi problemi riješiti.
Možda je teško zamisliti život bez jednokratne plastike ali sjetimo se da donedavno ona nije ni postojala. Iako se reciklaža često navodi kao rješenje, samo 9% ukupno proizvedene plastike može biti reciklirano. Mijenjanjem navika i smanjenjem upotrebe jednokratne plastike štitimo i sebe i planetu. Vrijeme je za plastičnu operaciju!
Prva fotografija prikazuje zagađenje jednokratnom plastikom. Danas se proizvede 300 miliona tona plastike godišnje. To je skoro jednako težini ukupne ljudske populacije! Jednokratna plastika ima kratak rok upotrebe, ponekad tek nekoliko sekundi od trenutka kada je upotrijebimo, do trenutka kada završi u smeću. Plastičnu vrećicu, pribor za jelo i slamke prosječno koristimo 12 minuta, a ostavljamo ih budućim generacijama i planeti narednih 400 do 1.000 godina.
Više od 5 triliona plastičnih vrećica se upotrijebi godišnje, a čak pola ukupne proizvedene plastike je namijenjeno za jednokratnu upotrebu. Cilj druge fotografije je da nas potakne na odgovornu kupovinu u vremenu brze mode.
Za proizvodnju samo jedne majice potrebno je čak 2.700 litara vode – to je dovoljno pitke vode za jednu osobu za dvije i po godine. Podaci govore da na globalnom nivou osoba baci preko 30 kilograma odjeće godišnje, ali da mnogo više i kupi.
Treća fotografija skreće pažnju na lošu praksu bespotrebnog pakovanja hrane u plastiku. Jednokratna plastična pakovanja se uglavnom prave od naftnih derivata koji zagrijavanjem otpuštaju štetne hemikalije, a ujedno su i veliko leglo bakterija. Dok vodimo računa da u sebe unesemo kvalitetnu, organsku hranu vrlo često zaboravimo u šta je ta hrana zapakovana i koliko to pakovanje može biti štetno za naš organizam.
Autorica projekta fotografkinja Aida Redžepagić je izjavila: ”Kao modna fotografkinja, željela sam kreirati seriju fotografija koja će biti vizualno lijepa i upravo kao takva privući pozornost na temu koja je jako važna za sve nas. Željela bih još istaknuti da ni jedan komad plastike korišten za kampanju nije dodatno kupljen nego smo mjesec dana skupljali već iskorištenu i odbačenu plastiku.”
Osim Aide, na projektu su radili dizajner Armin Ćosić, scenografkinja Ines Selimović, slogan je osmislio Haris Jusović, a model za kampanju je Marijana Kandić, autorica ekološke platforme BeeEcho. Projekat je realizovan uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.
„U ime UNDP-a želim izraziti zadovoljstvo što sve više ljudi, naročito mladih, širom BiH pokreće i uključuje se u brojne akcije za očuvanje prirode i okoliša, svako na svoj način. „Plastična operacija“ nas jasno upozorava na posljedice ignorisanja problema i postupke kojima utičemo na živote svih nas. Ne postoji „Planet B“ i zato skupa sa brojnim domaćim i inostranim partnerima predano radimo i podržavamo inicijative koje smanjuju zagađenje i klimatske promjene“, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.
***
Naslovna fotografija: Aida Redžepagić
Tekst: Bonjour.ba/Promotivni članak
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Prije godinu dana njihov put tek je počinjao. Jedna u Mostaru, druga u Sarajevu, treća u Banjoj Luci. Različite priče, ali ista odluka da se krene. Danas su to žene koje u BiH grade vlastite brendove, korak po korak.
Iako su im putevi različiti, povezuje ih jedna važna tačka: akademija koju su zajednički organizovali dm drogerie markt Bosna i Hercegovina i Bonjour.ba. Upravo tu je nastala razlika između ideje koja ostane na papiru i brenda koji polako, ali sigurno, raste.
Jer često ne nedostaje ni znanje ni ideja, nego onaj dodatni poticaj da se prestane odgađati ono što već znamo da treba uraditi. Akademija je bila prostor u kojem žene jačaju žene, gdje podrška dolazi iz zajedništva, a govornice bez uljepšavanja dijele iskustva, greške i vrlo konkretne smjernice za naredne korake.
Za Martinu Djordjevski, koja u Mostaru gradi brend tegla, edukacija je bila ključna u fazi kada je imala ideju, ali i mnogo nepoznanica. Učenje o osnovama poslovanja pomoglo joj je da sagleda širu sliku i da svoju ideju pretvori u nešto opipljivo.
“Na početku puta značajno mi je bilo to što sam prolazila kroz različite programe i akademije gdje sam učila o pisanju biznis plana i šta, zapravo, znači pokretati biznis. To mi je bilo značajno da razvijem ideju, razvijem biznis plan i da čujem od profesionalaca kako se to radi.”
Maja Topčagić danas svoj poslovni put razvija u Sarajevu i da, njen put je imao faze u koojima je sve djelovalo preteško. Došao je trenutak kada je odustajanje izgledalo kao najlogičnija opcija. Upravo tada donijela je odluku koja je promijenila smjer.
“Mislim da je to bio dan kad sam htjela da odustanem jer je bilo suviše teško, međutim rekla sam: ideš glavom kroz zid bez straha, jer strah je samo dodatni faktor koji te čini jačom. Tako sam prije par godina odlučila da pokrenem svoj studio: nešto drugačije, autentično i jednostavno ja.”
Poduzetničke vrline često se ne vide u uspjehu, nego u trenucima kada je najteže nastaviti.
Dragana Rauš svoj profesionalni put započela je u Banjoj Luci s marketinškom agencijom raush.ba. Razvijala se kroz iskustvo i spremnost da isproba, pogriješi i nauči. Umjesto čekanja idealnih uslova, birala je praksu kao najbolju školu.
“Moj savjet ženama jeste da na svaku priliku kažu ‘da’. Jer ako ne kažeš da, ne možeš znati da li ti se nešto sviđa ili ne. Dovodite se u razne situacije, eksperimentišite sa svojim sposobnostima i mogućnostima jer ne postoji drugi način da se nauči nego iz prakse.”
U njenom slučaju, rast nije bio linearan, ali je bio stvaran i održiv.
Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite profesionalne puteve, Martinu, Maju i Draganu povezuje jedan važan trenutak. Ne kao početak njihovih ideja, nego kao tačka u kojoj su te ideje dobile potvrdu, strukturu i dodatni zamah.
Akademija je bila prostor u kojem su znanje, iskustva i razmjena s drugim ženama prvi put sjeli na svoje mjesto kao jasan signal da ono što rade ima smisla, da su pitanja koja postavljaju legitimna i da put kojim idu nije usamljen.
Upravo taj spoj edukacije, razgovora i stvarnih primjera dao je dodatni poticaj da se krene ozbiljnije, odlučnije i s više povjerenja u vlastite odluke.
Iz „jednog dana ću“ u „krećem sada“!
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
