U subotu, 18. 09. obilježava se Svjetski dan čišćenja (World Cleanup Day).

Simbolično, na taj dan počinje i kampanja „Plastična operacija” koja ima za cilj skrenuti pažnju na prekomjernu upotrebu plastike u svakodnevnom životu.

Kampanja kroz tri fotografije priča o gorućim problemima zagađenja okoline i prekomjernoj upotrebi plastike i vode u modernom svijetu, te poziva sve da poduzmu akcije kojima će se ovi problemi riješiti.

Možda je teško zamisliti život bez jednokratne plastike ali sjetimo se da donedavno ona nije ni postojala. Iako se reciklaža često navodi kao rješenje, samo 9% ukupno proizvedene plastike može biti reciklirano. Mijenjanjem navika i smanjenjem upotrebe jednokratne plastike štitimo i sebe i planetu. Vrijeme je za plastičnu operaciju!

Prva fotografija prikazuje zagađenje jednokratnom plastikom. Danas se proizvede 300 miliona tona plastike godišnje. To je skoro jednako težini ukupne ljudske populacije! Jednokratna plastika ima kratak rok upotrebe, ponekad tek nekoliko sekundi od trenutka kada je upotrijebimo, do trenutka kada završi u smeću. Plastičnu vrećicu, pribor za jelo i slamke prosječno koristimo 12 minuta, a ostavljamo ih budućim generacijama i planeti narednih 400 do 1.000 godina.

Više od 5 triliona plastičnih vrećica se upotrijebi godišnje, a čak pola ukupne proizvedene plastike je namijenjeno za jednokratnu upotrebu. Cilj druge fotografije je da nas potakne na odgovornu kupovinu u vremenu brze mode.

Za proizvodnju samo jedne majice potrebno je čak 2.700 litara vode – to je dovoljno pitke vode za jednu osobu za dvije i po godine. Podaci govore da na globalnom nivou osoba baci preko 30 kilograma odjeće godišnje, ali da mnogo više i kupi.

Treća fotografija skreće pažnju na lošu praksu bespotrebnog pakovanja hrane u plastiku. Jednokratna plastična pakovanja se uglavnom prave od naftnih derivata koji zagrijavanjem otpuštaju štetne hemikalije, a ujedno su i veliko leglo bakterija. Dok vodimo računa da u sebe unesemo kvalitetnu, organsku hranu vrlo često zaboravimo u šta je ta hrana zapakovana i koliko to pakovanje može biti štetno za naš organizam.

Autorica projekta fotografkinja Aida Redžepagić je izjavila: ”Kao modna fotografkinja, željela sam kreirati seriju fotografija koja će biti vizualno lijepa i upravo kao takva privući pozornost na temu koja je jako važna za sve nas. Željela bih još istaknuti da ni jedan komad plastike korišten za kampanju nije dodatno kupljen nego smo mjesec dana skupljali već iskorištenu i odbačenu plastiku.”

Osim Aide, na projektu su radili dizajner Armin Ćosić, scenografkinja Ines Selimović, slogan je osmislio Haris Jusović, a model za kampanju je Marijana Kandić, autorica ekološke platforme BeeEcho. Projekat je realizovan uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.

„U ime UNDP-a želim izraziti zadovoljstvo što sve više ljudi, naročito mladih, širom BiH pokreće i uključuje se u brojne akcije za očuvanje prirode i okoliša, svako na svoj način. „Plastična operacija“ nas jasno upozorava na posljedice ignorisanja problema i postupke kojima utičemo na živote svih nas. Ne postoji „Planet B“ i zato skupa sa brojnim domaćim i inostranim partnerima predano radimo i podržavamo inicijative koje smanjuju zagađenje i klimatske promjene“, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH. 

***

Naslovna fotografija: Aida Redžepagić
Tekst: Bonjour.ba/Promotivni članak

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026., a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović