TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.5.2019.
Za mame često možemo čuti da su savršeni menadžeri – ne samo kada je u pitanju vrijeme, nego i organizacija kućnog budžeta, menija, ali i usklađivanje svih obveza cijele obitelji kroz dan.
Naravno, često to znači žongliranje između privatnih i poslovnih zadataka i mnoštvo nepredviđenih situacija (prvi zubići, temperatura, grčevi)...
U cijeloj izazovnoj avanturi pomažu im i partneri, ali i razni sitni rituali koji ih uče strpljivosti, razumijevanju i opraštanju. Zbog toga smo pet cool mama pitali kako one kreiraju balans u svakodnevnici i organiziraju svoje obveze. Njihovi odgovori i #momadventures će vas sigurno inspirirati...
***
„Kada imate dijete ili više djece, konstantno imate osjećaj da ništa ne stižete. :)
Ali uz dobru organizaciju se sve može. Bitna je volja, pozitivno razmišljanje i osmijeh na licu.
Ako je vaše dijete bljucnulo po vama baš kada ste se obukli i sve ima miris na sir, a žurite, možete poludjeti ili sve okrenuti na šalu jer je baš onako kako treba biti. Kada radite važne stvari i trebate neko vrijeme u miru i koncentraciji, pokušajte se organizirati s partnerom da on uskoči i prihvatite pomoć obitelji. Važna je dobra logistika.
U danu pokušajte pronaći par trenutaka za sebe, to može biti i 15 minuta uz kavu, čaj, dobru muziku, knjigu, vježbanje i što god vas opušta. I nikada se ne osuđujte ako nešto niste stigli, samo se malo bolje organizirajte sljedećih nekoliko dana.“
Lidija Tomas Matijević, blogerica @lilihalodecoration
Foto: Danijela Šola Kušec
***
„Još dok sam bila trudna dobila sam savjet koji nisam razumjela na prvu: “Dani s djetetom znaju biti jako dugi, ali godine - one su prekratke.“ Vrlo brzo nakon rođenja sina, sjetila sam se tih riječi. Naše slobodno vrijeme, vrijeme kada nismo na poslu/u vrtiću je posvećeno Robiju, bez ikakvih posebnih planiranja i organiziranja.
Ono što sam naučila u kratkom “stažu” majčinstva je da bez obzira da li stvari idu tačno kako sam ih planirala ili idu apsolutno mimo plana što bi me inače dovodilo do suza, jedino važno je vrijeme koje provodim s mojim malim dječačićem.
I zato to vrijeme stavljam ispred svih drugih obaveza, koje će svejedno čekati - nepospremljena kuća, nepopeglana odjeća, nepročitana knjiga, hladna kafa. Samo će on prebrzo odrasti. Majčinstvo me naučilo da prestanem planirati i da uživam.“
Vildana Mrša, vlasnica Instagram profila @vylson
***
„Najteže, ali i najljepše. To je majčinstvo u jednoj rečenici. S jedne strane umor, propuštene prilike i kroničan nedostatak vremena za sebe, a s druge strane atomska bomba ljubavi i sreće, mirišljave bebine nožice i osmijesi koji obore sve one nedostatke s početka rečenice. Kako bih zadržala zdrav razum i kako me tzv „mamnezija“ ne bi skroz pokosila, pokušavam svoju djevojčicu ostavljati bakama i tati, kada god se za to ukaže prilika.To je vrijeme kada se mogu i moram pobrinuti za sebe.
Ključno je imati vrijeme za sebe, jer već i ptice na grani znaju ono dobru staru „sretna mama, sretna beba“ i to je jedina istina.
Prepustite bebu ljudima koji je najviše vole, otiđite na frizuru, odgovorite na mailove, obavite preglede koje trebate obaviti, dogovorite večeru s prijateljicama, budite ono što jeste i prije majčinstva. I onda kada dođete pred svoju bebicu, ponudite joj osmijeh i raširene ruke sretne žene, a onda tek mame i vjerujte, vaša bebica će vam vratiti barem jednako i voila „sretna mama, sretna beba!“.“
Dajana Civadelić, vlasnica Instagram profila @chilli_di
***
„Od samog početka uključujem Fatmu u sve.
Nije rijetkost da je vodim sa sobom na koncerte, predavanja, ponekad i sastanke.
Ona je navikla na takve stvari i iako je jako živahno dijete, zaista sam ponosna na to kako poštuje vrijeme kada treba biti strpljiva i mirno zabaviti sebe dok ja završim s obavezama. A onda slijedi naše vrijeme! :)“
Aida Redžepagić, fotografkinja
***
„Zasigurno jedan od velikih izazova majčinstva je imati četvero djece između kojih je mala razlika u godinama. S jedne strane to je neprocjenjivo iskustvo, dok s druge strane zahtjeva puno odricanja i veliku organizaciju. Moram se pohvaliti da nam je organizacija jača strana, to je ustvari jedini način kako naša velika porodica može funkcionisati. Psiholozi kažu da je jednostavnije u odnosu na jedno ili možda dvoje, kontrolisati više djece i to zbog psihologije grupe. Odnosno, da je masom lakše upravljati nego pojedincem. Moram spomenuti da bez podrške mog supruga ovo zanimanje zvano majčinstvo išlo bi daleko teže. Vjerujem da svaka majka u sebi misli, mogu ja to bolje, brže, ljepše nego on… ali isto tako (trebalo mi je vremena da dođem pameti) vjerujem da samo mudra žena zna da to ne izgovara na glas i prepusti suprugu dio obaveza. Ipak je bolje završeno, nego savršeno. Da li smo ravnopravni – nismo. Djeca do godinu dana imaju samo potrebe, ne i želje. Priroda je to tako napravila da dijete odmah po rođenju traži i zna samo za majku koja ga je 9 mjeseci nosila.
Često smo i sami sebi veći kritičari nego što su nam djeca. Prihvatite da vam djeca ne zamjeraju često toliko koliko vi mislite da griješite. Vječito je neka podvojenost koju se trudimo da izbalansiramo, osjećaj krivice koji se trudimo da prevaziđemo i uloga u majčinstvu u kojoj se podrazumijeva da treba da uživamo.
Ja rastem sa svojom djecom, oni su me naučili toleranciji, strpljenju, požrtvovnosti i odgovornosti. Učim i da se izborim s ljutnjom i strahom.
Ovi mali dobri ljudi jesu razlog što sam pronašla novu dimenziju ljubavi, koja briše sebičnost do svemira i nazad i tako 100 puta. Svaka generacija djece je drugačija od prethodne i svaka traži drugačiji pristup u odgoju. Naučila sam da roditeljstvo nije trka. To je jedno od naših najljepših putovanja. Zato suprug i ja sebe podsjećamo svaki dan da u njemu uživamo, dok se rađamo i rastemo kao mama i tata. Rađanje djece donijelo je i novu kombinaciju uloga - žene s majčinstvom. Balansiranje između ove dvije potpuno suprotne sfere nije lako, ali je daleko od neizvedljivog. Većinu svog vremena podredila sam porodici. Pružiti ljubav i pažnju svoj djeci, mužu, pa na kraju i sebi, nije lako. Od kako sam postala mama, djecu uključujem u svoj život, društvo i navike. To je i najbolji način da djeca upoznaju svoje roditelje. Mene je majčinstvo nadopunilo, a nije poništilo moju kompletnu osobnost. I dalje učim i rastem, u što su sada uključena i moja djeca. Imam svoja duga jutra i duge večeri s mužem. Imam i svoja popodneva i vikende s djecom. Ali moja fantastična četvorka me natjerala da mnogo više cijenim momente i kada sam sama. Naučila sam da cijenim male stvari, da im se radujem. Ne čekam velike događaje da bi bila sretna, već sam sretna po malo svakog dana.“
Marija Hudolin, magistrica komunikologije i autorica bloga Motherhudolin
***
Sretan vam Majčin dan, drage naše BONJOUR.dame.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
