TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.5.2019.
Za mame često možemo čuti da su savršeni menadžeri – ne samo kada je u pitanju vrijeme, nego i organizacija kućnog budžeta, menija, ali i usklađivanje svih obveza cijele obitelji kroz dan.
Naravno, često to znači žongliranje između privatnih i poslovnih zadataka i mnoštvo nepredviđenih situacija (prvi zubići, temperatura, grčevi)...
U cijeloj izazovnoj avanturi pomažu im i partneri, ali i razni sitni rituali koji ih uče strpljivosti, razumijevanju i opraštanju. Zbog toga smo pet cool mama pitali kako one kreiraju balans u svakodnevnici i organiziraju svoje obveze. Njihovi odgovori i #momadventures će vas sigurno inspirirati...
***
„Kada imate dijete ili više djece, konstantno imate osjećaj da ništa ne stižete. :)
Ali uz dobru organizaciju se sve može. Bitna je volja, pozitivno razmišljanje i osmijeh na licu.
Ako je vaše dijete bljucnulo po vama baš kada ste se obukli i sve ima miris na sir, a žurite, možete poludjeti ili sve okrenuti na šalu jer je baš onako kako treba biti. Kada radite važne stvari i trebate neko vrijeme u miru i koncentraciji, pokušajte se organizirati s partnerom da on uskoči i prihvatite pomoć obitelji. Važna je dobra logistika.
U danu pokušajte pronaći par trenutaka za sebe, to može biti i 15 minuta uz kavu, čaj, dobru muziku, knjigu, vježbanje i što god vas opušta. I nikada se ne osuđujte ako nešto niste stigli, samo se malo bolje organizirajte sljedećih nekoliko dana.“
Lidija Tomas Matijević, blogerica @lilihalodecoration
Foto: Danijela Šola Kušec
***
„Još dok sam bila trudna dobila sam savjet koji nisam razumjela na prvu: “Dani s djetetom znaju biti jako dugi, ali godine - one su prekratke.“ Vrlo brzo nakon rođenja sina, sjetila sam se tih riječi. Naše slobodno vrijeme, vrijeme kada nismo na poslu/u vrtiću je posvećeno Robiju, bez ikakvih posebnih planiranja i organiziranja.
Ono što sam naučila u kratkom “stažu” majčinstva je da bez obzira da li stvari idu tačno kako sam ih planirala ili idu apsolutno mimo plana što bi me inače dovodilo do suza, jedino važno je vrijeme koje provodim s mojim malim dječačićem.
I zato to vrijeme stavljam ispred svih drugih obaveza, koje će svejedno čekati - nepospremljena kuća, nepopeglana odjeća, nepročitana knjiga, hladna kafa. Samo će on prebrzo odrasti. Majčinstvo me naučilo da prestanem planirati i da uživam.“
Vildana Mrša, vlasnica Instagram profila @vylson
***
„Najteže, ali i najljepše. To je majčinstvo u jednoj rečenici. S jedne strane umor, propuštene prilike i kroničan nedostatak vremena za sebe, a s druge strane atomska bomba ljubavi i sreće, mirišljave bebine nožice i osmijesi koji obore sve one nedostatke s početka rečenice. Kako bih zadržala zdrav razum i kako me tzv „mamnezija“ ne bi skroz pokosila, pokušavam svoju djevojčicu ostavljati bakama i tati, kada god se za to ukaže prilika.To je vrijeme kada se mogu i moram pobrinuti za sebe.
Ključno je imati vrijeme za sebe, jer već i ptice na grani znaju ono dobru staru „sretna mama, sretna beba“ i to je jedina istina.
Prepustite bebu ljudima koji je najviše vole, otiđite na frizuru, odgovorite na mailove, obavite preglede koje trebate obaviti, dogovorite večeru s prijateljicama, budite ono što jeste i prije majčinstva. I onda kada dođete pred svoju bebicu, ponudite joj osmijeh i raširene ruke sretne žene, a onda tek mame i vjerujte, vaša bebica će vam vratiti barem jednako i voila „sretna mama, sretna beba!“.“
Dajana Civadelić, vlasnica Instagram profila @chilli_di
***
„Od samog početka uključujem Fatmu u sve.
Nije rijetkost da je vodim sa sobom na koncerte, predavanja, ponekad i sastanke.
Ona je navikla na takve stvari i iako je jako živahno dijete, zaista sam ponosna na to kako poštuje vrijeme kada treba biti strpljiva i mirno zabaviti sebe dok ja završim s obavezama. A onda slijedi naše vrijeme! :)“
Aida Redžepagić, fotografkinja
***
„Zasigurno jedan od velikih izazova majčinstva je imati četvero djece između kojih je mala razlika u godinama. S jedne strane to je neprocjenjivo iskustvo, dok s druge strane zahtjeva puno odricanja i veliku organizaciju. Moram se pohvaliti da nam je organizacija jača strana, to je ustvari jedini način kako naša velika porodica može funkcionisati. Psiholozi kažu da je jednostavnije u odnosu na jedno ili možda dvoje, kontrolisati više djece i to zbog psihologije grupe. Odnosno, da je masom lakše upravljati nego pojedincem. Moram spomenuti da bez podrške mog supruga ovo zanimanje zvano majčinstvo išlo bi daleko teže. Vjerujem da svaka majka u sebi misli, mogu ja to bolje, brže, ljepše nego on… ali isto tako (trebalo mi je vremena da dođem pameti) vjerujem da samo mudra žena zna da to ne izgovara na glas i prepusti suprugu dio obaveza. Ipak je bolje završeno, nego savršeno. Da li smo ravnopravni – nismo. Djeca do godinu dana imaju samo potrebe, ne i želje. Priroda je to tako napravila da dijete odmah po rođenju traži i zna samo za majku koja ga je 9 mjeseci nosila.
Često smo i sami sebi veći kritičari nego što su nam djeca. Prihvatite da vam djeca ne zamjeraju često toliko koliko vi mislite da griješite. Vječito je neka podvojenost koju se trudimo da izbalansiramo, osjećaj krivice koji se trudimo da prevaziđemo i uloga u majčinstvu u kojoj se podrazumijeva da treba da uživamo.
Ja rastem sa svojom djecom, oni su me naučili toleranciji, strpljenju, požrtvovnosti i odgovornosti. Učim i da se izborim s ljutnjom i strahom.
Ovi mali dobri ljudi jesu razlog što sam pronašla novu dimenziju ljubavi, koja briše sebičnost do svemira i nazad i tako 100 puta. Svaka generacija djece je drugačija od prethodne i svaka traži drugačiji pristup u odgoju. Naučila sam da roditeljstvo nije trka. To je jedno od naših najljepših putovanja. Zato suprug i ja sebe podsjećamo svaki dan da u njemu uživamo, dok se rađamo i rastemo kao mama i tata. Rađanje djece donijelo je i novu kombinaciju uloga - žene s majčinstvom. Balansiranje između ove dvije potpuno suprotne sfere nije lako, ali je daleko od neizvedljivog. Većinu svog vremena podredila sam porodici. Pružiti ljubav i pažnju svoj djeci, mužu, pa na kraju i sebi, nije lako. Od kako sam postala mama, djecu uključujem u svoj život, društvo i navike. To je i najbolji način da djeca upoznaju svoje roditelje. Mene je majčinstvo nadopunilo, a nije poništilo moju kompletnu osobnost. I dalje učim i rastem, u što su sada uključena i moja djeca. Imam svoja duga jutra i duge večeri s mužem. Imam i svoja popodneva i vikende s djecom. Ali moja fantastična četvorka me natjerala da mnogo više cijenim momente i kada sam sama. Naučila sam da cijenim male stvari, da im se radujem. Ne čekam velike događaje da bi bila sretna, već sam sretna po malo svakog dana.“
Marija Hudolin, magistrica komunikologije i autorica bloga Motherhudolin
***
Sretan vam Majčin dan, drage naše BONJOUR.dame.
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
