TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 30.7.2024.
pH balans ovo, pH balans ono...
Svi govore o pH balansu, tijelu, koži, ishrani i gubite se u moru informacija? Tu smo da vas vodimo. Donosimo vam kratki vodič koji će biti dovoljan da samopouzdano ušetate u svijet pH balansa i provjerite gdje stojite s njim.
Šta je pH balans?!
pH balans se odnosi na ravnotežu između kiselina u organizmu. pH skala kreće se od 0 do 14.
Vrijednosti ispod 7 ukazuju na kiselost, vrijednost 7 je neutralna, a vrijednosti iznad 7 ukazuju na alkalnost. U zdravom tijelu, pH vrijednost se održava u uskom rasponu, što je ključno za normalno funkcionisanje različitih tjelesnih sistema. Znamo da vam ovo trenutno ne znači mnogo, stoga, ostanite uz nas kako bismo obrazložili šta to sve ima uticaj na ove vrijednosti.
Faktori koji pozitivno utiču na pH balans
Konzumiranje voća, povrća i integralnih žitarica može pomoći u održavanju pH balansa. Hidratacija - unos dovoljno vode pomaže u izbacivanju toksina i održavanju ravnoteže tečnosti.
Redovna fizička aktivnost pomaže u održavanju metabolizma i smanjenju stresa, a to se onda pozitivno odražava na pH balans.
Nezdrava ishrana, tačnije, hrana bogata šećerima i prerađenim namirnicama može narušiti pH balans. Osim toga, hronični stres može dovesti do hormonskih promjena koje utiču na pH vrijednost tijela. Kada govorimo o vaginalnom pH balansu negativni faktori mogu biti određeni lijekovi, poput antibiotika jer mogu poremetiti prirodnu ravnotežu bakterija u tijelu i promijeniti pH balans.
Hormonske promjene kao i menstruacija, trudnoća i menopauza mogu uticati na vaginalni pH balans. No, jedan od najvećih izazova su sapuni, sprejevi i losioni sa mirisima koji mogu iritirati vaginu i promijeniti njen pH balans.
Vaginalni pH balans
Vaginalni pH balans je jedan od ključnih faktora za žensko zdravlje. Normalna vaginalna pH vrijednost kreće se između 3,8 i 4,5, što je blago kiselo. Ova kiselost pomaže u sprečavanju prekomjernog rasta štetnih bakterija i gljivica.
Održavanje zdravog vaginalnog pH balansa
Vagina se sama čisti, a ispiranje mirisnim i jakim sredstvima za njegu možete narušiti prirodnu ravnotežu bakterija. No, redovna higijena igra ključnu ulogu. Čišćenje spoljašnjeg dijela toplom vodom (i blagim sapunom) je must.
Pamučno donje rublje omogućava koži da diše te je preporučljivo da bude vaš prvi izbor. Pored toga, konzumiranje probiotika može pomoći u održavanju zdrave vaginalne flore.
Kada je vrijeme da posjetite doktora?
Ako imate simptome poput peckanja, svraba, neobičnog sekreta ili neprijatnog mirisa, najbolje je da se konsultujete sa doktorom koji može uraditi testove kako bi utvrdio uzrok simptoma i preporučio odgovarajući tretman.
* * *
Naslovna fotografija: @stylemilaglow
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".
Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?
Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.
Foto: @jameslknightcenter
Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.
Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.
Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.
Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.
Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:
Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.
Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.
Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.
Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.
Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.
Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.
Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju?
Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
Foto: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
