TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Dovoljan je tek jedan pogled na artikle iz kolekcija brenda Pčelica Maja da instant pomislite da će vaši klinci izgledati kao pravi bomboni u njihovim odjevnim komadima.
Ovaj suvremeni brend kreira artikle jednostavnih krojeva koji će uljepšati svakodnevnicu beba, omogućiti bezbrižnu igru klincima, ali i pratiti ih i u svim svečanim prilikama.
Dio njihove ponude su i haljine izrađene s 3D aplikacijama koje osiguravaju 'matchy' izgled mame i djevojčice, a odnedavno imaju i kolekciju za trudnice.
Šarolika ponuda uzoraka, nijansi, krojeva i dodataka, učinit će ovaj brend vašim favoritom u potrazi za kids novitetima. S Majom Arsenović, kreativnom damom koja zajedno s obitelji vodi kompletnu proizvodnju, razgovarali smo o početcima, ključnim koracima za rast kompanije koju prati čak 30 zaposlenih i inspiraciji za nove projekte.
Maja Arsenović
****
Kada je nastao brend Pčelica Maja i koliko se vaša filozofija mijenjala od tad do danas?
Pčelica Maja je domaći brend, osnovan 1997. godine u malom gradu na jugu Hercegovine, Bileći. U vremenu kada je industrija potpuno zamrla u našem kraju, bila je potpuna ludost (ili hrabrost) upustiti se u pokretanje sopstvene proizvodnje. Upravo su to uradili moji roditelji, Drago i Snežana, započeli proizvodnju odjeće za bebe i nazvali je Pčelica Maja.
Lijepo bi bilo reći da su krenuli od nule, ali nažalost krenuli su iz debelog minusa, zatrpani kreditima. Put ka uspjehu obilježila je velika borba i upornost mojih roditelja, sloga naše porodice i ljubav. Svaki zarađen dinar ulagao se u posao, mašine i radnike. Ulagali smo u znanje jer smatramo da je znanje moć u rukama i ne propuštamo nijednu priliku za usavršavanje. Iako se sada čini da je lako, mi i dalje ne posustajemo u rastu. Svaka godina je novi izazov za nas i mi smatramo da je ključ našeg opstanka u promjenama i stalnom prilagođavanju onom što tržište nameće.
Kako se jedna ekonomistica pronašla u svijetu dizajna?
Dizajn je moja ljubav, bijeg od realnosti i obaveza. To je ona ključna nit koja se provlači kroz generacije u mojoj porodici. Sa druge strane za uspjeh je dosta doprinijelo znanje koje sam stekla na ekonomskom fakultetu i upravo je tu ključ mog uspjeha, u savršenom balansu ekonomije i dizajna.
Daću vam primjer... Kad spremam novu kolekciju haljina, ja unaprijed znam koje cijene moraju biti ako želim da se kolekcija dobro prodaje, to dovodi do toga da se moj dizajn ograničava, ne mogu pustiti mašti na volju koliko bih željela, ali odlična prodaja je ono što govori da je to dobro rešenje. Ponekad uradim nešto za svoju dušu, ne dozvoljavajući ekonomistici u meni da reaguje i tada zaista nastaje magija.
Kako izgleda jedan tvoj radni dan? Kako zadržavaš motiviranost i produktivnost?
Moj radni dan nema radno vrijeme i to je ono najgore u privatnom poslu. Mnogi sanjaju da budu privatnici kako bi mogli da ne rade kad god požele. A ja ću vam reći suprotno. Ako želiš biti uspješan privatnik, moraš raditi puno više od ljudi u državnom sektoru. I gdje god da kreneš, nosiš posao sa sobom. Nema jasne granice između privatnog i poslovnog života i moraš naučiti da živiš tako.
Mama si dvoje preslatke dječice. Koja je najvažnija lekcija o majčinstvu koju si naučila do sada? Koji su njihovi favoriti iz Pčelica Maja kolekcije?
Svima je interesantno da mama dva dječaka kreira haljine za djevojčice.
U godini kad sam rodila drugog dječaka stvarala sam najljepšu magiju za djevojčice. Neki bi rekli “gle ironije”. Ja bih rekla “gle ljubavi”. Upravo ta nemjerljiva ljubav prema mojim sinovima daje mi krila da letim ka snovima i radim ono što najviše volim - kreiram.
U sklopu vaše ponude imamo dvije linije - za bebe i svečane haljine za mame i djecu. Možeš li nam malo detaljnije pojasniti koje artikle sadrže i što ih izdvaja na domaćem tržištu?
Bas tako, naš brend je podijeljen na pamučnu kolekciju koju proizvodimo od samog početka i to je masovna proizvodnja koja se prodaje na preko sto lokacija u BiH, a mi ćemo izdvojiti lanac Bingo marketa kao najvećeg partnera. U toj kolekciji proizvodimo odjeću za bebe, sve potrebno za novorođenče i djecu do 2 godine.
Što se haljina tiče, one su zaista nastale iz čiste ljubavi, bez ikakvih velikih planova o uspjehu, a sa njima je itekako došao uspjeh. Sa tom linijom smo otvorili vrata ka Evropi i evo sada možemo reći da nema države gdje nisu stizale.
Za njih je specifično da se svaka haljina posebno kroji i šije i samim tim malo komada mjesečno izbacujemo.
Kako teče sam proces izrade vaših proizvoda i koliko on traje?
Mi imamo sopstveni pogon i to je ono što nas razdvaja od dosta njih koji svoje brendove šiju uslužno kod neke velike firme. Tek kada čovjek sam sašije svoj proizvod može reći da zna sve o njemu. Moja porodica najviše vremena provodi u proizvodnji, konstanto se trudeći da popravi sve što može. I nemojte misliti da nema grešaka, itekako da ima. Bez obzira na sve, mi nismo roboti, kao ni naši radnici. Ali dajemo sve od sebe da pružimo kvalitet ljudima.
Kada sam prvi put pošla u Istanbul da tamo tražim materijale za našu proizvodnju, roditelji su me ispratili sa rečenicom: “Zapamti sine, cilj je da nađeš kvalitet bolji od ovog koji smo prinuđeni uzimati u BiH a ne da nađeš jeftinije materijale”. U tu rečenicu je stala sva politika naše firme. I dan danas imamo puno stvari koje želimo unaprijediti i trudićemo se svim silama.
Danas vaš brend ima više od 20 uposlenika, a cijela porodična firma raste iz dana u dan. Što je po vama ključ uspjeha u domaćoj tekstilnoj industriji?
Danas imamo 30 radnika plus moja cijela porodica i srećni smo što naša firma raste iz dana u dan. Ostvariti uspjeh u BiH, u tekstilu je izuzetno teško. Mi se često šalimo u porodici, da smo ovoliko truda i energije usmjerili u oblast hrane, energetike ili bilo koje druge oblasti sad bi bili teški milioneri. A ključ našeg uspjeha osim složne i uporne porodice je u promjenama, što se vrlo brzo prilagodimo situaciji i ne dozvolimo da nas prošlost pojede. Sada, za vrijeme korone, dok je sve stalo, nama je trebalo točno 7 dana da potpuno izmijenimo strategiju firme, prebacimo se na 100% online poslovanje, počnemo izvoziti za Evropu. Nije bila opcija predati se i tako je uvijek. Odlučni smo i ne plašimo se donositi odluke.
Najveći izazov sa kojim ste se susreli?
Za našu fimu su najveći izazovi bili u prvim godinama poslovanja. Ali definitivno najteža stvar koja nas je zadesila je bila teška bolest mog oca, stuba naše porodice i firme. U to vrijeme je firma bila pod ogromnim kreditima, kuća pod hipotekom, a on ležao u Beogradu u bolnici.
I sada zamislite čovjeka koji je bio tako bolestan, kako ide svaki drugi dan na put da razvozi robu po Bosni u starom kombiju bez grijanja i klime, a tu je i spavao jer nije imao mogućnost da plaća prenoćiste.
Za to vrijeme ostatak porodice je kući pakovao robu i vodio proizvodnju. Ja sam po cijelu noć radila, a ujutru išla u školu. Možda ćete kroz ovo shvatiti koliko je u stvari potrebno za uspjeh u BiH ako krećete od nule.
Projekt na koji ste najponosniji do sada?
Neka to bude odluka da uvedemo trudničku kolekciju, da ženama u BIH pružimo mogućnost da nose udobne pamučne stvari u tom najljepšem periodu trudnoće.
Ovo je projekt koji smo tek počeli i predstoji nam puno ulaganja u to. Čekamo da se otvore granice o da idemo tražiti još kvalitetnije i bolje materijale za taj dio.
Koju su ulogu imale društvene mreže u promociji vaših proizvoda?
Vrijeme nam je donijelo društvene mreže i dok su ih drugi osuđivali i izbjegavali mi smo vidjeli dodatnu šansu za besplatnom reklamom. Danas nas na Instagramu i Facebooku prati skoro 100 000 ljudi i mi ne možemo biti srećniji zbog takve podrške. Ti ljudi nama vjeruju, prate i nagrađuju naš rad, a mi odvajamo puno vremena za komunikaciju sa njima i slušanju njihovih potreba.
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
