TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Dovoljan je tek jedan pogled na artikle iz kolekcija brenda Pčelica Maja da instant pomislite da će vaši klinci izgledati kao pravi bomboni u njihovim odjevnim komadima.
Ovaj suvremeni brend kreira artikle jednostavnih krojeva koji će uljepšati svakodnevnicu beba, omogućiti bezbrižnu igru klincima, ali i pratiti ih i u svim svečanim prilikama.
Dio njihove ponude su i haljine izrađene s 3D aplikacijama koje osiguravaju 'matchy' izgled mame i djevojčice, a odnedavno imaju i kolekciju za trudnice.
Šarolika ponuda uzoraka, nijansi, krojeva i dodataka, učinit će ovaj brend vašim favoritom u potrazi za kids novitetima. S Majom Arsenović, kreativnom damom koja zajedno s obitelji vodi kompletnu proizvodnju, razgovarali smo o početcima, ključnim koracima za rast kompanije koju prati čak 30 zaposlenih i inspiraciji za nove projekte.
Maja Arsenović
****
Kada je nastao brend Pčelica Maja i koliko se vaša filozofija mijenjala od tad do danas?
Pčelica Maja je domaći brend, osnovan 1997. godine u malom gradu na jugu Hercegovine, Bileći. U vremenu kada je industrija potpuno zamrla u našem kraju, bila je potpuna ludost (ili hrabrost) upustiti se u pokretanje sopstvene proizvodnje. Upravo su to uradili moji roditelji, Drago i Snežana, započeli proizvodnju odjeće za bebe i nazvali je Pčelica Maja.
Lijepo bi bilo reći da su krenuli od nule, ali nažalost krenuli su iz debelog minusa, zatrpani kreditima. Put ka uspjehu obilježila je velika borba i upornost mojih roditelja, sloga naše porodice i ljubav. Svaki zarađen dinar ulagao se u posao, mašine i radnike. Ulagali smo u znanje jer smatramo da je znanje moć u rukama i ne propuštamo nijednu priliku za usavršavanje. Iako se sada čini da je lako, mi i dalje ne posustajemo u rastu. Svaka godina je novi izazov za nas i mi smatramo da je ključ našeg opstanka u promjenama i stalnom prilagođavanju onom što tržište nameće.
Kako se jedna ekonomistica pronašla u svijetu dizajna?
Dizajn je moja ljubav, bijeg od realnosti i obaveza. To je ona ključna nit koja se provlači kroz generacije u mojoj porodici. Sa druge strane za uspjeh je dosta doprinijelo znanje koje sam stekla na ekonomskom fakultetu i upravo je tu ključ mog uspjeha, u savršenom balansu ekonomije i dizajna.
Daću vam primjer... Kad spremam novu kolekciju haljina, ja unaprijed znam koje cijene moraju biti ako želim da se kolekcija dobro prodaje, to dovodi do toga da se moj dizajn ograničava, ne mogu pustiti mašti na volju koliko bih željela, ali odlična prodaja je ono što govori da je to dobro rešenje. Ponekad uradim nešto za svoju dušu, ne dozvoljavajući ekonomistici u meni da reaguje i tada zaista nastaje magija.
Kako izgleda jedan tvoj radni dan? Kako zadržavaš motiviranost i produktivnost?
Moj radni dan nema radno vrijeme i to je ono najgore u privatnom poslu. Mnogi sanjaju da budu privatnici kako bi mogli da ne rade kad god požele. A ja ću vam reći suprotno. Ako želiš biti uspješan privatnik, moraš raditi puno više od ljudi u državnom sektoru. I gdje god da kreneš, nosiš posao sa sobom. Nema jasne granice između privatnog i poslovnog života i moraš naučiti da živiš tako.
Mama si dvoje preslatke dječice. Koja je najvažnija lekcija o majčinstvu koju si naučila do sada? Koji su njihovi favoriti iz Pčelica Maja kolekcije?
Svima je interesantno da mama dva dječaka kreira haljine za djevojčice.
U godini kad sam rodila drugog dječaka stvarala sam najljepšu magiju za djevojčice. Neki bi rekli “gle ironije”. Ja bih rekla “gle ljubavi”. Upravo ta nemjerljiva ljubav prema mojim sinovima daje mi krila da letim ka snovima i radim ono što najviše volim - kreiram.
U sklopu vaše ponude imamo dvije linije - za bebe i svečane haljine za mame i djecu. Možeš li nam malo detaljnije pojasniti koje artikle sadrže i što ih izdvaja na domaćem tržištu?
Bas tako, naš brend je podijeljen na pamučnu kolekciju koju proizvodimo od samog početka i to je masovna proizvodnja koja se prodaje na preko sto lokacija u BiH, a mi ćemo izdvojiti lanac Bingo marketa kao najvećeg partnera. U toj kolekciji proizvodimo odjeću za bebe, sve potrebno za novorođenče i djecu do 2 godine.
Što se haljina tiče, one su zaista nastale iz čiste ljubavi, bez ikakvih velikih planova o uspjehu, a sa njima je itekako došao uspjeh. Sa tom linijom smo otvorili vrata ka Evropi i evo sada možemo reći da nema države gdje nisu stizale.
Za njih je specifično da se svaka haljina posebno kroji i šije i samim tim malo komada mjesečno izbacujemo.
Kako teče sam proces izrade vaših proizvoda i koliko on traje?
Mi imamo sopstveni pogon i to je ono što nas razdvaja od dosta njih koji svoje brendove šiju uslužno kod neke velike firme. Tek kada čovjek sam sašije svoj proizvod može reći da zna sve o njemu. Moja porodica najviše vremena provodi u proizvodnji, konstanto se trudeći da popravi sve što može. I nemojte misliti da nema grešaka, itekako da ima. Bez obzira na sve, mi nismo roboti, kao ni naši radnici. Ali dajemo sve od sebe da pružimo kvalitet ljudima.
Kada sam prvi put pošla u Istanbul da tamo tražim materijale za našu proizvodnju, roditelji su me ispratili sa rečenicom: “Zapamti sine, cilj je da nađeš kvalitet bolji od ovog koji smo prinuđeni uzimati u BiH a ne da nađeš jeftinije materijale”. U tu rečenicu je stala sva politika naše firme. I dan danas imamo puno stvari koje želimo unaprijediti i trudićemo se svim silama.
Danas vaš brend ima više od 20 uposlenika, a cijela porodična firma raste iz dana u dan. Što je po vama ključ uspjeha u domaćoj tekstilnoj industriji?
Danas imamo 30 radnika plus moja cijela porodica i srećni smo što naša firma raste iz dana u dan. Ostvariti uspjeh u BiH, u tekstilu je izuzetno teško. Mi se često šalimo u porodici, da smo ovoliko truda i energije usmjerili u oblast hrane, energetike ili bilo koje druge oblasti sad bi bili teški milioneri. A ključ našeg uspjeha osim složne i uporne porodice je u promjenama, što se vrlo brzo prilagodimo situaciji i ne dozvolimo da nas prošlost pojede. Sada, za vrijeme korone, dok je sve stalo, nama je trebalo točno 7 dana da potpuno izmijenimo strategiju firme, prebacimo se na 100% online poslovanje, počnemo izvoziti za Evropu. Nije bila opcija predati se i tako je uvijek. Odlučni smo i ne plašimo se donositi odluke.
Najveći izazov sa kojim ste se susreli?
Za našu fimu su najveći izazovi bili u prvim godinama poslovanja. Ali definitivno najteža stvar koja nas je zadesila je bila teška bolest mog oca, stuba naše porodice i firme. U to vrijeme je firma bila pod ogromnim kreditima, kuća pod hipotekom, a on ležao u Beogradu u bolnici.
I sada zamislite čovjeka koji je bio tako bolestan, kako ide svaki drugi dan na put da razvozi robu po Bosni u starom kombiju bez grijanja i klime, a tu je i spavao jer nije imao mogućnost da plaća prenoćiste.
Za to vrijeme ostatak porodice je kući pakovao robu i vodio proizvodnju. Ja sam po cijelu noć radila, a ujutru išla u školu. Možda ćete kroz ovo shvatiti koliko je u stvari potrebno za uspjeh u BiH ako krećete od nule.
Projekt na koji ste najponosniji do sada?
Neka to bude odluka da uvedemo trudničku kolekciju, da ženama u BIH pružimo mogućnost da nose udobne pamučne stvari u tom najljepšem periodu trudnoće.
Ovo je projekt koji smo tek počeli i predstoji nam puno ulaganja u to. Čekamo da se otvore granice o da idemo tražiti još kvalitetnije i bolje materijale za taj dio.
Koju su ulogu imale društvene mreže u promociji vaših proizvoda?
Vrijeme nam je donijelo društvene mreže i dok su ih drugi osuđivali i izbjegavali mi smo vidjeli dodatnu šansu za besplatnom reklamom. Danas nas na Instagramu i Facebooku prati skoro 100 000 ljudi i mi ne možemo biti srećniji zbog takve podrške. Ti ljudi nama vjeruju, prate i nagrađuju naš rad, a mi odvajamo puno vremena za komunikaciju sa njima i slušanju njihovih potreba.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.
U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.
Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.
Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.
Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.
Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.
Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.
Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.
Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.
Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.
Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.
Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.
Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.
Sve su to sasvim dobri počeci.
Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.
Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.
Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.
Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.
Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.
Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.
Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima.
Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.
Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.
Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.
Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
