OREA Art Market ove godine se ponovo vraća u Zemaljski muzej i to 5.6.2022. kada ćemo svi moći uživati u pregledavanju rukotvorina i radova bh. kreativaca.

Bit će to posebna prilika za networking, druženje, ali i upoznavanje svih brendova među čijim ćete radovima lako pronaći nešto za sebe ili poklon za najmilije. U susret Marketu iskoristili smo priliku i u paralelnom intervju ugostili 3 bh. brenda koji su s nama pričali o svom iskustvu rada i vođenja biznisa u BiH.

Brendovi Imaginarum, TAKO i Samusa rado su s nama podijelili svoje priče i otkrili po čemu se njihovi brendovi razlikuju od drugih. Motivacija da pokrenu svoj brend u BiH, kao i najveći izazovi koje pred njihov rad stavlja bh. tržište samo su neke od tema koje smo otvorili u razgovoru s njima. Uz to, ova 3 brenda otkrila su nam i kako OREA Art Market pomaže u njihovom poslovanju, kao i koje novitete možemo očekivati na marketu u Sarajevu. Više otkrijte u nastavku.

***

Imaginarum
 

Što vas je motiviralo na osnivanje brenda i pokretanje vlastite kreativne priče?
 

Bio je to splet okolnosti. Napunila sam 30 godina, do tada se nisam potpuno pronašla ni u jednom poslu na kom sam bila zaposlena, odrasla u preduzetničkom okruženju, ovo se činilo kao jedan potpuno prirodan korak, iako ga je bilo izuzetno teško izvesti. :)

Sama ideja za brend predstavlja zbir svih mojih dotadašnjih aktivnosti, vizija i analiza. Kako kroz rad dolazim do određenih rezultata i zaključaka, tako se i brend transformiše, raste.

 

I ono što se ispostavilo kao jedan od najvažnijih faktora, sloboda - u izrazu, organizovanju, izboru... Iz ove perspektive čini mi se da je upravo sloboda bila presudna da uložim sav svoj trud i rad, i sa predanošću nosim teret čak i kada ne ide.

 

Po čemu se upravo vaš brend razlikuje od ostalih i što ga čini posebnim?
 

Na osnovu povratnih informacija od mušterija, čini mi se da je autentičnost ono što Imaginarium čini posebnim. Meni je srce puno kada vidim da ljudi prepoznaju ugrađene vrijednosti na ispravan način.

Sljedeće što najčešće ističu je ljepota i udobnost materijala. Od skora radimo i sa sertifikovanim prirodnim platnima, što dodatno doprinosi ovome.

 

A tu je i “svi gledaju u mene” efekat, komentar koji smo, neočekivano, čuli od većine mušterija. Ljudi ih zaustavljaju na ulici i pitaju za naše stvari.

 

Što vam je najveća prepreka na tržištu i što bi vam olakšalo svakodnevno poslovanje kao brendu u BiH?
 

Najveća prepreka je svakako nedostatak radne snage. Profesionalaca je nažalost sve manje, a i kada ih nađete, niste u mogućnosti da ih platite koliko vrijede da bi bili sasvim posvećeni. Nedovoljno edukovana sredina o konceptima na kojima Imaginarium počiva, prvenstveno mislim na održivi dizajn, je iduća prepreka, što poslovanje, rast i razvoj brenda čini sporim. I naravno uvoz - izvoz, izuzetno visoke cijene carine pri uvozu do nesrazmjerno skupe poštarine kada šaljete vodećim svjetskim brzim poštama u poređenju sa EU.

 

Poslovanje bi značajno bilo unaprijeđeno kada bi postojala mogućnost da se na puno radno vrijeme, sa adekvatnom platom, pronađe i zaposli profesionalna osoba koja bi se bavila isključivo prisustvom brenda na internetu - sajt, društvene mreže, komunikacija sa magazinima i portalima i sl, te samim kupcima. Ovo polje nam je neiskorišteno, a krucijalno je za dalji razvoj brenda.

 

Kako teku vaše pripreme za OREA ART MARKET i što možemo očekivati od vas na marketu?
 

Uzbuđenje ne jenjava. :) Pored “količinskih” priprema, planiraju se i dva nova proizvoda. Naglasak je svakako na našoj ZMIJANJE.design kolekciji odjevnih predmeta inspirisanih Zmijanjskim vezom, koji je od 2014. godine na UNESCO listi Nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Ovo jedinstveno kulturno dobro je na savremen način ukomponovano u paletu proizvoda - od štampanih majica, asesoara, nakita, do visokokvalitetnih odjevnih predmeta sa velikim udjelom ručnog rada. Posebno ćemo predstaviti i srebrne naušnice nastale u saradnji sa Dućanom nakita iz Sarajeva.

 

Na koje sve načine vam ovakvi marketi, kao što je OREA, pomažu u poslovanju?
 

Čini mi se da ovakvi marketi, a posebno OREA Art Market, izuzetno podstiču poslovanje kroz networking i promociju.

Iako je naglasak na prodaji, iz dosadašnjeg iskustva, pokazalo se da su puno vrijedniji svi ti divni kreativni ljudi koje upoznate i iskustva koja steknete. Razmjene ideja, saradnje, drugarstva, sve se to rađa upravo na događajima kao što je OREA Art Market.

 

Pored ovoga, promocija kroz samo učešće na marketu je neminovna, i često isplativija nego značajno plaćena reklama na društvenim mrežama, posebno kada su organizatori stručni i dobro pripremljeni.

A sa strane kupca, na jednom mjestu možete pronaći sve svoje omiljene domaće brendove. Ove godine neki od mojih najomiljenijih brendova učestvuju na marketu, i jedva čekam da upoznam ljude koji stoje iza njih.
 

***

TAKO

 

Što vas je motiviralo na osnivanje brenda i pokretanje vlastite kreativne priče?
 

Ljubav prema stvaranju nečega novog u umjetničkom smislu kod je mene uvijek postojala, zbog čega sam upisala i završila studij Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu na odsjeku za produkt dizajn. Međutim konkretno ljubav prema glini, tj. prema grnčarstvu desila se onog momenta kada sam sjela za grnčarsko kolo. Taj momenat stvaranja kod mene je izazvao osjećaj dječje radosti, ushićenosti i sreće. Osjećaj koji sam željela zadržati i njegovati, ali i prenijeti ga i drugima što je prvobitno bio fokus mog rada koji je vremenom evoluirao i u proizvode koje danas pravim.

 

Po čemu se upravo vaš brend razlikuje od ostalih i što ga čini posebnim?
 

Ne volim da se poredim sa drugima i to zaista pokušavam da maksimalno izbjegnem. Smatram da kod ručnog rada, čak i kada pravite, recimo potpuno isti predmet kao neko drugi, krajnji rezultat bude različit. Jer, čak i kod visokog tehničkog nivoa izvedbe, ono što daje život vašem djelu su emocije koje prenesete i to se vidi i osjeti. Mislim da bi na pitanje šta moj rad čini posebnim bolji odgovor dali moji klijenti. Ono što ja mogu reći je da nastojim da pravim keramiku koja priča priču i na sebi nosi svu ushićenost i radost pravljenja koju ja osjećam dok stvaram.

 

Što vam je najveća prepreka na tržištu i što bi vam olakšalo svakodnevno poslovanje kao brendu u BiH?
 

Moja najveća prepreka trenutno je što do materijala jako teško dolazim. Skoro sve moram nabavljati van granica BiH što donosi niz drugih problema, a ono što se i može pronaći u BiH je ograničenog izbora. Promjena samo ove varijable uveliko bi olakšala poslovanje, a vjerujem da se sa istim problemom suočavaju i mnogi drugi brendovi.

 

Kako teku vaše pripreme za OREA ART MARKET i što možemo očekivati od vas na marketu?
 

Iako sam mislila da ću uspjeti da ispoštujem svoj timeline, pripreme su opet nekako izmakle kontroli i sve postaje hektično, međutim vjerujem da će na dan marketa ipak sve biti onako kako sam i zamislila. Na OREA Art marketu u ponudi ću imati neke od svojih najpoznatijih proizvoda. Jedan od njih je AntiPlastik čaša dizajnirana s ciljem širenja vizije svijeta sa VIŠE KERAMIKE, a MANJE PLASTIKE. To je zapravo klasična plastična čaša, koju svi tako često koristimo, u novom keramičkom ruhu, a na OREA marketu će biti u novim bojama.

 

Također jedan od novih proizvoda su i ručno rađene “Prazne vazne” napravljene od prirodne gline s ciljem da korištenim staklenkama, flašama ili čašama udahnu novi život i pretvore ih u funkcionalnu i originalnu vaznu. Možemo ih uklapati i jednu u drugu te praviti svoje jedinstvene skulpture. Osim ovih proizvoda, tu će biti još još različitih šolja i čaša, kao i keramički privjesci bosanske kućice, tramvaji...

 

Na koje sve načine vam ovakvi marketi, kao što je OREA, pomažu u poslovanju?
 

Marketi posjeduju socijalni elemenat koji se kod online prodaje gubi, a koji je veoma važan.  Oni su odličan način povezivanja sa već postojećim kupcima kao i sa novim potencijalnim klijetima. Povećava se vidljivost brenda, omogućava se čak i ispitivanje tržišta, reakcija kupaca je odmah vidljiva i iskrena, a kupci mogu na licu mjesta vidjeti proizvode koje su do tada vidjeli samo na fotografijama. Ono što OREA market čini drugačijem je zaista visok stepen promocije brendova, veliki promet kupaca i visok kvalitet organizacije.
 

***

Samusa

 

Što vas je motiviralo na osnivanje brenda i pokretanje vlastite kreativne priče?
 

U mom slučaju bilo je više motiva za osnivanje brenda. Pored izazova da se okušam u pokretanju vlastitog malog biznisa, motiv je bio i da osmislimo okvir u kojem bi zlatarstvo, kao tradicionalni zanat koji moja porodica generacijama gaji, nastavili da njegujemo kroz naš rad. Taj okvir je trebao da bude nešto novo na tržištu po čemu bismo bili prepoznatljivi i drugačiji od ostalih.

 

Po čemu se upravo vaš brend razlikuje od ostalih i što ga čini posebnim?
 

Obzirom da je otac zlatar, a ja arhitekt, fuzijom te dvije struke je rezultirao arhitektonski nakit inspirisan motivima Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Mišljenja sam da je inovativan pristup kreiranja nakita nešto što nas čini posebnim.

 

Što vam je najveća prepreka na tržištu i što bi vam olakšalo svakodnevno poslovanje kao brendu u BiH?
 

Živimo u vremenu koje je na globalnom polju puno izazova, koji nedvosmisleno jako utiču na poslovanje, a prvi na udaru su uglavnom mali proizvođači i mali biznisi. Spremnost na promjene, prilagodljivost na novonastale uslove i umrežavanje sa sličnim poslovnim profilima su sigurno osobine koje nam svima mogu jako pomoći u prevazilaženju prepreka. Također, razumijevanje našeg položaja od strane vlasti bi svakako relaksiralo i olakšalo svakodnevno poslovanje.

 

Kako teku vaše pripreme za OREA ART MARKET i što možemo očekivati od vas na marketu?
 

Skoro smo putem društvenih mreža predstavili naše nove modele u sklopu kolekcije koju smo nazvali Ornamenti. Radi se o kolekciji kroz koju tretiramo zanimljive detalje i motive sa fasada historijskih objekata u Sarajevu. Upravo je OREA Art Market idealan događaj koji  će nam dati mogućnost da ljudima uživo predstavimo naše nove radove.

 

Na koje sve načine vam ovakvi marketi, kao što je OREA, pomažu u poslovanju?
 

Benefiti koje mi kao izlagači imamo prilikom učešća na OREA Art Marketu su višestruki. Pored prilike da za relativno kratko vrijeme mnogo ljudi upoznamo sa našim radom, u prilici smo i da provedemo vrijeme sa ostalim kreativcima, i kroz razgovor razmijenimo iskustva što u konačnici pozitivno djeluje na naše poslovanje.

***
Naslovna fotografija: Imaginarum

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

 

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

 

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

 

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

 

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com