TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 1.6.2022.
OREA Art Market ove godine se ponovo vraća u Zemaljski muzej i to 5.6.2022. kada ćemo svi moći uživati u pregledavanju rukotvorina i radova bh. kreativaca.
Bit će to posebna prilika za networking, druženje, ali i upoznavanje svih brendova među čijim ćete radovima lako pronaći nešto za sebe ili poklon za najmilije. U susret Marketu iskoristili smo priliku i u paralelnom intervju ugostili 3 bh. brenda koji su s nama pričali o svom iskustvu rada i vođenja biznisa u BiH.
Brendovi Imaginarum, TAKO i Samusa rado su s nama podijelili svoje priče i otkrili po čemu se njihovi brendovi razlikuju od drugih. Motivacija da pokrenu svoj brend u BiH, kao i najveći izazovi koje pred njihov rad stavlja bh. tržište samo su neke od tema koje smo otvorili u razgovoru s njima. Uz to, ova 3 brenda otkrila su nam i kako OREA Art Market pomaže u njihovom poslovanju, kao i koje novitete možemo očekivati na marketu u Sarajevu. Više otkrijte u nastavku.
***
Imaginarum
Što vas je motiviralo na osnivanje brenda i pokretanje vlastite kreativne priče?
Bio je to splet okolnosti. Napunila sam 30 godina, do tada se nisam potpuno pronašla ni u jednom poslu na kom sam bila zaposlena, odrasla u preduzetničkom okruženju, ovo se činilo kao jedan potpuno prirodan korak, iako ga je bilo izuzetno teško izvesti. :)
Sama ideja za brend predstavlja zbir svih mojih dotadašnjih aktivnosti, vizija i analiza. Kako kroz rad dolazim do određenih rezultata i zaključaka, tako se i brend transformiše, raste.
I ono što se ispostavilo kao jedan od najvažnijih faktora, sloboda - u izrazu, organizovanju, izboru... Iz ove perspektive čini mi se da je upravo sloboda bila presudna da uložim sav svoj trud i rad, i sa predanošću nosim teret čak i kada ne ide.
Po čemu se upravo vaš brend razlikuje od ostalih i što ga čini posebnim?
Na osnovu povratnih informacija od mušterija, čini mi se da je autentičnost ono što Imaginarium čini posebnim. Meni je srce puno kada vidim da ljudi prepoznaju ugrađene vrijednosti na ispravan način.
Sljedeće što najčešće ističu je ljepota i udobnost materijala. Od skora radimo i sa sertifikovanim prirodnim platnima, što dodatno doprinosi ovome.
A tu je i “svi gledaju u mene” efekat, komentar koji smo, neočekivano, čuli od većine mušterija. Ljudi ih zaustavljaju na ulici i pitaju za naše stvari.
Što vam je najveća prepreka na tržištu i što bi vam olakšalo svakodnevno poslovanje kao brendu u BiH?
Najveća prepreka je svakako nedostatak radne snage. Profesionalaca je nažalost sve manje, a i kada ih nađete, niste u mogućnosti da ih platite koliko vrijede da bi bili sasvim posvećeni. Nedovoljno edukovana sredina o konceptima na kojima Imaginarium počiva, prvenstveno mislim na održivi dizajn, je iduća prepreka, što poslovanje, rast i razvoj brenda čini sporim. I naravno uvoz - izvoz, izuzetno visoke cijene carine pri uvozu do nesrazmjerno skupe poštarine kada šaljete vodećim svjetskim brzim poštama u poređenju sa EU.
Poslovanje bi značajno bilo unaprijeđeno kada bi postojala mogućnost da se na puno radno vrijeme, sa adekvatnom platom, pronađe i zaposli profesionalna osoba koja bi se bavila isključivo prisustvom brenda na internetu - sajt, društvene mreže, komunikacija sa magazinima i portalima i sl, te samim kupcima. Ovo polje nam je neiskorišteno, a krucijalno je za dalji razvoj brenda.
Kako teku vaše pripreme za OREA ART MARKET i što možemo očekivati od vas na marketu?
Uzbuđenje ne jenjava. :) Pored “količinskih” priprema, planiraju se i dva nova proizvoda. Naglasak je svakako na našoj ZMIJANJE.design kolekciji odjevnih predmeta inspirisanih Zmijanjskim vezom, koji je od 2014. godine na UNESCO listi Nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Ovo jedinstveno kulturno dobro je na savremen način ukomponovano u paletu proizvoda - od štampanih majica, asesoara, nakita, do visokokvalitetnih odjevnih predmeta sa velikim udjelom ručnog rada. Posebno ćemo predstaviti i srebrne naušnice nastale u saradnji sa Dućanom nakita iz Sarajeva.
Na koje sve načine vam ovakvi marketi, kao što je OREA, pomažu u poslovanju?
Čini mi se da ovakvi marketi, a posebno OREA Art Market, izuzetno podstiču poslovanje kroz networking i promociju.
Iako je naglasak na prodaji, iz dosadašnjeg iskustva, pokazalo se da su puno vrijedniji svi ti divni kreativni ljudi koje upoznate i iskustva koja steknete. Razmjene ideja, saradnje, drugarstva, sve se to rađa upravo na događajima kao što je OREA Art Market.
Pored ovoga, promocija kroz samo učešće na marketu je neminovna, i često isplativija nego značajno plaćena reklama na društvenim mrežama, posebno kada su organizatori stručni i dobro pripremljeni.
A sa strane kupca, na jednom mjestu možete pronaći sve svoje omiljene domaće brendove. Ove godine neki od mojih najomiljenijih brendova učestvuju na marketu, i jedva čekam da upoznam ljude koji stoje iza njih.
***
TAKO
Što vas je motiviralo na osnivanje brenda i pokretanje vlastite kreativne priče?
Ljubav prema stvaranju nečega novog u umjetničkom smislu kod je mene uvijek postojala, zbog čega sam upisala i završila studij Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu na odsjeku za produkt dizajn. Međutim konkretno ljubav prema glini, tj. prema grnčarstvu desila se onog momenta kada sam sjela za grnčarsko kolo. Taj momenat stvaranja kod mene je izazvao osjećaj dječje radosti, ushićenosti i sreće. Osjećaj koji sam željela zadržati i njegovati, ali i prenijeti ga i drugima što je prvobitno bio fokus mog rada koji je vremenom evoluirao i u proizvode koje danas pravim.
Po čemu se upravo vaš brend razlikuje od ostalih i što ga čini posebnim?
Ne volim da se poredim sa drugima i to zaista pokušavam da maksimalno izbjegnem. Smatram da kod ručnog rada, čak i kada pravite, recimo potpuno isti predmet kao neko drugi, krajnji rezultat bude različit. Jer, čak i kod visokog tehničkog nivoa izvedbe, ono što daje život vašem djelu su emocije koje prenesete i to se vidi i osjeti. Mislim da bi na pitanje šta moj rad čini posebnim bolji odgovor dali moji klijenti. Ono što ja mogu reći je da nastojim da pravim keramiku koja priča priču i na sebi nosi svu ushićenost i radost pravljenja koju ja osjećam dok stvaram.
Što vam je najveća prepreka na tržištu i što bi vam olakšalo svakodnevno poslovanje kao brendu u BiH?
Moja najveća prepreka trenutno je što do materijala jako teško dolazim. Skoro sve moram nabavljati van granica BiH što donosi niz drugih problema, a ono što se i može pronaći u BiH je ograničenog izbora. Promjena samo ove varijable uveliko bi olakšala poslovanje, a vjerujem da se sa istim problemom suočavaju i mnogi drugi brendovi.
Kako teku vaše pripreme za OREA ART MARKET i što možemo očekivati od vas na marketu?
Iako sam mislila da ću uspjeti da ispoštujem svoj timeline, pripreme su opet nekako izmakle kontroli i sve postaje hektično, međutim vjerujem da će na dan marketa ipak sve biti onako kako sam i zamislila. Na OREA Art marketu u ponudi ću imati neke od svojih najpoznatijih proizvoda. Jedan od njih je AntiPlastik čaša dizajnirana s ciljem širenja vizije svijeta sa VIŠE KERAMIKE, a MANJE PLASTIKE. To je zapravo klasična plastična čaša, koju svi tako često koristimo, u novom keramičkom ruhu, a na OREA marketu će biti u novim bojama.
Također jedan od novih proizvoda su i ručno rađene “Prazne vazne” napravljene od prirodne gline s ciljem da korištenim staklenkama, flašama ili čašama udahnu novi život i pretvore ih u funkcionalnu i originalnu vaznu. Možemo ih uklapati i jednu u drugu te praviti svoje jedinstvene skulpture. Osim ovih proizvoda, tu će biti još još različitih šolja i čaša, kao i keramički privjesci bosanske kućice, tramvaji...
Na koje sve načine vam ovakvi marketi, kao što je OREA, pomažu u poslovanju?
Marketi posjeduju socijalni elemenat koji se kod online prodaje gubi, a koji je veoma važan. Oni su odličan način povezivanja sa već postojećim kupcima kao i sa novim potencijalnim klijetima. Povećava se vidljivost brenda, omogućava se čak i ispitivanje tržišta, reakcija kupaca je odmah vidljiva i iskrena, a kupci mogu na licu mjesta vidjeti proizvode koje su do tada vidjeli samo na fotografijama. Ono što OREA market čini drugačijem je zaista visok stepen promocije brendova, veliki promet kupaca i visok kvalitet organizacije.
***
Samusa
Što vas je motiviralo na osnivanje brenda i pokretanje vlastite kreativne priče?
U mom slučaju bilo je više motiva za osnivanje brenda. Pored izazova da se okušam u pokretanju vlastitog malog biznisa, motiv je bio i da osmislimo okvir u kojem bi zlatarstvo, kao tradicionalni zanat koji moja porodica generacijama gaji, nastavili da njegujemo kroz naš rad. Taj okvir je trebao da bude nešto novo na tržištu po čemu bismo bili prepoznatljivi i drugačiji od ostalih.
Po čemu se upravo vaš brend razlikuje od ostalih i što ga čini posebnim?
Obzirom da je otac zlatar, a ja arhitekt, fuzijom te dvije struke je rezultirao arhitektonski nakit inspirisan motivima Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Mišljenja sam da je inovativan pristup kreiranja nakita nešto što nas čini posebnim.
Što vam je najveća prepreka na tržištu i što bi vam olakšalo svakodnevno poslovanje kao brendu u BiH?
Živimo u vremenu koje je na globalnom polju puno izazova, koji nedvosmisleno jako utiču na poslovanje, a prvi na udaru su uglavnom mali proizvođači i mali biznisi. Spremnost na promjene, prilagodljivost na novonastale uslove i umrežavanje sa sličnim poslovnim profilima su sigurno osobine koje nam svima mogu jako pomoći u prevazilaženju prepreka. Također, razumijevanje našeg položaja od strane vlasti bi svakako relaksiralo i olakšalo svakodnevno poslovanje.
Kako teku vaše pripreme za OREA ART MARKET i što možemo očekivati od vas na marketu?
Skoro smo putem društvenih mreža predstavili naše nove modele u sklopu kolekcije koju smo nazvali Ornamenti. Radi se o kolekciji kroz koju tretiramo zanimljive detalje i motive sa fasada historijskih objekata u Sarajevu. Upravo je OREA Art Market idealan događaj koji će nam dati mogućnost da ljudima uživo predstavimo naše nove radove.
Na koje sve načine vam ovakvi marketi, kao što je OREA, pomažu u poslovanju?
Benefiti koje mi kao izlagači imamo prilikom učešća na OREA Art Marketu su višestruki. Pored prilike da za relativno kratko vrijeme mnogo ljudi upoznamo sa našim radom, u prilici smo i da provedemo vrijeme sa ostalim kreativcima, i kroz razgovor razmijenimo iskustva što u konačnici pozitivno djeluje na naše poslovanje.
***
Naslovna fotografija: Imaginarum
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
