Ambasadorka Španije u Bosni i Hercegovini, NJ.E. Teresa Lizaranzu, u ime Njegovog Veličanstva kralja Felipe VI, uručila je Orden za građanske zasluge Edini Spahić, Đani Šehu i Mirzi Redžepagiću, u prisustvu predstavnika institucija i kulturnih inicijativa u Bosni i Hercegovini s kojima Ambasada Španije sarađuje.

Orden za građanske zasluge ustanovio je kralj Alfonso XIII 1926. godine i dodjeljuje se španskim i stranim državljanima za njihov izuzetan doprinos. U slučaju ovih triju odlikovanja, dodijeljena su za doprinos širenju španskog jezika i kulture te jačanju kulturnih veza između Španije i Bosne i Hercegovine.

Edina Spahić doktorirala na univerzitetu COMPLUTENSE u Madridu iz polja lingvističkih znanosti, vanredna je profesorica španskog jezika na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

Edina Spahić i NJ.E. Teresa Lizaranzu

U svom istraživačkom radu osim studija o suvremenom španskom jeziku bavi se i teorijom prevođenja te sefardistikom. Objavila je preko dvadeset znanstvenih radova. U suradnji sa Historijskim arhivom grada Sarajeva vodila je projekat Digitalizacija i publikovanja ličnog fonda sefardske književnice Laure Papo Bohoreta, te uredila tri izdanja Rukopisa Laure Papo Bohoreta. Jedna je od članica projekta Demolingvistika španskog jezika u Evropi kojeg je Fondacija “Duques de Soria” nagradila i proglasila najperspektivnijim projektom iz oblasti hispanistike za 2024. godinu. Stalna je članica Centra za leksikologiju i leksikografiju ANUBiH. 

Đani Šehu rođen je u Sarajevu, a studije gitare završava na Universität für Musik und darstellende Kunst Wien. Kao solista i kamerni muzičar, nastupao je u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Austriji, Francuskoj, Švedskoj, Italiji, Njemačkoj, Japanu, Danskoj, Španiji. Od 2006. god predaje na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, gdje je danas redovni profesor.  Osnivač je i direktor Sarajevo International Guitar Festival-a (2011),  Internacionalne ljetne škole gitare “SIGF summer school”, te Predsjednik Udruženja gitarista FBiH od 2010. godine. 

Đani Šehu i NJ.E. Teresa Lizaranzu

Mirza Redžepagić započeo je svoju muzičku karijeru svirajući klasičnu gitaru, završivši osnovne studije na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi prof. Alexandera Swetea, gdje je diplomirao s najvećom ocjenom. Vođen strašću za španskom muzikom i flamenkom, usavršavao se u Granadi kod gitarskih majstora kao što su Juan Habichuela, Jorge el Pisao i Rubén Campos. 2015. godine specijalizirao se za gitaru i flamenko umjetnost, kao stipendista Španskog udruženja flamenko gitare (AEGF), u Madridu pod mentorstvom poznatog gitariste i profesora José Delune. 2023. godine magistrirao je na odsjeku za Savremenu muziku i produkciju na prestižnom Berklee College of Music u Valenciji.

Od 2017. godine radi kao profesor flamenko gitare i predstavnik AEGF - a za balkanske zemlje. Mirza je vrlo aktivan kao kompozitor, izvođač i producent i stvara djela inspirisana španskom muzikom koju kombinuje sa sopstvenim kulturnim naslijeđem i savremenom muzikom, predstavljajući je uspješno kroz koncerte širom Evrope. 

* * *
Foto: Aida Redžepagić

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR