TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 17.12.2012.
Čime volimo sladiti predstojeće blagdanske dane Blagdani iz nas uvijek izvuku ono najbolje. I pored svih obveza koje donose ovi festivni dani, ne možemo si pomoći, razina energije nam je ekstremno visoka, a mjera dobrog raspoloženja katkad i pretjerana. Barem ako je suditi po pogledima koje privučemo dok glasno pjevušimo "Let it snow" dok u trgovini punimo kolica sastojcima za svakoj
Kako naša blagdanska trpeza obiluje ukusnim kulinarskim majstorijama, odlučili smo s vama podijeliti barem jedan njen djelić.
Ana Perić, kreativna direktorica i glavna urednica MODAMO.info
Blagdani me nekako uvijek asociraju na kamin u kojem pucketa vatra, mušku pidžamu, tanku dekicu od flisa s nekim uzorkom, kuhano vino, naranče i lampice na boru. Vrijeme je to koje zbilja volim provoditi u domu, okružena najdražim mi ljudima u atmosferi prožetoj mirisima ukusne domaće hrane, vanilije šećera, ruma, topljene čokolade i mljevenih oraha.
Kada smo na sastanku uredništva odlučili da ćemo s vama, dragi naši čitatelji podijeliti naše najdraže blagdanske recepte, za mene nije bilo dvojbe, unatoč tomu što bi u domeni dragih blagdanskih jela mogla napisati cijelu kuharicu, ali blagdani mi nisu blagdani bez oblatni. I to ne bilo kakvih oblatni, nego onih napravljenih prema receptu moje mame. A gospođa Perić kaže:
Priprema:
Na uređaju koji može reproducirati glazbu, upalite album s blagdanskim pjesmama koje izvodi Frank Sinatra. Budite sigurni da ste album upalili na 'repeat' i da će vas ova glazbena podloga pratiti tijekom kompletnog procesa pravljena oblatni. Rasporedite se s dragim vam osobama na način da jedna osoba ili jedna grupa ljudi jaja umuti sa šećerom. Druga grupa neka samlje petit keks, a treća neka otopi čokoladu na pari. Vi tada umiješajte jaja sa šećerom, mljeveni keks i otopljenu čokoladu mikserom, a dok vi miješate neka vam jedna osoba u smjesu doda margarin nakon čega ćete sve sjediniti.
Dok se smjesa ohladi, vi na radnu površinu rasporedite listove oblatni tako da svaka grupa nanese smjesu na jednu oblatnu nakon čega ćete ih spojiti tako što ćete ih naslagati jednu na drugu pazeći da je gornji, zadnji list oblatne čist, bez smjese. Za potpuni uspjeh kolača preporučljivo je da vrijeme dok se smjesa hladi provedete tako što ćete svima uključenima u proces pravljena kolača natočiti domaći liker i nazdraviti za još puno sretnih, zajedničkih blagdana.
Anja Stojkić, izvršna urednica MODAMO.info
Blagdani mi ove godine donose jedno posve novo iskustvo. Premda ću ih kao i obično provesti sa obitelji i najdražima, po prvi put, pored roditeljskog, imam i vlastiti dom koji moram urediti, vlastite goste koje trebam ugostiti vlastitom hranom i pićem koje trebam pripraviti. Hohoho, bit će veselo! :)
Bor je već okićen, i to u društvu dobrih prijatelja, miris kuhanog vina širi se po domu gotovo svake večeri, a moja sustanarka i ja polako krećemo i s pripremama blagdanskih slastica. Ipak, bez obzira na sve medenjake, šape, orašnice i breskvice, na listi mojih omiljenih blagdanskih slatkiša je nešto - slano.
Još odmalena bih se zalijepila za štednjak onog trenutka kada bih vidjela da se u njemu peku kiflice sa sirom. I bez obzira na mamina upozorenja da ih ne jedem vruće, svake godine bih bez iznimke završila jezika spaljenog vrelim tijestom i sirom. Svoju blagdansku tradiciju ne planiram kvariti ni ove godine! :)
Navedeni sastojci dovoljni su za otprilike 4 pleha kiflica. Za spremanje kiflica trebat će vam dosta dugo vremena, pa ih pokušajte praviti na slobodan dan. Prvo što morate uraditi je staviti kocku sirovog kvasca u pola litre toplog mlijeka i ostaviti da odstoji dok kvasac ne zapjeni.
Kada se to dogodi, spremni ste za spravljanje tijesta. U kilogram brašna zamutite tri žumanjca, jednu čašu jogurta, jednu šalicu ulja i mlijeko s kvascem. U smjesu dodajte malo šećera i soli po želji. Rekla bih vam točnu količinu soli koju stavim, ali je ona i meni misterija, pa ću, u stilu svoje mame, radije reći - odokativno.
Tijesto ostavite da odstoji nekoliko sati. Kada nadođe, zamijesite i ostavite da odstoji bar još satak.
Nakon toga, tijesto razdijelite u šest kuglica.
Kiflice punimo svježim sirom u koji zamutimo jedno jaje i malo soli ukoliko je sir neslan.
Pripremite pleh na kojem ćete praviti kiflice tako što ćete ga malo namastiti uljem. Bilo bi poželjno da imate dva pleha, kako biste mogli motati nove kiflice, dok se prethodno pripremljene peku.
Sa strane zamutite jedno žumanjce i malo soli.
Pećnicu ugrijte na 200 °C.
Na radnu plohu pospite malo brašna i dobro razvaljajte jednu kuglicu tijesta. Kuglicu izrežite uzduž i poprijeko u četiri poteza, tako da dobijete osam približno jednakih trokutića (kao kad režete okruglu pizzu).
Na širi dio trokutića stavite sir i premotajte tijesto od šireg ka užem dijelu. Kiflicu premotajte tako da vam uski kraj bude na dnu, da se kiflica ne bi razmatala pri pečenju. Nakon što napunite jedan pleh, sve kiflice premažite prethodno zamućenim žumanjcem, kako bi dobile lijepu žutu boju. Potom ih ukrasite sezamom, kimom, makom, origanom ili nekim drugim sjemenkama i travkama po vlastitom izboru. Na svaku kiflicu također stavite i malu krišku maslaca (približnih dimenzija 3x1 cm :) )
Prva tura je spremna za pečenje!
Pecite ih dok ne poprime lijepu žutu boju, a pri isprobavanju nemojte biti poput mene pa spržiti jezik.
Postupak ponavljajte dok sve kiflice ne budu pečene, a potom se javite na moj mail s pozivom na degustaciju :)
Dobar tek i ugodni blagdani!
Dijana Perić, modna novinarka
Kuhinja je oduvijek bila najbolje mjesto za okupljanje cijele obitelji., pogotovo ako se radi o sedmeročlanoj u vrijeme blagdana. Dok mama s pregačom „Najbolja mama na svijetu“ pokušava napokon pomiješati vanilin šećer s medom i grožđicama, obično sa sestrama znatiželjno promatram kako nastaje mamina štrudla. A onda dođe i tata, koji sa kraja stola dodaje par vlastitih savjeta i po tko zna koji put, pita koliko ono treba štrudli da se ispeče. Istina i sama ponekad pomažem u mljevenju oraha i pravljenju snijega od bjelanjaka, no, ipak, kada je u pitanju the štrudla sa orasima, mama malo što prepušta slučaju.
S malo mlijeka i šećera umiješajte kvasac,neka se digne. Izmiješajte žumanjke,jaja,sol,vanilin šećer, rum, vrhnje, šećer i limunovu koricu. Dodajte brašno,dignuti kvasac i ostatak mlijeka. Kuhačom tucite tijesto dok se počne odvajati od posude i pojave mjehurići.Tijesto stavite dizati na toplo dok se ne udvostruči. Ponovo ga istucite, stavite na pobrašnjenu dasku i podijelite na dva dijela. Premijesite, razvaljajte - 1,5 cm, premažite nadjevom, čvrsto savijte, stavite u namašćen lim 20×36cm i pustite ga da se diže. Kad se udvostruči, pecite oko 50 minuta do 1 sat na 180-200°C. Pečeno pokrijte čistom kuhinjskom krpom i pustite da se ohladi. Po želji posipajte šećerom u prahu. Ako se kolač naglo zapeče, dalje ga pecite pokrivenog folijom ili masnim papirom, da ne bude jako taman.
P.S. Mala mamina tajna: Par žlica ruma i limunova korica u ovoj kuharskoj priči nikada nisu na odmet.
Monika Šimunac, modna novinarka
Lampice, šljokice, darivanje, ukusna hrana, vrijeme provedeno s obitelji, čine da mi prosinac bude u top dva najdraža mjeseca u godini. A još i zimski praznici i odmor od knjiga.
Kada smo dobili zadatak da napravimo blagdanski recept, odmah sam u glavi imala jedno. Američki brownies!
Provjereni, ukusni, svi ih vole (činjenica), i najbolje od svega je to da su vrlo jednostavni za napraviti.
Pošto ja ne volim eksperimentirati s novim okusima, mnoštvo čokolade nasjeckane u velike kocke, čini se kao najbolja ideja. Komplicirane recepte ostavljam hrabrijima.
4 jaja, pjenasto izmiješajte sa vanilin šećerom i 100 g šećera. Zatim dodajte 150g maslaca, 150g omekšane čokolade i isto toliko brašna sa praškom za pecivo. Zatim tu smjesu pospete čokoladom i stavite u namašćenu tepsiju, da se peče u pećnici na temperaturi od 200°C.
Za otprilike 25 minuta, vaši browniesi su gotovi i spremni za degustiranje.
Naravno po želji možete dodati indijske orašćiće, bademe, lješnjake, voće ili bilo šta drugo, što vam padne na pamet.
Ovo može biti ideja i za darivanje. Uz čašu čokoladnog mlijeka servirajte vašim bliskim osobama. :)
A vama dragi naši želim sretne i uspješne nadolazeće praznike, i da u Novu Godinu uđete sretni i nasmijani. Znate kako se kaže : "Kako Novu Godinu dočekaš, takav će ti biti i ostatak godine."
Sretne i ukusne blagdane želi vam uredništvo portala MODAMO.info!
TEKST: Bonjour.ba
Da se razumijemo, kod nas kafa nikada nije samo kofein. Ona je izgovor da nekoga saslušaš, pauza između dva velika koraka, mala dnevna ceremonija koja se ponavlja godinama. U zemlji u kojoj se dan planira oko kafe, a ne obrnuto, postoji nešto posebno u načinu na koji čuvajmo ovaj ritual.
Upravo zato, kada Bonjour.ba tim osmišljava nova iskustva, postoji jedno pravilo: ako radimo nešto o kafi onda to ne može biti površno. Mora biti osjećaj. Mora biti blisko. Mora biti naše.
A ko je prirodniji partner u tome od Grand kafe, domaće kafe uz koju smo odrasli, koju pijemo sa prvom tišinom jutra dok još niko ne šalje poruke, u razgovoru s prijateljicom koji traje duže nego što smo planirali.
Zato je ovo okupljanje bilo zamišljeno kao putovanje kroz svijet kafe od gotove šoljice Grand Gold, Grand Aroma, Grand Strong ili Grand Black’n’Easy My Way, koje su bile izložene na postamentima i servirane u sklopu cateringa, sve do toga kako izgleda zrno, kako se mijenja jačina, šta određuje aromu, i kako svaki od tih elemenata postaje dio ličnog ukusa.
Na početku programa uzvanike su pozdravili Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala i Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu, uvodeći ih u koncept događaja i iskustva koje će, kroz aktivnosti tokom dana, rezultirati stvaranjem njihovog personaliziranog coffee blend-a.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala
Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu
Ali, evo iskrenog pitanja: znamo li zapravo šta pijemo? Znamo li prepoznati note koje volimo, razliku između blendova, zašto nam je jedna kafa “ona prava”, a druga “nekako nije to to”?
Zato smo kreirali intimno okupljanje ljudi koji razumiju važnost tih rituala i pozvali ih da prođu kroz nešto što obično uzimamo zdravo za gotovo: svijet kafe.
Kroz ovo iskustvo nas vode stručnjaci, korak po korak, od prvog šota do personaliziranog blenda od prepoznavanja nota do razumijevanja onoga što u kafi zaista volimo.
Pa dobro… kako zapravo izgleda kafa koju volite?
Prvi dio druženja bio je mali reality check degustacija u šotovima. Da, dobro ste pročitali. U malim čašicama, bez mlijeka, bez šećera, bez dekoracije. Samo kafa i vi.
U ovom prvom koraku, Ilija Đurić, specijalista za kafu i Zorica Đorđević, rukovodilac razvoja Atlantic Grand, vodili su goste kroz cupping četiri različite vrste i jačine: Santos, Colombia, Rio Minas i robusta mix (Uganda i Vijetnam). Svaka od njih nosi drugačiji intenzitet arome, gorčine, tijela i kiseline, sve precizno prikazano kroz cupping “spidere” koje su gosti imali na stolovima.
Stručnjaci su vodili goste kroz kratko, ali precizno putovanje: kako blend nastaje, šta znači jača, aromatičnija, mekša, gdje se sve u ukusu kriju godine znanja i fine razlike koje nikada ne primijetiš dok ne znaš gdje gledati.
Ono što se desilo bilo je prekrasno, većina je otkrila da kafa koju pije godinama nije ista ona koju najviše voli po ukusu. To je onaj trenutak kada se svijet malo otvori, kada shvatite da i u kafi postoji lični potpis koji do sada niste umjeli prepoznati.
Umijeće mirisa: Gdje se zapravo krije karakter kafe?
Drugi korak bio je potpuno drugačiji: arome. Ako ste mislili da sve kafe mirišu isto, ovo je bio trenutak koji to razbije kao džezva kad se prevrne.
Vodila ga je Zorica Đorđević, koja je gostima otvorila svijet od 36 različitih aroma: zemljanih, cvjetnih, drvenastih, spicy, citrusnih… onih koje možda nikada ne imenujemo, ali ih uvijek osjetimo.
Gosti su kroz mirisne vježbe upoznavali note koje oblikuju karakter kafe: zemljane, cvjetne, citrusne i druge aroma-note koje se prirodno javljaju u kafi. Upravo te nijanse otkrivaju zašto jedna kafa djeluje toplije, druga svježije, treća punije.
U tišini koja nastaje kada svi pokušavaju uhvatiti nijanse, mogle su se čuti rečenice tipa: “Čekaj, ovo je ona nota koju stalno tražim…”
“Ja u životu nisam ovako razmišljala o kafi.” To je onaj momenat kada od obične navike nastane znanje.
Blend kao lična karta: Trenutak u kojem pravite svoju kafu
A onda finale. Ustajanje, odlazak do pulta koji izgleda kao mali laboratorij, ali s toplinom domaće kuhinje. Gdje je Mirjana Ševo, tehnolog razvoja, vodila goste kroz posljednji korak: kreiranje vlastitog blenda.
Miješali su note koje su najviše voljeli. Dodavali aromu koja im najviše “sjeda”. Određivali jačinu po svom osjećaju, a ne po tuđem receptu. 
Na osnovu odabranog zrna iz prvog koraka i omiljenih aroma iz drugog, svako je miješao omjere, određivao jačinu i kreirao kafu po svom osjećaju.
Na licu mjesta je mlinac meljao upravo taj, personalizirani blend, koji se pakovao u brendirane smeđe vrećice i dodavao u goody bags. Uz ovaj blend, gosti su dobili i Grand Single Origin Peru kafu, kao i Grand Black’n’Easy My Way, dva proizvoda koja su upotpunila priču o različitim svjetovima i karakterima kafe.
To je onaj dio iskustva u kojem se najbolje osjeti koliko znanja, strasti i stvarne stručnosti stoji iza tima koji ovo svijetom kafe vodi.
Detaljnije o njihovim procesima, metodama i filozofiji ćete čitati u posebnom članku uskoro.
Na kraju, dok su se papirići sa odabranim notama slagali u male vrećice, a gosti odlazili sa blendom koji su sami kreirali, desila se ona mala, tiha spoznaja koju može dati samo kafa: da su i najobičnije navike često najposebniji dijelovi našeg dana, samo ih ponekad treba vidjeti izbliza.
Ovo druženje nije promijenilo način na koji pijemo kafu ali jeste način na koji je razumijemo. Pokazalo je da iza svake šoljice stoji priča, proces, vještina i znanje, ali i da postoji nešto duboko lično u tome koju notu preferiramo, koju jačinu biramo i zašto nam baš ta kafa “legne”.
Možda je baš to najljepši dio ovog iskustva: činjenica da su gosti otišli kući ne samo sa blendom, nego i sa malim aha-momentom. Onim koji kaže da i svakodnevni ritual može biti bogatiji, svjesniji, topliji ako mu damo prostor.
Jer u svijetu koji stalno žuri, lijepo je znati da se neke stvari i dalje piju polako i da je kafa jedna od njih.
Behind the sips: Ko je sve popio kafu sa nama? 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
