TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 15.9.2022.

Ispijanje jutarnje kafe pa još jedne s prijateljima nakon posla, postao je važan dio navika ljudi na ovim prostorima.


Uz šoljicu kafe se opuštate, slušate partnera dok vam prepričava dan, pomno pratite prijateljicine dogodovštine ili je jednostavno konzumirate za boost energije koji nam je svima ponekad potreban. Međutim, da li kofein ima uticaja na vaše mentalno zdravlje? Ako imate problema s anksioznošću, odgovor bi mogao biti da. 

U ovu temu smo se uputili kroz Instagram post nutricionistkinje Marizele Šabanović i otkrili koje su to posljedice ispijanja kafe, koja je preporučena dnevna doza kofeina te ako se susretnemo s problemom anksioznosti kako je se riješiti.

 



Marizela nas je u tematiku uvela riječima: ,, Nakon ulaska u krvotok kofein utiče na središnji nervni sistem kao i na metabolizam. Osim što ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak, stimulira mišiće da koriste masnoću kao gorivo.'' 

 

 

Učinak kofeina na naše zdravlje ponajviše zavisi od količine koju unosimo, zatim od individualnog učinka na osobu, do toga koju vrstu kofeina konzumiramo. U nastavku je Marizela objasnila kako djeluju doze kofeina, šta učiniti nakon što osjetite uticaj kofeina na vaše zdravlje te koliko kofeina ima u kojoj vrsti kafe. Tako u instant kafi imate oko 63mg kofeina, u cappuccinu, espressu i macchiatu 75mg, u tradicionalnoj bosanskoj kafi 50mg, dok u crnom i zelenom čaju ima svega 25mg kofeina.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by amy (@afgraphics__)



Kako djeluju doze kofeina?
 
-    Mala doza do 50mg  - pojačava budnost i poboljšava aktivnost
-    Srednja doza od 200mg do 300mg – ima pozitivne učinke na mentalne i fizičke aktivnosti 
-    Visoka doza, više od 400mg – izaziva nemir i pojačava anksioznost 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by K e r r y (@klk.interiors)



Šta učiniti nakon što osjetite simptome osjetljivosti na kofein:

-    Piti više vode
-    Prošetati, uraditi vježbe disanja i opuštanja
-    Pojesti obrok bogat vlaknima poput salate od povrća


Ukoliko znate da imate problem s kofeinom ovo su mjere predostrožnosti:

-    Pojesti nekoliko orašastih plodova prije ili uz kafu
-    Ne piti kafu na prazan želudac, naročito ne ujutro 

 

* * * 
Naslovna fotografija: @pauline_le_higgins 
 


Bonjour

Kada vijesti donose težinu: Kako se nositi sa emocijama?

TEKST: Ilda Lihić-Isović

Kada vijesti donose težinu: Kako se nositi sa emocijama? Kada vijesti donose težinu: Kako se nositi sa emocijama?

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

 

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

anksioznost-strah-3-bonjour-ba

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

anksioznost-strah-2-bonjour-ba
 

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

anksioznost-strah-1-bonjour-ba
 

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!