Božur je jedno od omiljenih cvijeća mnogim damama. Njegove prekrasne, nježne latice otvaraju se u predivan cvijet koji odiše romantiku, a budući da je sezona božura stigla (između aprila i juna) vrijeme je da kupimo lijepe ružičaste božure i naučimo sve što treba o njima, dok uživamo u njihovom prisustvu u domu.

Dakle, ako i vi, kao i mi, volite sve različite boje i sorte i radujete se sezoni božura svake godine, onda ste sigurno došli na pravu adresu kako biste saznali sve trikove sa kojima će vaše omiljeno cvijeće trajati duže.

Foto: @roziu_namai

ZANIMLJIVOSTI O BOŽURIMA KOJE MOŽDA NISTE ZNALI

Popularnost božurovih pupoljaka datira toliko dugo da postoji više mitova o tome kako se njihova ljepota prvi put pojavila na zemlji. Mnoge legende tvrde da su božuri ime dobili po Paeonu (božuri na engleskom su peonies), ljekaru grčkih bogova. Još jedna zanimljivost jeste da su se prije doba moderne medicine, božuri uzgajali kako bi pomogli u liječenju raznih bolesti. U cijeloj Aziji i Europi vjerovalo se da ovo cvijeće posjeduje ljekovite osobine i koristili su se kao lijekovi protiv astme, porođajnih bolova, glavobolje i drugih stanja. U nekim kulturama čaj od božura i dalje se koristi kao biljna alternativa snažnijim lijekovima.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Amelina. Your Personal Florist (@amelina.florist)

ZNAČENJE KADA POKLONITE BOŽURE

Božuri nisu samo lijepi za gledanje, već također sa sobom nose značenje bogatstva, prosperiteta i sreće zbog čega je čest odabir na vjenčanjima. Također, s ovim značenjem, božuri čine i sjajno cvijeće koje se poklanja maturantima, prijateljima i porodici koji su vam bliski i dragi, ali ne sumnjamo da će božuri instant uljepšati svačije raspoloženje svojim #breathtaking laticama.

KAKO UBRZATI PROCES OTVARANJA BOŽURA?

Kad kupite božure u cvjećari, oni su obično još uvijek u obliku pupoljaka. Otvaranje ovih uskih pupoljaka može potrajati nekoliko dana, ali ako vi želite da malo ubrzate taj proces, evo jednostavnog trika. Uklonite vanjske latice i listove koji prekrivaju pupoljke. Izrežite stabljike pod uglom kako biste omogućili što više vode u stabljici. Možete nastaviti sa rezanjem stabljike svakih nekoliko sati kako biste podstakli brže cvjetanje. Stavite božure u toplu vodu ili svijetlu sobu kako bi se brže otvorili. Dodajte hranjive sastojke za cvijeće kako bi božuri izgledali duže svježe ili se možete poslužiti trikom sa malom kockom šećera koju ćete dodati u vodu. Jednom kada se cvjetovi otvore po vašem ukusu, zamijenite vodu u kojoj se nalaze hladnom vodom i slijedite savjete koje smo izdvojili u nastavku.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by The Decor Diet (@thedecordiet)

KAKO DA BOŽURI TRAJU DUŽE?

Cvjetovi božura obično traju oko 7-10 dana u vašem cvjetnom aranžmanu, ali ako želite produžiti period cvjetanja nakon što je u punom cvatu stavite božure u hladnu, čistu vodu. Dodajte hranu za cvijeće i zamijenite vodu svaki drugi dan. Pomalo stabljike režite pod tekućom vodom svaki dan ili dva. Ako primijetite da vam se božuri spuštaju, napravite sve gore navedene korake, a zatim ih stavite (u vazu) u hladnjak dok ponovo ne dobiju svoju punoću.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Beryl Melody (@coffeecoke)

IDEJE ZA DEKORACIJU SA BOŽURIMA

Budite jednostavni i složite buket od božura u istoj nijansi. Umjesto u vazi, možete ih držati i u čašama zanimljivog oblika i boje, a ako želite poigrajte se bojama! U jednobojnu vazu, preporučujemo bijelu, bit će odličan kontrast, posložite božure u ružičastim, bijelim, crvenim tonovima. Kako biste svom buketu dali rustikalni šarm, pomiješajte božure sa par zelenih grančica poput eukaliptusa. Također, dobrodošlicu božuru u vaš dom, možete pokazati dekorisanjem sa samo jednim cvijetom u manjim prostorijama u domu. Opcija je bezbroj, a vi birajte onu koja najviše odgovara vašem raspoloženju i stilu uređenja interijera.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Lily (@lilylovesfashion)

***

Naslovna fotografija: @alabasterfox
Tekst: Ilda Lihić-Isović 

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.



Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Irfan Redžović