TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 15.4.2021.

Božur je jedno od omiljenih cvijeća mnogim damama. Njegove prekrasne, nježne latice otvaraju se u predivan cvijet koji odiše romantiku, a budući da je sezona božura stigla (između aprila i juna) vrijeme je da kupimo lijepe ružičaste božure i naučimo sve što treba o njima, dok uživamo u njihovom prisustvu u domu.

Dakle, ako i vi, kao i mi, volite sve različite boje i sorte i radujete se sezoni božura svake godine, onda ste sigurno došli na pravu adresu kako biste saznali sve trikove sa kojima će vaše omiljeno cvijeće trajati duže.

Foto: @roziu_namai

ZANIMLJIVOSTI O BOŽURIMA KOJE MOŽDA NISTE ZNALI

Popularnost božurovih pupoljaka datira toliko dugo da postoji više mitova o tome kako se njihova ljepota prvi put pojavila na zemlji. Mnoge legende tvrde da su božuri ime dobili po Paeonu (božuri na engleskom su peonies), ljekaru grčkih bogova. Još jedna zanimljivost jeste da su se prije doba moderne medicine, božuri uzgajali kako bi pomogli u liječenju raznih bolesti. U cijeloj Aziji i Europi vjerovalo se da ovo cvijeće posjeduje ljekovite osobine i koristili su se kao lijekovi protiv astme, porođajnih bolova, glavobolje i drugih stanja. U nekim kulturama čaj od božura i dalje se koristi kao biljna alternativa snažnijim lijekovima.

ZNAČENJE KADA POKLONITE BOŽURE

Božuri nisu samo lijepi za gledanje, već također sa sobom nose značenje bogatstva, prosperiteta i sreće zbog čega je čest odabir na vjenčanjima. Također, s ovim značenjem, božuri čine i sjajno cvijeće koje se poklanja maturantima, prijateljima i porodici koji su vam bliski i dragi, ali ne sumnjamo da će božuri instant uljepšati svačije raspoloženje svojim #breathtaking laticama.

KAKO UBRZATI PROCES OTVARANJA BOŽURA?

Kad kupite božure u cvjećari, oni su obično još uvijek u obliku pupoljaka. Otvaranje ovih uskih pupoljaka može potrajati nekoliko dana, ali ako vi želite da malo ubrzate taj proces, evo jednostavnog trika. Uklonite vanjske latice i listove koji prekrivaju pupoljke. Izrežite stabljike pod uglom kako biste omogućili što više vode u stabljici. Možete nastaviti sa rezanjem stabljike svakih nekoliko sati kako biste podstakli brže cvjetanje. Stavite božure u toplu vodu ili svijetlu sobu kako bi se brže otvorili. Dodajte hranjive sastojke za cvijeće kako bi božuri izgledali duže svježe ili se možete poslužiti trikom sa malom kockom šećera koju ćete dodati u vodu. Jednom kada se cvjetovi otvore po vašem ukusu, zamijenite vodu u kojoj se nalaze hladnom vodom i slijedite savjete koje smo izdvojili u nastavku.

KAKO DA BOŽURI TRAJU DUŽE?

Cvjetovi božura obično traju oko 7-10 dana u vašem cvjetnom aranžmanu, ali ako želite produžiti period cvjetanja nakon što je u punom cvatu stavite božure u hladnu, čistu vodu. Dodajte hranu za cvijeće i zamijenite vodu svaki drugi dan. Pomalo stabljike režite pod tekućom vodom svaki dan ili dva. Ako primijetite da vam se božuri spuštaju, napravite sve gore navedene korake, a zatim ih stavite (u vazu) u hladnjak dok ponovo ne dobiju svoju punoću.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Beryl Melody (@coffeecoke)

IDEJE ZA DEKORACIJU SA BOŽURIMA

Budite jednostavni i složite buket od božura u istoj nijansi. Umjesto u vazi, možete ih držati i u čašama zanimljivog oblika i boje, a ako želite poigrajte se bojama! U jednobojnu vazu, preporučujemo bijelu, bit će odličan kontrast, posložite božure u ružičastim, bijelim, crvenim tonovima. Kako biste svom buketu dali rustikalni šarm, pomiješajte božure sa par zelenih grančica poput eukaliptusa. Također, dobrodošlicu božuru u vaš dom, možete pokazati dekorisanjem sa samo jednim cvijetom u manjim prostorijama u domu. Opcija je bezbroj, a vi birajte onu koja najviše odgovara vašem raspoloženju i stilu uređenja interijera.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Lily (@lilylovesfashion)

***

Naslovna fotografija: @alabasterfox
Tekst: Ilda Lihić-Isović 


Bonjour

8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone?

TEKST: Ada Ćeremida

8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone? 8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone?

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.

sarajevo_zgrade_bonjour_ba_grafika1

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_g_2

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_4
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_18
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_26

Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_16
sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_3

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_1
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_19

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_15
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_13
sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_4
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_14

Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_12

Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_2

Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_9
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_11

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_5
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_6

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_24
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_2
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_1

Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba 


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!