Street food festivali okupljaju na jednom mjestu kuhare i entuzijaste koji nam serviraju svoju kreativnost i kulinarsko znanje u obliku ukusnih jela te sve gurmane koji žele probati nova jela i provesti večeri u ugodnoj atmosferi i ambijentu.

Street food festivali postali su pravi gastro fenomeni koji promoviraju kulturnu raznolikost i omogućavaju lokalnom stanovništvu da iskusi okuse i tradicije različitih kultura. Ovakvi događaji doprinose jačanju osjećaja zajedništva i povezanosti među ljudima, dok turistima pružaju doživljaj autentične kulture i atmosfere mjesta kroz hranu i događaje na festivalu.
 

U srcu Mostara, na platou iza Stare gimnazije, u tijeku je drugo izdanje Moba Street Food Festivala koje traje do nedjelje 3.9., a mirisi ukusne hrane i zvuci dobre muzike već danima se šire gradom. Moba Street Food Festival na jednom mjestu okuplja odlične izlagače koji pripremaju tradicionalna jela na inovativan način, ali i nude različita jela svjetskih kuhinja. 

 

Nutricionistica Nevena Pandža 

Samo za Bonjour.ba nutricionistica Nevena Pandža je odlučila podijeliti 5 jela koja su je oduševila na Moba festivalu hrane. 

Jela na Moba Street Food Festivalu koja će vas odvesti na gastro putovanje svijetom:

Profa 23

,,Glavni ambasadori azijske kuhinje u Hercegovini, chef Matej Šušak i gastro tim Profa 23, za mene je i ove godine nezaobilazna kućica na Moba Street Food festivalu. Iskustvo rada u različitim državama, osvojene festivalske nagrade i pozitivni komentari prisutnih, po meni uvijek govore o predanosti tima, ljubavi prema kuhanju te istinskom iskustvu degustatora.  

Istaknula bih odlični korejski sendvič koji je napravio pravi “gastro boom” u Hercegovini, a sastoji se od piletine koja je aromatizirana i karamelizirana u korejskom umaku te se fantastično sljubljuje s coleslaw salatom u hrskavom pivskom pecivu.

Foto: Marko Šotra

Sombrero

Sombrero je gastro kutak iz Sarajeva, a za nas u Mostaru novi street food brend na festivalskoj sceni. Prepoznatljivi su po ukusnoj meksičkoj hrani, a prisutne su oduševili popularnim meksičkim jelima poput burrita, tacosa i quesadilla te hrskavim nachosima kao zalogajčićima uz piće za ekipu. 

Kvalitetni sastojci, odlična priprema, karakteristični začini i zabavna ekipa, recept je koji mi se svidio.  Budući da jako volim meksičku hranu, preporučujem sočne Veggie tacose sa svježim i grilanim povrćem, grahom, sirom i umacima. Svi mesoljupci mogu izabrati opcije s piletinom ili junetinom. 

 

Foto: Marko Šotra

Chef's bites by Božo Ćorić

Božo Ćorić, inovativni je 25 - godišnji kuhar iz Širokog Brijega koji svoju viziju promicanja lokalne i tradicionalne kuhinje pretače u ukusna jela. Dobitnik je gastro nagrada lokalne publike te pobjednik u ribljoj kategoriji na prestižnom natjecanju u Turskoj i Libanonu gdje osvaja i nagradu za najbolje jelo u mesnoj kategoriji.  

Probala sam nagrađeno riblje jelo koje je bilo baš “po mojoj mjeri”: Ragu od pastrve s tortiglionima. Ukusna pasta sa salsom i komadićima pastrve, posuta prahom od peršina, parmezanom i tostiranim lješnjakom sadržava svu toplinu ljeta i mediteranske kuhinje. 

 

Foto: Nevena Pandža

Chef Severin Terzić

Chef kuhinje poznatog mostarskog restorana i kuhar s Michelinovom preporukom, Severin Terzić, poželio je svoje vještine iz moderne kuhinje prebaciti u festivalsku kućicu te istražiti festivalsku scenu i okusiti energiju ljubitelja street food hrane. 

Kod njih bih preporučila internacionalno jelo kreirano po chefovoj specijalnoj recepturi: Veal wrap. Sastoji se od sporo pečene teleće plećke u tortilji, začinjene sa zrnatim senfom i kremom od celera i hrena. Spoj različitih okusa koji budi sva čula. 

Foto: Marko Šotra
 

Sky - Artisan gelato

Da su svjetski specijaliteti različitih država ove godine na Mobi, dokazuje i Sky - Artisan gelato,  prva Gelateria u Mostaru i okolici koja koristi isključivo najbolje namirnice u proizvodnji tradicionalne talijanske poslastice - gelata.  

Voćni, mliječni, orašasti, čokoladni okusi - ljubitelji gelata i oni željni osvježenja u ovim vrućim ljetnim danima, pronaći će okus za sebe. Preporučujem kremasti gelato od pistacije koji se radi od ručno rađenih pasti od pistacija i lješnjaka te osvježavajući gelato od svježe maline. Svi njihovi sladoledi su vegetarijanski i bez glutena, a svi voćni su i veganski.

Foto: Marko Šotra

Uživanje u hrani i isprobavanje novih jela ima mnoge važne prednosti iz psihološkog, socijalnog i emocionalnog aspekta, zato se odvažite i kad god ste u mogućnosti dijelite hranu s drugima, jedite svjesnije u datom trenutku i eksperimentirajte s novim jelima. Time proširujete svoj jelovnik drugačijom kombinacijom namirnica i začina, a osjetilima dajete poklon koji će dugo pamtiti.'' - kazala je Nevena. 

* * * 
Naslovna fotografija: Marko Šotra

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić