Nevena Pandža je završila preddiplomski i diplomski studij nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je svoj rad usmjerila na educiranje i informiranje najmanjih na razvoj zdravih prehrambenih navika.

Obzirom da se pojedini prehrambeni izbori vežu upravo uz naše znanje o prehrani, kroz Nutricionizraj se na zabavan način uči svoje pratitelje o sastavu hrane, kako primijeniti principe pravilne prehrane u svakodnevnom životu, kako koristiti hranu kao pomoćnu terapiju u borbi protiv raznih zdravstvenih tegoba, ali i ono najvažnije - kako uživati u hrani!

S ovom mladom poduzetnicom smo proveli jedno poslijepodne u Sarajevu u sklopu #FEELGOODmajica projekta tijekom kojeg smo naučili par praktičnih trikova o pripremi idealne užine tijekom radnog dana, nove recepte, ali i uživali u energiji i valu pozitivizma koji Nevena nosi sa sobom.

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Ideja za brend „Nutricioniziraj se“ nastala je tijekom studiranja za kuhinjskim stolom u Zagrebu. Zaljubljena u svoju struku, svaki put kada bismo se družili uz hranu, ja bih pričala o kombinacijama, izvoru nutrijenata, utjecaju hrane na organizam i sl. Simbolično, na Valentinovo 2016. godine pokrećem Facebook i Instagram stranicu “Nutricioniziraj se” s ciljem educiranja o prehrani, ali i konzumiranja raznolike prehrane.

Najveći izazov je bio stvoriti sebi radno mjesto budući da nije bilo otvorenih natječaja. Organizirajući veliki broj edukacija za sve uzraste, ostvarene suradnje s poliklinikama i različitim centrima, ljude je nutricionizam zainteresirao. Te sam prije pet godina bila među prvim aktivnim nutricionistima u Bosni i Hercegovini.

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?

MOTIVACIJA/ RAZNOLIKOST/ BALANS.

Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?

• Analiza i interpretacija sastava tijela
• Nutricionističko savjetovanje
• Nutricionističko dvomjesečno praćenje s personaliziranim planom prehrane
• Stručne edukacije
• B2B konzalting iz područja nutricionizma

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Budim se u 06:15 h, nakon čega slijedi priprema čaja, doručka i obroka za posao. U autu do posla slušam radio, a uz jutarnju kavu prelistam planer i posložim dnevne obveze. Radni dan ispunjen je nutricionističkim savjetovanjima, komunikacijom putem mailova ili društvenih mreža, sastancima,  planiranjem novih projekata i gostovanjima u medijima.

Da bih imala energije za sve planirane zadatke iz svog CHICovnika i Google kalendara, važno mi je napraviti pauzu oko 15 h za ručak s obitelji ili prijateljima. U poslijepodnevnim satima završavam smjernice i individualne planove prehrane te objave na društvenim mrežama. Oko 19 h je ili trening ili šetnja po gradu. Trudim se u krevetu biti oko 23:00h, a šalica čaja od matičnjaka i par stranica knjige s noćnog ormarića pobrinu se da mirno utonem u san.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Realna sam osoba i stručna i obrazovana nutricionistica. Iskrena sam i otvorena prema ljudima koji od mene zatraže stručni savjet. Mnogi smatraju da je životni  fokus svakog nutricioniste isključivo na hrani i da na neki način vrednuju druge ljude prema njihovim prehrambenim izborima. U mom slučaju, to nije tako. Usmjerena sam da mi i život i prehrana budu što kvalitetniji, ali i zanimljivi, praktični i zabavni. Zato se trudim izazove koje osoba ima pogledati najprije iz njihovog ugla te na osnovu prikupljenih informacija dati stručne i profesionalne smjernice za poboljšanje prehrane. Pozitivni osvrti klijenata su bazirani upravo na mom ljudskom pristupu i stručnim savjetima koji rezultiraju pozitivnom promjenom. Nema bolje preporuke od zadovoljnog klijenta.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Kad sagledam svoj put, ne mogu navesti niti jedan konkretan neuspjeh, sve je imalo svoju ulogu da budem ovo što jesam danas. Na projekte koji se nisu odvili kako sam planirala, gledam kao na puzle na rubu slagalice: možda ne daju uvid u samu sliku, ali su tu da bi slika bila potpuna.
Da nastavim dalje, motivira me stav zadovoljne i samopouzdane žene koja je izašla iz svog začaranog kruga, nasmijane oči majke kojoj je dijete prihvatilo promjene u prehrani radi zdravlja, poruka dečka koji se konačno može baviti tjelesnom aktivnošću u kojoj uživa s dovoljno snage i bez bola u želudcu.

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Networking i podrška su važan dio poduzetništva. Kada se okružite proaktivnim ljudima, oni vas mogu inspirirati da na još zanimljiviji način realizirate svoju priču. Treba pričati o svojoj ideji, bez straha da će nam ju netko ukrasti, jer ju ustvari nitko ne može napraviti na baš taj jedinstven način.
Moramo dati krila i oblik svojoj ideji.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?

Mislim da scena #MadeinBiH proizvoda ima sve više reflektora. Kreativni projekti, promotivni članci, sajmovi, podrška fondacija samo su neki od koraka kojima možemo jedni drugima ukazati na kreativnost ljudi ove zemlje.
Sestri i meni je odavno običaj da kupujemo i šaljemo #MadeinBiH poklone obitelji i prijateljima. U ovogodišnjim blagdanskim poklonima su bile knjige za odrasle i djecu, planeri, nakit, dekorativni ukrasi, odjeća, dizajnerske zaštitne maske, sve s etiketom #MadeinBiH. Shvaćamo vrijednost tih proizvoda koji su svojevrsna razglednica i suvenir naše zemlje. Čak imamo tradiciju kada idemo na putovanje ponijeti iz BiH magnet, slatkiš ili kavu i ostaviti domaćinu kod kojeg smo iznajmili smještaj.

Dijana Ćavar, urednica BONJOUR.ba i Nevena Pandža

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?

Čini mi se da u svakoj fazi života imam djelo o kojem mnogo promišljam i s kojim mi se preklapaju životna događanja. U zadnje vrijeme to se događa s ciklusom Genijalna prijateljica, autorice pod pseudonimom. Sviđa mi se što djelo stoji samo za sebe u svojoj veličini.
Zaintrigirala me je tema odrastanja dvije najbolje prijateljice i njihove individualne i zajedničke borbe. Pojedini ljudi imaju snažan utjecaj na naše živote, čak i u odsustvu i bez obzira na to što na idućoj raskrsnici idemo različitim putevima. Istaknula bih odlično oslikavanje tjelesnog i mentalnog sazrijevanja žene, žongliranje između ambicije, ženskog poduzetništva, majčinstva, hirova, ljubavi i ljubomore.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?

Iako volim svoj posao i uživam u njemu, svjesna sam koliko je “burn-out” postao česta pojava u poslovnom svijetu, tako da se uz posao trudim dobro organizirati i zasluženi odmor u vidu kave u omiljenom kafiću, šetnje sa psom, druženja s dragom osobom, wellness i spa vikenda, večere u restoranu, filmske večeri, dobrog časopisa u nedjeljno opušteno jutro...

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

Projekt #PoduzetneZajedno spaja žene iz cijele BiH koje imaju sličnu viziju i cilj, a benefiti su upravo onaj networking o kojem sam maloprije pričala. Kroz online webinare s Anom Lukenda usvojile smo nova znanja i vještine vezano za fotografiranje naših proizvoda i usluga, ali sam i bar virtualno upoznala sve sudionice i njihove kreativne priče. Dolazak u Sarajevo, fotografiranje i razgovor s vama iz BONJOUR.ba tima daje dodatnu podršku za daljnje korake.

Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?

Teško je pokrenuti bilo što u BiH, naročito poslovnu priču. U BiH se nažalost mnogo glasnije čuje za neuspjeh, nego za uspjeh. Imam osjećaj da se više unaprijed stidimo potencijalnog neuspjeha, nego što ga se bojimo. Tu stigmu trebamo razbiti. Sve neuspjele pokušaje smatrajmo testiranjem i analizom tržišta. Možda tržište u ovom trenutku nije spremno za vašu genijalnu ideju, a možda nam baš to svima nedostaje.
Prvi korak je pokušati i vjerovati u to.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić