TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 25.2.2021.

Nevena Pandža je završila preddiplomski i diplomski studij nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je svoj rad usmjerila na educiranje i informiranje najmanjih na razvoj zdravih prehrambenih navika.

Obzirom da se pojedini prehrambeni izbori vežu upravo uz naše znanje o prehrani, kroz Nutricionizraj se na zabavan način uči svoje pratitelje o sastavu hrane, kako primijeniti principe pravilne prehrane u svakodnevnom životu, kako koristiti hranu kao pomoćnu terapiju u borbi protiv raznih zdravstvenih tegoba, ali i ono najvažnije - kako uživati u hrani!

S ovom mladom poduzetnicom smo proveli jedno poslijepodne u Sarajevu u sklopu #FEELGOODmajica projekta tijekom kojeg smo naučili par praktičnih trikova o pripremi idealne užine tijekom radnog dana, nove recepte, ali i uživali u energiji i valu pozitivizma koji Nevena nosi sa sobom.

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Ideja za brend „Nutricioniziraj se“ nastala je tijekom studiranja za kuhinjskim stolom u Zagrebu. Zaljubljena u svoju struku, svaki put kada bismo se družili uz hranu, ja bih pričala o kombinacijama, izvoru nutrijenata, utjecaju hrane na organizam i sl. Simbolično, na Valentinovo 2016. godine pokrećem Facebook i Instagram stranicu “Nutricioniziraj se” s ciljem educiranja o prehrani, ali i konzumiranja raznolike prehrane.

Najveći izazov je bio stvoriti sebi radno mjesto budući da nije bilo otvorenih natječaja. Organizirajući veliki broj edukacija za sve uzraste, ostvarene suradnje s poliklinikama i različitim centrima, ljude je nutricionizam zainteresirao. Te sam prije pet godina bila među prvim aktivnim nutricionistima u Bosni i Hercegovini.

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?

MOTIVACIJA/ RAZNOLIKOST/ BALANS.

Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?

  • Analiza i interpretacija sastava tijela
  • Nutricionističko savjetovanje
  • Nutricionističko dvomjesečno praćenje s personaliziranim planom prehrane
  • Stručne edukacije
  • B2B konzalting iz područja nutricionizma

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Budim se u 06:15 h, nakon čega slijedi priprema čaja, doručka i obroka za posao. U autu do posla slušam radio, a uz jutarnju kavu prelistam planer i posložim dnevne obveze. Radni dan ispunjen je nutricionističkim savjetovanjima, komunikacijom putem mailova ili društvenih mreža, sastancima,  planiranjem novih projekata i gostovanjima u medijima.

Da bih imala energije za sve planirane zadatke iz svog CHICovnika i Google kalendara, važno mi je napraviti pauzu oko 15 h za ručak s obitelji ili prijateljima. U poslijepodnevnim satima završavam smjernice i individualne planove prehrane te objave na društvenim mrežama. Oko 19 h je ili trening ili šetnja po gradu. Trudim se u krevetu biti oko 23:00h, a šalica čaja od matičnjaka i par stranica knjige s noćnog ormarića pobrinu se da mirno utonem u san.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Realna sam osoba i stručna i obrazovana nutricionistica. Iskrena sam i otvorena prema ljudima koji od mene zatraže stručni savjet. Mnogi smatraju da je životni  fokus svakog nutricioniste isključivo na hrani i da na neki način vrednuju druge ljude prema njihovim prehrambenim izborima. U mom slučaju, to nije tako. Usmjerena sam da mi i život i prehrana budu što kvalitetniji, ali i zanimljivi, praktični i zabavni. Zato se trudim izazove koje osoba ima pogledati najprije iz njihovog ugla te na osnovu prikupljenih informacija dati stručne i profesionalne smjernice za poboljšanje prehrane. Pozitivni osvrti klijenata su bazirani upravo na mom ljudskom pristupu i stručnim savjetima koji rezultiraju pozitivnom promjenom. Nema bolje preporuke od zadovoljnog klijenta.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Kad sagledam svoj put, ne mogu navesti niti jedan konkretan neuspjeh, sve je imalo svoju ulogu da budem ovo što jesam danas. Na projekte koji se nisu odvili kako sam planirala, gledam kao na puzle na rubu slagalice: možda ne daju uvid u samu sliku, ali su tu da bi slika bila potpuna.
Da nastavim dalje, motivira me stav zadovoljne i samopouzdane žene koja je izašla iz svog začaranog kruga, nasmijane oči majke kojoj je dijete prihvatilo promjene u prehrani radi zdravlja, poruka dečka koji se konačno može baviti tjelesnom aktivnošću u kojoj uživa s dovoljno snage i bez bola u želudcu.

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Networking i podrška su važan dio poduzetništva. Kada se okružite proaktivnim ljudima, oni vas mogu inspirirati da na još zanimljiviji način realizirate svoju priču. Treba pričati o svojoj ideji, bez straha da će nam ju netko ukrasti, jer ju ustvari nitko ne može napraviti na baš taj jedinstven način.
Moramo dati krila i oblik svojoj ideji.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?

Mislim da scena #MadeinBiH proizvoda ima sve više reflektora. Kreativni projekti, promotivni članci, sajmovi, podrška fondacija samo su neki od koraka kojima možemo jedni drugima ukazati na kreativnost ljudi ove zemlje.
Sestri i meni je odavno običaj da kupujemo i šaljemo #MadeinBiH poklone obitelji i prijateljima. U ovogodišnjim blagdanskim poklonima su bile knjige za odrasle i djecu, planeri, nakit, dekorativni ukrasi, odjeća, dizajnerske zaštitne maske, sve s etiketom #MadeinBiH. Shvaćamo vrijednost tih proizvoda koji su svojevrsna razglednica i suvenir naše zemlje. Čak imamo tradiciju kada idemo na putovanje ponijeti iz BiH magnet, slatkiš ili kavu i ostaviti domaćinu kod kojeg smo iznajmili smještaj.

Dijana Ćavar, urednica BONJOUR.ba i Nevena Pandža

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?

Čini mi se da u svakoj fazi života imam djelo o kojem mnogo promišljam i s kojim mi se preklapaju životna događanja. U zadnje vrijeme to se događa s ciklusom Genijalna prijateljica, autorice pod pseudonimom. Sviđa mi se što djelo stoji samo za sebe u svojoj veličini.
Zaintrigirala me je tema odrastanja dvije najbolje prijateljice i njihove individualne i zajedničke borbe. Pojedini ljudi imaju snažan utjecaj na naše živote, čak i u odsustvu i bez obzira na to što na idućoj raskrsnici idemo različitim putevima. Istaknula bih odlično oslikavanje tjelesnog i mentalnog sazrijevanja žene, žongliranje između ambicije, ženskog poduzetništva, majčinstva, hirova, ljubavi i ljubomore.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?

Iako volim svoj posao i uživam u njemu, svjesna sam koliko je “burn-out” postao česta pojava u poslovnom svijetu, tako da se uz posao trudim dobro organizirati i zasluženi odmor u vidu kave u omiljenom kafiću, šetnje sa psom, druženja s dragom osobom, wellness i spa vikenda, večere u restoranu, filmske večeri, dobrog časopisa u nedjeljno opušteno jutro...

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

Projekt #PoduzetneZajedno spaja žene iz cijele BiH koje imaju sličnu viziju i cilj, a benefiti su upravo onaj networking o kojem sam maloprije pričala. Kroz online webinare s Anom Lukenda usvojile smo nova znanja i vještine vezano za fotografiranje naših proizvoda i usluga, ali sam i bar virtualno upoznala sve sudionice i njihove kreativne priče. Dolazak u Sarajevo, fotografiranje i razgovor s vama iz BONJOUR.ba tima daje dodatnu podršku za daljnje korake.

Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?

Teško je pokrenuti bilo što u BiH, naročito poslovnu priču. U BiH se nažalost mnogo glasnije čuje za neuspjeh, nego za uspjeh. Imam osjećaj da se više unaprijed stidimo potencijalnog neuspjeha, nego što ga se bojimo. Tu stigmu trebamo razbiti. Sve neuspjele pokušaje smatrajmo testiranjem i analizom tržišta. Možda tržište u ovom trenutku nije spremno za vašu genijalnu ideju, a možda nam baš to svima nedostaje.
Prvi korak je pokušati i vjerovati u to.



***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba


Bonjour

Većina roditelja ovo radi pogrešno: Upozorenje dr. Ajle koje trebate znati prije ljeta

TEKST: Ilda Lihić-Isović

Većina roditelja ovo radi pogrešno: Upozorenje dr. Ajle koje trebate znati prije ljeta Većina roditelja ovo radi pogrešno: Upozorenje dr. Ajle koje trebate znati prije ljeta

Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?

 

Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.

Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.

 

 

Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.

 

suncane-naocale-djeca-ajla-pidro4_bonjour_ba
 

Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.

 

Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?

„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale. 

Ajla:Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“

 

suncane-naocale-djeca-ajla-pidro2_bonjour_ba
 

Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?

Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“

Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete

Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“

Kada dijete treba prvi pregled?

Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“

 

 

Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?

Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“

Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice

Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“

Najveći mit? Da naočale kvare vid

Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“

 

 

Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?

Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“

 

suncane-naocale-djeca-ajla-pidro1_bonjour_ba
 

Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida

Ajla: Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“

Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.

 

ajla_pidro_2_bonjour_ba
 

Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.

Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.

Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.

Foto: @dr_ajla


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!