Nevena Pandža je završila preddiplomski i diplomski studij nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je svoj rad usmjerila na educiranje i informiranje najmanjih na razvoj zdravih prehrambenih navika.

Obzirom da se pojedini prehrambeni izbori vežu upravo uz naše znanje o prehrani, kroz Nutricionizraj se na zabavan način uči svoje pratitelje o sastavu hrane, kako primijeniti principe pravilne prehrane u svakodnevnom životu, kako koristiti hranu kao pomoćnu terapiju u borbi protiv raznih zdravstvenih tegoba, ali i ono najvažnije - kako uživati u hrani!

S ovom mladom poduzetnicom smo proveli jedno poslijepodne u Sarajevu u sklopu #FEELGOODmajica projekta tijekom kojeg smo naučili par praktičnih trikova o pripremi idealne užine tijekom radnog dana, nove recepte, ali i uživali u energiji i valu pozitivizma koji Nevena nosi sa sobom.

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Ideja za brend „Nutricioniziraj se“ nastala je tijekom studiranja za kuhinjskim stolom u Zagrebu. Zaljubljena u svoju struku, svaki put kada bismo se družili uz hranu, ja bih pričala o kombinacijama, izvoru nutrijenata, utjecaju hrane na organizam i sl. Simbolično, na Valentinovo 2016. godine pokrećem Facebook i Instagram stranicu “Nutricioniziraj se” s ciljem educiranja o prehrani, ali i konzumiranja raznolike prehrane.

Najveći izazov je bio stvoriti sebi radno mjesto budući da nije bilo otvorenih natječaja. Organizirajući veliki broj edukacija za sve uzraste, ostvarene suradnje s poliklinikama i različitim centrima, ljude je nutricionizam zainteresirao. Te sam prije pet godina bila među prvim aktivnim nutricionistima u Bosni i Hercegovini.

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?

MOTIVACIJA/ RAZNOLIKOST/ BALANS.

Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?

• Analiza i interpretacija sastava tijela
• Nutricionističko savjetovanje
• Nutricionističko dvomjesečno praćenje s personaliziranim planom prehrane
• Stručne edukacije
• B2B konzalting iz područja nutricionizma

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Budim se u 06:15 h, nakon čega slijedi priprema čaja, doručka i obroka za posao. U autu do posla slušam radio, a uz jutarnju kavu prelistam planer i posložim dnevne obveze. Radni dan ispunjen je nutricionističkim savjetovanjima, komunikacijom putem mailova ili društvenih mreža, sastancima,  planiranjem novih projekata i gostovanjima u medijima.

Da bih imala energije za sve planirane zadatke iz svog CHICovnika i Google kalendara, važno mi je napraviti pauzu oko 15 h za ručak s obitelji ili prijateljima. U poslijepodnevnim satima završavam smjernice i individualne planove prehrane te objave na društvenim mrežama. Oko 19 h je ili trening ili šetnja po gradu. Trudim se u krevetu biti oko 23:00h, a šalica čaja od matičnjaka i par stranica knjige s noćnog ormarića pobrinu se da mirno utonem u san.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Realna sam osoba i stručna i obrazovana nutricionistica. Iskrena sam i otvorena prema ljudima koji od mene zatraže stručni savjet. Mnogi smatraju da je životni  fokus svakog nutricioniste isključivo na hrani i da na neki način vrednuju druge ljude prema njihovim prehrambenim izborima. U mom slučaju, to nije tako. Usmjerena sam da mi i život i prehrana budu što kvalitetniji, ali i zanimljivi, praktični i zabavni. Zato se trudim izazove koje osoba ima pogledati najprije iz njihovog ugla te na osnovu prikupljenih informacija dati stručne i profesionalne smjernice za poboljšanje prehrane. Pozitivni osvrti klijenata su bazirani upravo na mom ljudskom pristupu i stručnim savjetima koji rezultiraju pozitivnom promjenom. Nema bolje preporuke od zadovoljnog klijenta.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Kad sagledam svoj put, ne mogu navesti niti jedan konkretan neuspjeh, sve je imalo svoju ulogu da budem ovo što jesam danas. Na projekte koji se nisu odvili kako sam planirala, gledam kao na puzle na rubu slagalice: možda ne daju uvid u samu sliku, ali su tu da bi slika bila potpuna.
Da nastavim dalje, motivira me stav zadovoljne i samopouzdane žene koja je izašla iz svog začaranog kruga, nasmijane oči majke kojoj je dijete prihvatilo promjene u prehrani radi zdravlja, poruka dečka koji se konačno može baviti tjelesnom aktivnošću u kojoj uživa s dovoljno snage i bez bola u želudcu.

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Networking i podrška su važan dio poduzetništva. Kada se okružite proaktivnim ljudima, oni vas mogu inspirirati da na još zanimljiviji način realizirate svoju priču. Treba pričati o svojoj ideji, bez straha da će nam ju netko ukrasti, jer ju ustvari nitko ne može napraviti na baš taj jedinstven način.
Moramo dati krila i oblik svojoj ideji.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?

Mislim da scena #MadeinBiH proizvoda ima sve više reflektora. Kreativni projekti, promotivni članci, sajmovi, podrška fondacija samo su neki od koraka kojima možemo jedni drugima ukazati na kreativnost ljudi ove zemlje.
Sestri i meni je odavno običaj da kupujemo i šaljemo #MadeinBiH poklone obitelji i prijateljima. U ovogodišnjim blagdanskim poklonima su bile knjige za odrasle i djecu, planeri, nakit, dekorativni ukrasi, odjeća, dizajnerske zaštitne maske, sve s etiketom #MadeinBiH. Shvaćamo vrijednost tih proizvoda koji su svojevrsna razglednica i suvenir naše zemlje. Čak imamo tradiciju kada idemo na putovanje ponijeti iz BiH magnet, slatkiš ili kavu i ostaviti domaćinu kod kojeg smo iznajmili smještaj.

Dijana Ćavar, urednica BONJOUR.ba i Nevena Pandža

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?

Čini mi se da u svakoj fazi života imam djelo o kojem mnogo promišljam i s kojim mi se preklapaju životna događanja. U zadnje vrijeme to se događa s ciklusom Genijalna prijateljica, autorice pod pseudonimom. Sviđa mi se što djelo stoji samo za sebe u svojoj veličini.
Zaintrigirala me je tema odrastanja dvije najbolje prijateljice i njihove individualne i zajedničke borbe. Pojedini ljudi imaju snažan utjecaj na naše živote, čak i u odsustvu i bez obzira na to što na idućoj raskrsnici idemo različitim putevima. Istaknula bih odlično oslikavanje tjelesnog i mentalnog sazrijevanja žene, žongliranje između ambicije, ženskog poduzetništva, majčinstva, hirova, ljubavi i ljubomore.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?

Iako volim svoj posao i uživam u njemu, svjesna sam koliko je “burn-out” postao česta pojava u poslovnom svijetu, tako da se uz posao trudim dobro organizirati i zasluženi odmor u vidu kave u omiljenom kafiću, šetnje sa psom, druženja s dragom osobom, wellness i spa vikenda, večere u restoranu, filmske večeri, dobrog časopisa u nedjeljno opušteno jutro...

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

Projekt #PoduzetneZajedno spaja žene iz cijele BiH koje imaju sličnu viziju i cilj, a benefiti su upravo onaj networking o kojem sam maloprije pričala. Kroz online webinare s Anom Lukenda usvojile smo nova znanja i vještine vezano za fotografiranje naših proizvoda i usluga, ali sam i bar virtualno upoznala sve sudionice i njihove kreativne priče. Dolazak u Sarajevo, fotografiranje i razgovor s vama iz BONJOUR.ba tima daje dodatnu podršku za daljnje korake.

Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?

Teško je pokrenuti bilo što u BiH, naročito poslovnu priču. U BiH se nažalost mnogo glasnije čuje za neuspjeh, nego za uspjeh. Imam osjećaj da se više unaprijed stidimo potencijalnog neuspjeha, nego što ga se bojimo. Tu stigmu trebamo razbiti. Sve neuspjele pokušaje smatrajmo testiranjem i analizom tržišta. Možda tržište u ovom trenutku nije spremno za vašu genijalnu ideju, a možda nam baš to svima nedostaje.
Prvi korak je pokušati i vjerovati u to.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR