Nesanica je jedan od problema koje sa sobom nosi 21. stoljeće, a koje nam ometa radni dan, druženje sa obitelji, a nerijetko i zdrav apetit.

S procvatom tehnike i ubrzanim načinom života, stres se povećava svakodnevno, a to često utiče i na miran san. Iako se nekada radi o dubljim problemima koje neće riješiti tek par trikova, često ni sami ne primijetimo da nas budnima održava samo loša rutina spavanja.

Ukoliko se prepoznajete u ovome drugom, pokušajte primijeniti par savjeta o kojima pišemo danas. Možda vas već u narednim danima čeka miran i čvrst san, iz kojega ćete se probuditi poletniji i odmorniji.


Držite se redovne rutine spavanja

Koliko god se činilo teško, pokušajte da jutarnji alarm pokazuje uvijek isto sati i da idete spavati svaku večer u isto vrijeme. Ono što će vam možda biti najteže jeste da se ove rutine držite i vikendom. Iako vam se čini da je vikend vrijeme za odmor, a da se rutine ostave po strani, ovo je važan faktor za dugoročno mirniji san.

Stvorite sebi opuštajuću atmosferu

Kada legnete u krevet, pokušajte zaboraviti na mobitel, televizor ili bilo kakav izvor plave svjetlosti. To će vas razbuditi i poslati mozgu signale da dan još traje i da nije vrijeme spavanja. Radije čitajte knjigu ili slušajte opuštajuću glazbu, a topla kupka prije spavanja će vas dodatno opustiti. Razmislite o tome da koristite kupku s mirisom lavande koja prirodno umiruje.

Pripremite prostor u kojemu spavate

Neka vaša spavaća soba bude zamračena, tiha i s nešto svježijom temperaturom. Ako ste u mogućnosti, neka ta prostorija bude samo za spavanje, bez radnog prostora ili kutka za vježbu. Kada ju koristite samo za jednu namjenu, mozak se s vremenom navikava i podsvjesno ćete znati da je vrijeme spavanja dok uđete u tu sobu.

Za dobar san važno je i kakve su nam dnevne rutine

Potrudite se da par sati prije spavanja ne konzumirate kofein, alkohol ni nikotin, jer njihovo djelovanje može potrajati duže no što mislite. Ako umjesto toga u večernjim satima popijete čaj za opuštanje i odradite lagane vježbe za istezanje mišića, lakše ćete utonuti u carstvo snova.

* * *
Naslovna fotografija: @pexels

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com