TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 3.1.2025.
Početak nove godine često je vrijeme za donošenje odluka: redovno vježbanje, zdravija ishrana, gubitak kilograma, prestanak pušenja, učenje novih vještina ili razvijanje talenata.
Međutim, među svim tim ciljevima, često zaboravljamo ključni temelj zdravog i kvalitetnog života – spavanje. Kvalitetan san ima ogroman uticaj na naše raspoloženje, energiju i sposobnost da ostvarimo svoje ciljeve. Pa zašto ne bismo ove godine krenuli od osnovnog – boljeg sna?
Zašto odabrati kvalitetniji san kao novogodišnju odluku?
Spavanje je ključ za fizičko i mentalno zdravlje. Poboljšava raspoloženje, povećava energiju i pomaže u koncentraciji. Kvaliteta sna utječe na razinu uspjeha pri obavljanju svakodnevnih obaveza, a nekvalitetan san povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, te utječe na naš imunološki sistem.
Zamislite da jednostavno spavate i time činite nešto dobro za svoje zdravlje - zvuči sjajno, zar ne?
Istraživanje koje je JYSK proveo u saradnji sa agencijom Hendal pokazuje da čak 54% građana BiH ocjenjuje kvalitetu svog sna osrednjom ili lošom, dok se gotovo polovina građana budi sa bolovima u leđima. Poboljšanje kvaliteta sna može biti ključ za ostvarenje mnogih drugih ciljeva: veća produktivnost, bolji sportski rezultati, smanjen broj ozljeda, bolje raspoloženje i opći osjećaj zadovoljstva.
Kvalitetan san pomaže čak i u efikasnijem vježbanju i oblikovanju tijela, što je često jedan od najčešćih ciljeva nakon praznika.
Kako poboljšati kvalitet sna?
Ako želite u novoj godini bolje spavati, evo nekoliko jednostavnih koraka koji vam mogu pomoći:
Idite na spavanje i budite se u isto vrijeme svaki dan, uključujući vikende. Tijelo će se naviknuti na taj ritam, a vaš san će postati kvalitetniji.
Mirna, zamračena i prozračna soba s optimalnom temperaturom ključni su za dobar san. Prilagodite madrac, jastuk i jorgan svojim potrebama – kvalitetan madrac može napraviti ogromnu razliku, dok je ispravan odabir jastuka prema potrebama vašeg tjela i položaju spavanja od iznimne važnosti.
Plavo svjetlo s telefona ometa prirodni ciklus sna. Umjesto skrolanja, pokušajte čitati knjigu ili slušati opuštajuću muziku.
Ove namirnice opterećuju organizam i mogu narušiti kvalitet sna. Čak polovina stanovnika BiH priznala je da konzumira tešku hranu i kafu u kasnim večernjim satima!
Redovna fizička aktivnost, čak i jednostavna šetnja, doprinosi boljem snu.
No, imajte na umu da se par sati prije spavanja ne preporuča aerobni trening jer tijelo treba smiriti i polagano ući u mirniji ritam prije samog odlaska na odmor.
Isprobajte meditaciju, duboko disanje ili toplu kupku. Ako niste taj tip samo pustite mirniju glazbu. Opušteno tijelo i miran um lakše će zaspati, a san će biti dublji.
Novi početak uz kvalitetan san
Započnite ovu godinu s odlukom koja će promijeniti vaš život nabolje – priuštite sebi zdrav i kvalitetan san!
Za dodatne savjete vezane za unaprijeđene kvalitete sna, higijenu proizvoda kao i pravilan odabir proizvoda za spavanje u skladu s vašim individualnim potrebama posjetite JYSK školu spavanja ili najbližu JYSK prodavnicu gdje vas očekuje Stručnjak za spavanje.
* * *
Naslovna fotografija: @svetlanazmukic
Foto: PR
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
