TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 6.12.2024.
Ljubimci nisu samo naši četveronožni prijatelji. Oni su članovi porodice, uvijek tu da nas usmjere prema jednostavnijim, ljepšim stvarima u životu.
Za mnoge od nas, njihova sreća postaje prioritet, a briga o njima prelazi u svakodnevnu rutinu koja je ispunjena ljubavlju, pažnjom i razumijevanjem... sa dosta maženja.
Na Bonjour.ba, prepoznajemo značaj ove emotivne povezanosti i stoga smo im odlučili posvetiti posebnu rubriku Ljubimci jer znamo da su oni ti koji nas podsjećaju koliko ljubavi možemo pružiti i primiti.
Naš današnji intervju, sasvim je logičan, razgovaramo s Nedimom Šutom, stručnjakom koji je svojim radom i posvećenostima prepoznao važnost razumijevanja pasa na dubokom, stručnom nivou. 
Nedim Šuta, doktor nauka, docent na UNSA, pecijalista za filogeniju i ponašanje životinja i ljudi, međunarodni kinološki sudija i voditelj WOOFCAST-a
Šta je to WOOFCAST?
Naime, jedan od ključnih razloga zašto smo željeli ovaj intervju je WOOFCAST – inovativni podcast koji je Nedim pokrenuo kako bi podijelio svoje znanje o ponašanju pasa i njihovim potrebama. Ovaj podcast nije samo izvor korisnih savjeta za vlasnike pasa, već i platforma koja daje dublje razumijevanje svijeta četveronožnih prijatelja. S obzirom na to da WOOFCAST već ima veliki broj odanih pratitelja, vjerujemo da će njegovu ekspertizu i pristup ljubimcima prepoznati i Bonjour čitatelji/-ice te će im biti inspiracija za bolje razumijevanje svojih ljubimaca.
Doktor nauka, docent na UNSA, specijalista za filogeniju i ponašanje životinja i ljudi, međunarodni kinološki sudija – to je Nedim profesionalno, a ko je Nedim privatno?
Nedim privatno se ne razlikuje puno od Nedima profesionalno. Svoj životni poziv živim u svim svojim oblicima, ali uvijek sa psima. Ali, ono što mogu reći je, da se iza mnoštva dubina i slojeva mog karaktera, negdje u suštini, krije mali Petar Pan koji radost življenja dijeli sa svojim ljubimcima i ljudima koje voli i koji ga stalno podsjećaju, bez obzira na oluje koje život donosi, koliko je važno zaspati kao dobar čovjek.
Kako je počeo interes za pse i kako si izgradio karijeru koja objedinjuje nauku, ljubav prema životinjama i komunikaciju sa širom publikom?
Kada bi pitali moju majku koja je prva riječ koju sam progovorio rekla bi vam - “kuko”. Tako da, evidentno je da sam interes ka psima iskazao vrlo rano, u najranijem djetinjstvu, a danas, kad malo bolje razmislim i analiziram svoj dosadašnji životni put, duboko vjerujem da moj je odnos sa psima dat i određen sudbinski, a uspješna karijera u toj oblasti je samo nus produkt te relacije.
Moj dosadašnji naučni rad, posao profesora i edukatora je ulazak u srž spoznaje o odnosu i relaciji čovjek - pas, ali i šansa da nekim novim klincima koji dolaze pokažem da imaju pravo izbora i da može i mora drugačije. Biološki odnos čovjek - pas nosi možda zadnju nadu da se ljudi istinski vrate ljudima, a povratkom nama vraćamo se prirodi iz koje smo potekli.
Kao naučnik iz domena bihevioralne biologije primjećujem da nam je moderna stvarnost puna tih “savršenih ljudi”, koji se mlako rukuju, mlako vole, mlako žive. Bezlično i postavlja se prirodno pitanje: ,,Kada padnemo u provaliju, kada nas zadese prirodne katastofe, ko će nas spasiti?''. Baš ti mlaki i bezlični? Takvi su nas i natjerali da potonemo. Posljednje godine donijele su niz prirodnih nedaća poput zemljotresa, poplava, katastrofa koje su onim osviještenim sklonile zastore sa pozornice života. Psi su spašavali ljude, a oni mlaki, sveto bezlični nisu.
Stoga, komunikacijom sa širom publikom pokušavam dati priliku ljudima da spoznaju strast i ljubav na koju smo, čini mi se, malo i zaboravili u cijelom ovom vrtlogu digitalizacije i konzumerizma. Psi nas uče da ljubav nije samo kad se raspadamo u sebi i drugima, kad trčimo bolu u susret i kada svakog dana sahranjujemo strast u nama.
Siguran sam da je svaki vlasnik ili vlasnica psa spoznao da tišina znači više od riječi, da je smijeh kada rastvorimo dušu, a ne usne i da je nemoguće, u njihovom prisustvu, anemično se vući kroz život. Zato naša mantra i jeste da psi mnogo daju i govore, ali onima koji znaju slušati.
Kako podcast pomaže vlasnicima pasa i zajednici u BiH i regiji?
Sama ideja za pokretanjem ovakvog projekta, zapravo, dolazi iz potrebe da se popuni medijski jaz koji postoji kada su u pitanju sadržaji posvećeni vlasnicima pasa, ne samo u Bosni i Hercegovini već u cijeloj regiji. Do sada, informacije o zdravlju, njezi i ponašanju pasa uglavnom su bile dostupne u fragmentima, često iz stranih izvora. O iskustvima da ne pričamo. A, kako smo i sami vlasnici pasa, osjetili smo da je našoj zajednici potreban sadržaj koji je relevantan, lokaliziran i prilagođen specifičnostima naših prostora.
WOOFCAST nudi platformu gdje stručnjaci i ljubitelji pasa dijele praktična znanja i lična iskustva, stvarajući zajednicu u kojoj se vlasnici pasa osjećaju podržano i informirano. Na taj način, ne samo da edukujemo, nego i povezujemo ljude, što je posebno važno u društvima poput našeg, gdje su zajedništvo i dijalog ključni za napredak.
Uz to, WOOFCAST ima širu ulogu – podstičemo diskusije o odgovornom vlasništvu, stavljajući dobrobit pasa u prvi plan te promovišemo pet friendly društvo i samu svijest o potrebama pasa.
Koja ti je do sada bila najzanimljivija epizoda i zašto?
Moram priznati, svaka WOOFCAST epizoda je imala svoju čar sa ove strane kamere, ali i što je važnije, svrhu. Meni lično najviše je prijao razgovor sa prof. dr. Jasnom Bajraktarević jer smo nekako došli do tačaka gdje se ponašanje životinja i ljudi spajaju i gdje ne mogu jedno bez drugog - a to su emocije.
Bh. pjevačica Slađana Mandić je u jednoj od ranijih epizoda sa našom publikom podijelila sjajne primjere iz svog privatnog života i koliko je njen ljubimac Simba bio velika pomoć u odgoju sinova, ali i emotivna podrška u teškim trenucima. Imali smo i dvije sjajno, izrazito korisne epizode - sa državnom veterinarskom inspektoricom Ureda za Veterinarstvo BiH, Ingom Dujmović, gdje je taksativno i decidno davala primjere dobre i loše prakse provođenja zakona u BiH te ukazala na važnost odgovornog vlasništva i sa veterinarom Mirkom Ćelićem iz Banjaluke, koji je davao sjajne i praktične savjete i tips-and-tricks za prevenciju i zaštitu od nastanka bolesti kućnih ljubimaca.
Naravno da smo primijetili i novi podcast studio, najvažnije nam je jesu li psi zadovoljni?
Nova sezona i novi, prekrasan studio savršeno dizajniran, ne samo za naše goste, već i šapice koji su neizostavan dio svake epizode. Uz viziju mog kreativnog KENSHO Communications i FRAME tima te uz podršku našeg patrona, bh. brenda Nostro Furniture, uspjeli smo da napravimo najugodniji mogući ambijent kako bi se svi osjećali sjajno.
Uveliko smo počeli sa snimanjima i moram vam priznati - psi su, definitivno, odobrili studio.
Da li smatraš da se kultura vlasništva pasa u BiH mijenja, ako da - u kojem pravcu?
Definitivno se vide promjene u kulturi vlasništva pasa u Bosni i Hercegovini, a većina tih promjena idu u pozitivnom pravcu. Sjajna stvar je što su psi sve češće ravnopravni članovi porodica, umjesto da budu tretirani samo kao čuvari dvorišta. Vlasnici sve više ulažu u njihove potrebe, a samim tim u sebe i svoje znanje.
Međutim, moramo priznati da još uvijek ne živimo u društvu koje je potpuno 'pet friendly'. Posebno u urbanim sredinama, poput Sarajeva, gdje, osim što postoji nedostatak infrastrukture, postoji i nedostatak svijesti koja bi olakšala suživot s ljubimcima. To uključuje, na primjer, mogućnost uvođenja pasa u tržne centre, restorane ili javne institucije, uvođenje prilagođenih pravila u javnom prevozu i veću toleranciju prema životinjama u javnim prostorima.
Mi stalno napominjemo da odgovornost za ovu promjenu leži na svima nama – ljubiteljima životinja, ali i zajednici u cjelini i baš kroz platforme poput WOOFCAST-a trudimo se da edukujemo ljude, mijenjamo svijest i podstaknemo konkretne aktivnosti koje će doprinijeti stvaranju funkcionalnog prostora za suživot s ljubimcima.
Šta želiš da publika WOOFcast - a i šira javnost nauče o psima?
Naša želja je da publika WOOFCAST-a, možda čak i šira javnost i više, bolje razumije pse kao bića s vlastitim potrebama, emocijama i specifičnostima. Psi nisu samo ljubimci, već naši partneri u svakodnevnom životu i važno je da shvatimo kako pravilna njega i odgovorno vlasništvo direktno utiču na njihov kvalitet života.
Kroz WOOFCAST želimo da ljudi nauče više o značaju adekvatne ishrane, redovnim veterinarskim pregledima, obuci i socijalizaciji, ali želimo podići i svijest o izazovima s kojima se psi suočavaju poput zanemarivanja, zlostavljanja ili nedostatka pet -friendly prostora, kako bismo zajednički radili na poboljšanju njihove dobrobiti.
Kako vidiš budućnost WOOFcast - a i svoj doprinos svijetu pasa u narednih nekoliko godina?
Svi koji me poznaju dobro znaju da je ovaj projekat samo jedan od bezbroj mojih doprinosa svijetu pasa u proteklih 15 godina. Naprosto, cijeli svoj privatni i profesionalni život posvetio sam šapama i to je i razlog zašto je Dr. Wolf toliko prepoznat i istaknut brend u globalnom kinološkom svijetu.
Kada je sam WOOFCAST u pitanju vidim ga kao platformu koja će nastaviti da raste, širi svoju publiku i još snažnije doprinosi edukaciji i povezivanju ljubitelja pasa širom regije. Cilj nam je da postanemo glavni izvor informacija o psima gdje će vlasnici i vlasnice moći pronaći sve – od praktičnih savjeta do inspirativnih priča koje pokazuju koliko su psi važan dio naših života.
U planu imamo i neke konkretne inicijative koje će unaprijediti uslove sa psima i za život pasa, primarno u Bosni i Hercegovini, a za te inicijative nam je potrebna podrška.
Stoga, pozivam sve ljubitelje i ljubiteljice pasa, vlasnike i vlasnice, ali i svu potencijalnu publiku koja uživa u ugodnim i kvalitetnim razgovorima i sadržajima - zapratite nas na našem YouTube kanalu i podržite novu WOOFCAST sezonu. Prva epizoda nove sezone, sa divnom bh. glumicom Nadine Mičić i njenom Dušku je online, a mi se gledamo i slušamo svakog drugog četvrtka od 20:00 sati.
* * *
Naslovna fotografija: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Koliko vas tegobe ometaju u svakodnevici?
Za doc. dr. Azura Tulumovića, specijalistu ginekologije i akušerstva i direktora ASA Bolnice, odgovor na to pitanje važan je dio razgovora s pacijenticom.
Kako nam objašnjava, iskustvo ga je naučilo da isti nalaz kod dvije žene može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
doc. dr. Azur Tulumović, specijalista ginekologije i akušerstva u ASA Bolnici
Zato želi čuti i ono što žena možda oklijeva spomenuti: bol zbog koje mijenja planove, promjene koje pripisuje stresu ili pitanje o plodnosti, iako trudnoću trenutno ne planira. U njegovim odgovorima stalno se vraća važnost razgovora u kojem pacijentica može objasniti šta je muči i razumjeti šta slijedi.
Za Bonjour.ba govorili smo o reproduktivnom zdravlju kroz različite životne faze, od bolnih menstruacija i nedoumica o HPV-u do prvih znakova perimenopauze.
Pitali smo ga i kako su društvene mreže promijenile razgovore u ordinaciji te šta bi volio da svaka žena zna prije sljedećeg pregleda.
doc. dr. Azur: Danas još više pažnje posvećujem tome kako žena doživljava svoje tegobe i koliko one utiču na njen život. Iskustvo vas nauči da isti nalaz kod dvije pacijentice može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
Zato mi je, uz pregled i medicinske nalaze, važno čuti šta je ženi najteže, čega se plaši i šta očekuje od liječenja. Nastojim objasniti mogućnosti razumljivim jezikom i odluke donositi zajedno s njom.
Volio bih da svaka pacijentica iz ordinacije izađe s osjećajem da je njena briga ozbiljno shvaćena i da zna koji je sljedeći korak.
Posebno nam je važan dio o tome koliko tegobe utiču na svakodnevicu.
Kada im dugo prilagođavamo obaveze i planove, možemo se toliko naviknuti na njih da ih na pregledu jedva spomenemo. Zato smo se u nastavku vratili upravo tim iskustvima koja žene ponekad godinama prihvataju.
doc. dr. Azur: Najčešće su to bolne menstruacije i obilna krvarenja. Žene ponekad godinama žive s tim tegobama jer su još kao djevojčice čule da menstruacija boli i da to treba prihvatiti.
Međutim, ako zbog bola odustajete od obaveza, planirate život oko ciklusa ili vas krvarenje iscrpljuje, zaslužujete da se utvrdi zbog čega se to dešava.
Takvi simptomi mogu biti povezani s endometriozom, miomima, adenomiozom ili hormonskim poremećajima.
Ne znači da iza svake tegobe stoji oboljenje, ali ne bismo je trebali olako zanemariti. Važno je da žena zna da na pregledu može otvoreno reći: „Ovo mi otežava život.“
doc. dr. Azur: Razumljivo je da, kada se osjećamo dobro, pregled lako odgodimo. Međutim, neke promjene ne daju simptome u početku i upravo nam preventivni pregledi omogućavaju da ih otkrijemo na vrijeme.
Pregledom i odgovarajućim testovima možemo prepoznati prekancerozne promjene grlića materice, pojedine infekcije i druge probleme koje žena sama ne mora primijetiti.
Volio bih da se na ginekološki pregled gleda i kao na priliku za razgovor. To je vrijeme u kojem možete pitati sve što vas zanima o ciklusu, kontracepciji, planiranju trudnoće ili menopauzi.
Učestalost pregleda i potrebne testove dogovaramo prema dobi, prethodnim nalazima i individualnim potrebama.
doc. dr. Azur: Jedna od najvećih zabluda jeste da pozitivan HPV nalaz znači rak ili da dokazuje nevjerstvo. Znam koliko takav nalaz može uznemiriti ženu, posebno kada informacije počne tražiti sama i naiđe na zastrašujuća tumačenja.
HPV je veoma česta infekcija, koja je u mnogim slučajevima prolazna. Pozitivan nalaz sam po sebi ne znači rak, ali zahtijeva odgovarajuće praćenje.
Zato je važno da žena dobije jasno objašnjenje svog nalaza i preporuku za naredne korake, uključujući kontrole, testiranje i razgovor o vakcinaciji.
Moj cilj je da iz ordinacije izađe s razumijevanjem onoga što se dešava i jasnim planom.
Od razumijevanja nalaza razgovor smo nastavili pitanjima o budućnosti. Tema plodnosti može biti osjetljiva i kada trudnoću još ne planiramo, posebno uz tuđa očekivanja o tome kada bismo trebale postati majke.
Zanimalo nas je kako taj razgovor otvoriti dovoljno rano, uz prostor za vlastite odluke.
doc. dr. Azur: Prije svega, ne bih želio da razgovor o plodnosti doživi kao pritisak da mora što prije postati majka. To je lična odluka, povezana s njenim željama i životnim okolnostima. Volio bih samo da raspolaže informacijama koje joj mogu pomoći u planiranju budućnosti.
Plodnost se mijenja s godinama, a njen pad postaje izraženiji nakon 35. godine, iako postoje individualne razlike.
Dobro je poznavati vlastitu i porodičnu zdravstvenu historiju, brinuti o reproduktivnom zdravlju i s ginekologom razgovarati o svojim planovima, čak i kada trudnoća još nije aktuelna tema. Takav razgovor može joj pomoći da bolje razumije svoje mogućnosti i odluke donosi mirnije.
doc. dr. Azur: Utiče mnogo, iako u svakodnevnoj žurbi tu povezanost često ne primjećujemo. San, ishrana, kretanje, stres, pušenje, alkohol i tjelesna težina mogu se odraziti na ciklus, hormone, plodnost i trudnoću.
Važan dio te brige jeste i seksualno zdravlje.
Ali ne bih volio da žena iz toga zaključi da mora živjeti savršeno ili da je sama kriva za tegobe koje ima. Zdravstveni problemi imaju različite uzroke.
Svakodnevne navike mogu podržati zdravlje, a promjene je najbolje uvoditi postepeno, tako da budu održive. Jednako je važno prepoznati kada je potreban pregled i stručna pomoć.
Dobro je čuti i njegovu napomenu da žena ne treba osjećati krivicu za tegobe koje ima. Savjeti o zdravijim navikama lako postanu još jedna lista obaveza koju pokušavamo ispuniti.
Među faktorima koje je spomenuo posebno smo se zadržali na stresu, jer njime često objašnjavamo promjene za koje nemamo drugi odgovor.
doc. dr. Azur: Kada smo pod pritiskom, lako kažemo: „Samo sam umorna“ ili „To je od stresa.“ I zaista, stres može imati značajan uticaj.
Ipak, ako su promjene nove, traju, ponavljaju se ili postaju toliko izražene da žena osjeća da nije svoja, vrijedi ih provjeriti.
Uzrok mogu biti hormonske promjene, ali i poremećaji funkcije štitne žlijezde, anemija, trudnoća ili druga stanja. Zato je važno najprije saslušati ženu i razumjeti šta se promijenilo, a zatim odrediti koje su pretrage potrebne.
Ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive da bismo ih shvatili ozbiljno.
O perimenopauzi danas slušamo i kroz vrlo lična iskustva žena na društvenim mrežama. U nekoj se priči prepoznamo, drugu pošaljemo prijateljici, a ponekad nakon gledanja imamo još više pitanja.
Kako se sve to prenosi u ordinaciju i pomaže li razgovoru s ljekarom, bilo je naše sljedeće pitanje.
doc. dr. Azur: Perimenopauza ne počinje kod svake žene na isti način. Neke prvo primijete da ciklusi više nisu redovni ili da se krvarenje promijenilo.
Druge govore da lošije spavaju, lakše se uznemire, osjećaju anksioznost ili imaju manju seksualnu želju. Valunzi, koje najčešće povezujemo s ovim periodom, samo su jedan od mogućih simptoma.
Ove promjene mogu biti zbunjujuće, posebno kada žena ne zna šta ih uzrokuje. Ako su tegobe intenzivne, jave se ranije nego što se očekuje ili narušavaju kvalitet života, treba ih dodatno procijeniti i razmotriti druge moguće uzroke.
Važno mi je da žene znaju da o tome mogu razgovarati i potražiti podršku. Ne moraju same pokušavati pronaći objašnjenje za sve što osjećaju.
doc. dr. Azur: Viđamo i jedno i drugo. Dobro je što su društvene mreže otvorile teme o kojima se ranije šutjelo.
Žena se ponekad prepozna u nečijem iskustvu, shvati da nije jedina koja ima određene tegobe i odluči potražiti pomoć. To može biti veoma korisno.
Problem nastaje kada kratki video postane osnova za samostalno postavljanje dijagnoze ili uzimanje terapije. Tuđe iskustvo, čak i kada je iskreno preneseno, ne mora odgovarati vašoj situaciji.
Zato mi je drago kada pacijentica kaže: „Pročitala sam ovo, možete li mi objasniti?“ Takva pitanja su dobrodošla. Zajedno možemo razjasniti šta je pouzdano i šta je za nju zaista važno.
doc. dr. Azur: Volio bih da svaka žena zna da ne mora čekati da tegobe postanu ozbiljne kako bi potražila pomoć. Uz posao, porodicu i svakodnevne obaveze, briga o sebi često ostane za kasnije. Ipak, bol, promjene ciklusa ili druga pitanja koja je brinu zaslužuju pažnju, čak i kada još može „normalno funkcionisati“.
O menstruaciji, plodnosti, seksualnom zdravlju i menopauzi treba razgovarati slobodno, bez stida.
U ordinaciji nema nevažnih ili neugodnih pitanja.
Važno mi je da žena osjeti da može reći šta je brine, da će biti saslušana i dobiti razumljivo objašnjenje.
Zato je moja poruka: slušajte svoje tijelo i dajte sebi pravo da svoje zdravlje stavite među prioritete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
