TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 6.12.2024.
Ljubimci nisu samo naši četveronožni prijatelji. Oni su članovi porodice, uvijek tu da nas usmjere prema jednostavnijim, ljepšim stvarima u životu.
Za mnoge od nas, njihova sreća postaje prioritet, a briga o njima prelazi u svakodnevnu rutinu koja je ispunjena ljubavlju, pažnjom i razumijevanjem... sa dosta maženja.
Na Bonjour.ba, prepoznajemo značaj ove emotivne povezanosti i stoga smo im odlučili posvetiti posebnu rubriku Ljubimci jer znamo da su oni ti koji nas podsjećaju koliko ljubavi možemo pružiti i primiti.
Naš današnji intervju, sasvim je logičan, razgovaramo s Nedimom Šutom, stručnjakom koji je svojim radom i posvećenostima prepoznao važnost razumijevanja pasa na dubokom, stručnom nivou.
Nedim Šuta, doktor nauka, docent na UNSA, pecijalista za filogeniju i ponašanje životinja i ljudi, međunarodni kinološki sudija i voditelj WOOFCAST-a
Šta je to WOOFCAST?
Naime, jedan od ključnih razloga zašto smo željeli ovaj intervju je WOOFCAST – inovativni podcast koji je Nedim pokrenuo kako bi podijelio svoje znanje o ponašanju pasa i njihovim potrebama. Ovaj podcast nije samo izvor korisnih savjeta za vlasnike pasa, već i platforma koja daje dublje razumijevanje svijeta četveronožnih prijatelja. S obzirom na to da WOOFCAST već ima veliki broj odanih pratitelja, vjerujemo da će njegovu ekspertizu i pristup ljubimcima prepoznati i Bonjour čitatelji/-ice te će im biti inspiracija za bolje razumijevanje svojih ljubimaca.
Doktor nauka, docent na UNSA, specijalista za filogeniju i ponašanje životinja i ljudi, međunarodni kinološki sudija – to je Nedim profesionalno, a ko je Nedim privatno?
Nedim privatno se ne razlikuje puno od Nedima profesionalno. Svoj životni poziv živim u svim svojim oblicima, ali uvijek sa psima. Ali, ono što mogu reći je, da se iza mnoštva dubina i slojeva mog karaktera, negdje u suštini, krije mali Petar Pan koji radost življenja dijeli sa svojim ljubimcima i ljudima koje voli i koji ga stalno podsjećaju, bez obzira na oluje koje život donosi, koliko je važno zaspati kao dobar čovjek.
Kako je počeo interes za pse i kako si izgradio karijeru koja objedinjuje nauku, ljubav prema životinjama i komunikaciju sa širom publikom?
Kada bi pitali moju majku koja je prva riječ koju sam progovorio rekla bi vam - “kuko”. Tako da, evidentno je da sam interes ka psima iskazao vrlo rano, u najranijem djetinjstvu, a danas, kad malo bolje razmislim i analiziram svoj dosadašnji životni put, duboko vjerujem da moj je odnos sa psima dat i određen sudbinski, a uspješna karijera u toj oblasti je samo nus produkt te relacije.
Moj dosadašnji naučni rad, posao profesora i edukatora je ulazak u srž spoznaje o odnosu i relaciji čovjek - pas, ali i šansa da nekim novim klincima koji dolaze pokažem da imaju pravo izbora i da može i mora drugačije. Biološki odnos čovjek - pas nosi možda zadnju nadu da se ljudi istinski vrate ljudima, a povratkom nama vraćamo se prirodi iz koje smo potekli.
Kao naučnik iz domena bihevioralne biologije primjećujem da nam je moderna stvarnost puna tih “savršenih ljudi”, koji se mlako rukuju, mlako vole, mlako žive. Bezlično i postavlja se prirodno pitanje: ,,Kada padnemo u provaliju, kada nas zadese prirodne katastofe, ko će nas spasiti?''. Baš ti mlaki i bezlični? Takvi su nas i natjerali da potonemo. Posljednje godine donijele su niz prirodnih nedaća poput zemljotresa, poplava, katastrofa koje su onim osviještenim sklonile zastore sa pozornice života. Psi su spašavali ljude, a oni mlaki, sveto bezlični nisu.
Stoga, komunikacijom sa širom publikom pokušavam dati priliku ljudima da spoznaju strast i ljubav na koju smo, čini mi se, malo i zaboravili u cijelom ovom vrtlogu digitalizacije i konzumerizma. Psi nas uče da ljubav nije samo kad se raspadamo u sebi i drugima, kad trčimo bolu u susret i kada svakog dana sahranjujemo strast u nama.
Siguran sam da je svaki vlasnik ili vlasnica psa spoznao da tišina znači više od riječi, da je smijeh kada rastvorimo dušu, a ne usne i da je nemoguće, u njihovom prisustvu, anemično se vući kroz život. Zato naša mantra i jeste da psi mnogo daju i govore, ali onima koji znaju slušati.
Kako podcast pomaže vlasnicima pasa i zajednici u BiH i regiji?
Sama ideja za pokretanjem ovakvog projekta, zapravo, dolazi iz potrebe da se popuni medijski jaz koji postoji kada su u pitanju sadržaji posvećeni vlasnicima pasa, ne samo u Bosni i Hercegovini već u cijeloj regiji. Do sada, informacije o zdravlju, njezi i ponašanju pasa uglavnom su bile dostupne u fragmentima, često iz stranih izvora. O iskustvima da ne pričamo. A, kako smo i sami vlasnici pasa, osjetili smo da je našoj zajednici potreban sadržaj koji je relevantan, lokaliziran i prilagođen specifičnostima naših prostora.
WOOFCAST nudi platformu gdje stručnjaci i ljubitelji pasa dijele praktična znanja i lična iskustva, stvarajući zajednicu u kojoj se vlasnici pasa osjećaju podržano i informirano. Na taj način, ne samo da edukujemo, nego i povezujemo ljude, što je posebno važno u društvima poput našeg, gdje su zajedništvo i dijalog ključni za napredak.
Uz to, WOOFCAST ima širu ulogu – podstičemo diskusije o odgovornom vlasništvu, stavljajući dobrobit pasa u prvi plan te promovišemo pet friendly društvo i samu svijest o potrebama pasa.
Koja ti je do sada bila najzanimljivija epizoda i zašto?
Moram priznati, svaka WOOFCAST epizoda je imala svoju čar sa ove strane kamere, ali i što je važnije, svrhu. Meni lično najviše je prijao razgovor sa prof. dr. Jasnom Bajraktarević jer smo nekako došli do tačaka gdje se ponašanje životinja i ljudi spajaju i gdje ne mogu jedno bez drugog - a to su emocije.
Bh. pjevačica Slađana Mandić je u jednoj od ranijih epizoda sa našom publikom podijelila sjajne primjere iz svog privatnog života i koliko je njen ljubimac Simba bio velika pomoć u odgoju sinova, ali i emotivna podrška u teškim trenucima. Imali smo i dvije sjajno, izrazito korisne epizode - sa državnom veterinarskom inspektoricom Ureda za Veterinarstvo BiH, Ingom Dujmović, gdje je taksativno i decidno davala primjere dobre i loše prakse provođenja zakona u BiH te ukazala na važnost odgovornog vlasništva i sa veterinarom Mirkom Ćelićem iz Banjaluke, koji je davao sjajne i praktične savjete i tips-and-tricks za prevenciju i zaštitu od nastanka bolesti kućnih ljubimaca.
Naravno da smo primijetili i novi podcast studio, najvažnije nam je jesu li psi zadovoljni?
Nova sezona i novi, prekrasan studio savršeno dizajniran, ne samo za naše goste, već i šapice koji su neizostavan dio svake epizode. Uz viziju mog kreativnog KENSHO Communications i FRAME tima te uz podršku našeg patrona, bh. brenda Nostro Furniture, uspjeli smo da napravimo najugodniji mogući ambijent kako bi se svi osjećali sjajno.
Uveliko smo počeli sa snimanjima i moram vam priznati - psi su, definitivno, odobrili studio.
Da li smatraš da se kultura vlasništva pasa u BiH mijenja, ako da - u kojem pravcu?
Definitivno se vide promjene u kulturi vlasništva pasa u Bosni i Hercegovini, a većina tih promjena idu u pozitivnom pravcu. Sjajna stvar je što su psi sve češće ravnopravni članovi porodica, umjesto da budu tretirani samo kao čuvari dvorišta. Vlasnici sve više ulažu u njihove potrebe, a samim tim u sebe i svoje znanje.
Međutim, moramo priznati da još uvijek ne živimo u društvu koje je potpuno 'pet friendly'. Posebno u urbanim sredinama, poput Sarajeva, gdje, osim što postoji nedostatak infrastrukture, postoji i nedostatak svijesti koja bi olakšala suživot s ljubimcima. To uključuje, na primjer, mogućnost uvođenja pasa u tržne centre, restorane ili javne institucije, uvođenje prilagođenih pravila u javnom prevozu i veću toleranciju prema životinjama u javnim prostorima.
Mi stalno napominjemo da odgovornost za ovu promjenu leži na svima nama – ljubiteljima životinja, ali i zajednici u cjelini i baš kroz platforme poput WOOFCAST-a trudimo se da edukujemo ljude, mijenjamo svijest i podstaknemo konkretne aktivnosti koje će doprinijeti stvaranju funkcionalnog prostora za suživot s ljubimcima.
Šta želiš da publika WOOFcast - a i šira javnost nauče o psima?
Naša želja je da publika WOOFCAST-a, možda čak i šira javnost i više, bolje razumije pse kao bića s vlastitim potrebama, emocijama i specifičnostima. Psi nisu samo ljubimci, već naši partneri u svakodnevnom životu i važno je da shvatimo kako pravilna njega i odgovorno vlasništvo direktno utiču na njihov kvalitet života.
Kroz WOOFCAST želimo da ljudi nauče više o značaju adekvatne ishrane, redovnim veterinarskim pregledima, obuci i socijalizaciji, ali želimo podići i svijest o izazovima s kojima se psi suočavaju poput zanemarivanja, zlostavljanja ili nedostatka pet -friendly prostora, kako bismo zajednički radili na poboljšanju njihove dobrobiti.
Kako vidiš budućnost WOOFcast - a i svoj doprinos svijetu pasa u narednih nekoliko godina?
Svi koji me poznaju dobro znaju da je ovaj projekat samo jedan od bezbroj mojih doprinosa svijetu pasa u proteklih 15 godina. Naprosto, cijeli svoj privatni i profesionalni život posvetio sam šapama i to je i razlog zašto je Dr. Wolf toliko prepoznat i istaknut brend u globalnom kinološkom svijetu.
Kada je sam WOOFCAST u pitanju vidim ga kao platformu koja će nastaviti da raste, širi svoju publiku i još snažnije doprinosi edukaciji i povezivanju ljubitelja pasa širom regije. Cilj nam je da postanemo glavni izvor informacija o psima gdje će vlasnici i vlasnice moći pronaći sve – od praktičnih savjeta do inspirativnih priča koje pokazuju koliko su psi važan dio naših života.
U planu imamo i neke konkretne inicijative koje će unaprijediti uslove sa psima i za život pasa, primarno u Bosni i Hercegovini, a za te inicijative nam je potrebna podrška.
Stoga, pozivam sve ljubitelje i ljubiteljice pasa, vlasnike i vlasnice, ali i svu potencijalnu publiku koja uživa u ugodnim i kvalitetnim razgovorima i sadržajima - zapratite nas na našem YouTube kanalu i podržite novu WOOFCAST sezonu. Prva epizoda nove sezone, sa divnom bh. glumicom Nadine Mičić i njenom Dušku je online, a mi se gledamo i slušamo svakog drugog četvrtka od 20:00 sati.
* * *
Naslovna fotografija: PR
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste se ikada uhvatili kako razmišljate: “Sve sam probala, ali kod mene to ne radi”, ovaj razgovor je za vas.
Jedemo zdravo, pazimo, odričemo se, a tijelo kao da ima svoje planove.
Kilogrami dođu i odu, navike krenu pa stanu, a savjeti sa svih strana samo dodatno zbune.
Zato smo sjeli s Dženitom Mustafić, integrativnom nutricionisticom i osnivačicom ProNutricia centra, da otvoreno pričamo o onome o čemu se rijetko govori: zašto ista pravila ne vrijede za sve, čega se najteže odreći kad mijenjamo navike i kako izgleda mršavljenje koje ne završi jo-jo efektom.
Dženita Mustafić, osnivačica ProNutricia centra i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Bez velikih teorija, ali s iskustvom iz prakse i fokusom na promjene koje stvarno mogu ostati dio svakodnevice.
Šta danas znači “zdrava ishrana”? Postoji li “zdrava dijeta”?
Dženita: "Zdrava ishrana prije svega je ona koja je održiva, ona koja je u balansu s pojedincem.
Znači, mora biti individualna, u skladu sa osobom koja se hrani na neki određeni način.
Zdrava dijeta bi trebala biti isto. Znači nešto što dugoročno primjenjujemo, što je najbolje za naš organizam, za naše hormone.
Nije samo način na koji mi, odnosno što jedemo, nego je bitna i naša okolina, jer sve to utječe na apsorpciju nutrijenata iz hrane koju
mi unosimo."
Kojem trendu u zdravlju mislite da danas žene previše vjeruju, a nema osnove?
Dženita: "Danas postoji mnogo trendova, nažalost, kojima žene počinju i žele da promijene nešto u svom životu, a to su obično raznorazni detoksi, dijete koje su niskokalorične i isključuju jednu paletu namirnica kao što su ugljikohidrati.
Žene treba da biraju neku održivu ishranu koja je balansirana, koja je za njih dobra i koja ne šteti njihovom tijelu. Znači, ne treba da
kažnjavaju svoje tijelo raznoraznim dijetama da bi postigli neki izgled koji se sad zahtijeva... Idealna žena izgleda zdravo."
Jesu li ugljikohidrati stvarno najveći izazov?
Dženita: "Jesu, ukoliko se ne educiramo kako treba.
Dakle, ugljikohidrate mi moramo unositi jer su oni uslov za balansirane hormone, ali je bitno odakle ih unosimo. Izvor ugljikohidrata je jako bitan.
Složeni ugljikohidrati iz mahunarki, dakle iz integralnih žitarica, žitarica koje nisu rafinirane, one doprinose balansu naših hormona i našeg organizma, ali naravno junk food, kako mi volimo nazvati, nosi prefiks negativnog i dugoročno ima negativne posljedice na naš organizam."
Čega se ljudima najteže odreći kad krenu mijenjati navike?
Dženita: "Navika. Najteže je promijeniti obrazac ponašanja, pogotovo ukorijenjeni obrazac ponašanja. Mala navika koja se ponavlja u kontinuitetu stvara velike promjene.
Nekad su one pozitivne, nekad negativne i onda kad mi želimo da te negativne, uslovno rečeno, promijenimo u pozitivne, to je jako teško i zahtijeva vrijeme."
Često čujemo: “Prijateljici je ovaj plan dao rezultate, meni ne.” Zašto ista ishrana ne djeluje isto na sve?
Dženita: "Nije sve za svakoga. Dakle, svi smo različiti, počevši od genetike, podneblja u kojem živimo, načina kako živimo,
našeg organizma… ta ishrana mora biti tako i prilagođena.
Ono što odgovara meni, ne znači da odgovara tebi i naša ishrana, bez obzira da li smo možda istih godina, naša ishrana mora biti
prilagođena isključivo nama."
Šta je ključ da se kilogrami ne vrate?
Dženita: "Ključ je individualan i iz tog razloga smo mi kreirali, rekla bih, fantastičan transformativni program. Pronutricia Signature program 360°.
U tom periodu od osam sedmica cilj je da napravimo barem postupno početak promjena navika koji dovode do transformacije tijela.
Dakle, to je program koji starta sa dijagnostičkim dijelom. Radimo detaljnu analizu sastava tijela i kroz nutricionističke konsultacije pripremamo individualni plan ishrane zajedno sa klijentom. Zašto? Zato što integrativni pristup ishrani zahtijeva pristup i okolišnih utjecaja.
Nije samo hrana, nego i ono kako klijent živi, u kom okruženju živi, koliko spava jer san je jako bitan i na taj način kreiramo navike koje su održive.
Tu zatim pravimo plan potpore organizmu kako bi brže gubio kilograme. Mi smo ponosni vlasnici certificiranih aparata za gubljenje tjelesne masnoće, za održavanje zdravih mišića.
Ubacujemo tu i limfnu drenažu, bio-saunu… Napravili smo jedan 360 ciklus koji može pomoći klijentu da napravi transformaciju i da održivo gubi kilograme."
Šta tijelo teže oprašta: kolač ili hronični stres? Šta tijelo teže oprašta: kasnu večeru ili loš san?
Dženita: "Tijelo brže oprašta kolač. Hronični stres je, sama riječ kaže hroničan i dugoročno ostavlja posljedice na naš organizam.
Loš san, tijelo teže i oprašta i podnosi dugoročno, ali moram reći da i kasna večera nekima predstavlja problem i ugrožava dobar san."
2l vode dnevno: DA ili NE za svakoga?
Dženita: "Hidracija je jako bitna. Dva litra vode je ok, ali nekome treba više, nekome manje. To je individualno.
Neke zahtjevnije fizičke aktivnosti zahtijevaju više tečnosti. Naravno, zavisi koliko kilograma neka osoba ima, u kojem podneblju živi i na koji način živi i kako se hrani. To je zaista jedno individualno pitanje."
Sva ona pitanja o trendovima koji nas zbunjuju, navikama koje se teško mijenjaju, stresu koji nas tiho sabotira ili snu koji često zanemarujemo… sve to nas podsjeća da naše tijelo nije mašina, već dio nas koji zaslužuje razumijevanje i strpljenje.
I da možda već predugo od sebe tražimo da izdrži, umjesto da ga stvarno poslušamo.
Kad se uhvatimo u krugu “zašto kod mene ne radi?”, možda je vrijeme da prestanemo tražiti novu dijetu i počnemo slušati šta nam tijelo govori.
Ako se kilogrami vrate ili plan ne potraje, to nije znak da nismo dovoljno jake, nego da pristup nije bio pravi.
I zato ovdje nema brzih rješenja, strogih pravila ni savjeta koji vrijede za sve.
Umjesto toga, postoji mjesto gdje se prvo gleda šira slika, a tek onda priča o promjenama… ProNutricia.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
