TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 9.3.2022.
Sa sve većom popularizacijom knjiga i filozofija koji favoriziraju konstantni rad, dostupnost i uključenost, moramo se upitati je li to zaista produktivno.
Takozvana 'hustle' kultura naglasak stavlja na to da konstantno radimo i budemo usmjereni na naš posao tijekom gotovo svakog sata koji smo budni. No, ukoliko želimo imati istinski balans između svih stvari koje volimo, važno je i da ne unesemo toksičnost u naš ritam rada i da sve isplaniramo tako da napredujemo, ali i da imamo vremena za sebe i za nama nadraže ljude. Kao i u svemu, i u ovome su jako bitni maleni koraci koji vode ka ultimativnoj produktivnosti radi koje ne trebate ustajati u 5:00h ujutro. Koji su to koraci otkrijte u nastavku.
Multitasking nije vaš prijatelj, iako se tako nekad čini
Jedni kažu da ne mogu bez multitaskinga, drugi su uvjereni kako je multitasking samo put do sitnih grešaka. Obavljanje više poslova odjednom ponekad može biti korisno, npr. kada slušate glazbu dok se spremate ujutro. No, kad radite na svom radnom mjestu na nečemu za što je potreban veliki fokus, trošite duplo više energije ako učestalo letite s jedne obveze na drugu. Vjerujemo da je jako izazovno postaviti granice i ostaviti vrijeme za apsolutno sve u danu kako ne bi bilo multitaskinga. Ali, ukoliko unaprijedite ovu vještinu, osjetiti ćete koliku kontrolu imate nad vlastitom produktivnosti.
Ozbiljno shvatite pauzu od posla
Balans između posla i privatnog života je teško postići u današnjem modernom ritmu kada smo svi konstantno uključeni i povezani. No, to ne znači da je nemoguće. Vašem tijelu je potrebno da zna razliku između vremena za odmor i vremena za rad. Tako, ako provodite vrijeme na radnom mjestu i tu radite, vaš mozak će se naučiti da je vrijeme za rad kad sjedite za svojim radnim mjestom. Zato se ne preporučuje da svoj ručak na poslu ne jedete za radnim stolom, jer mozak time postaje zbunjen i ne može razlikovati odmor od posla.
Ovo je samo jednostavan primjer koji se može primijeniti na mnoštvo navika u vašem danu. Večer prije spavanja rezervirajte za toplo svjetlo i knjigu umjesto blještavila plavog ekrana mobitela kako bi vaš mozak znao da je vrijeme za odmor. Ujutro se istegnite i probudite tijelo uz šetnju, kratko vrijeme na balkonu ili ispred kuće kako bi se tijelo aktiviralo za novi dan umjesto da odmah posežete za mobitelom i provjeravate mailove. Ove malene promjene važne su za produktivnost koliko i vrijeme dok radite.
Fizička aktivnost je važnija nego što mislite
Osim što vježbanje i općenito aktivnost poboljšavaju čovjekovo raspoloženje, oni sudjeluju u poboljšanju zdravlja i fizičke spremnosti. Moderni poslovi nerijetko zahtijevaju često sjedenje i rad za radnim stolom. S obzirom na to, potreba za šetnjom i aktivnosti se neće naći u našem rasporedu ukoliko ju sami ne dodamo u listu obveza. Naravno, to ne mora odmah nužno značiti da se spremate za polumaraton. Mali korak može biti svakodnevna šetnja od pola sata ili čak 15 minuta. Zatim možete pružiti priliku raznim treninzima i pronaći onaj koji vama najviše odgovara. Fizička aktivnost tijekom dana poboljšava noćni san, daje vam više energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i čini da se generalno osjećate bolje u vezi sebe.
***
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.
Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica.
Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš.
Pokupile smo kesu u parku koja nije naša.
Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.
Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.
Velika djela su ona koja se vide.
Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče.
Pridržali smo vrata onome ko je žurio.
Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo.
Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne.
Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".
Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.
Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna.
Zna komšinica kojoj smo pomogle.
Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama.
Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela.
Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.
Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:
Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.
Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.
Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.
Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.
Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.
Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe.
One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.
Svako može podijeliti svoju priču ovdje.
Dovoljno je da je istinita.
Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici.
Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026., a prijava se podnosi preko iste stranice.
Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.
Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo.
Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše.
Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
