TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 9.3.2022.
Sa sve većom popularizacijom knjiga i filozofija koji favoriziraju konstantni rad, dostupnost i uključenost, moramo se upitati je li to zaista produktivno.
Takozvana 'hustle' kultura naglasak stavlja na to da konstantno radimo i budemo usmjereni na naš posao tijekom gotovo svakog sata koji smo budni. No, ukoliko želimo imati istinski balans između svih stvari koje volimo, važno je i da ne unesemo toksičnost u naš ritam rada i da sve isplaniramo tako da napredujemo, ali i da imamo vremena za sebe i za nama nadraže ljude. Kao i u svemu, i u ovome su jako bitni maleni koraci koji vode ka ultimativnoj produktivnosti radi koje ne trebate ustajati u 5:00h ujutro. Koji su to koraci otkrijte u nastavku.
Multitasking nije vaš prijatelj, iako se tako nekad čini
Jedni kažu da ne mogu bez multitaskinga, drugi su uvjereni kako je multitasking samo put do sitnih grešaka. Obavljanje više poslova odjednom ponekad može biti korisno, npr. kada slušate glazbu dok se spremate ujutro. No, kad radite na svom radnom mjestu na nečemu za što je potreban veliki fokus, trošite duplo više energije ako učestalo letite s jedne obveze na drugu. Vjerujemo da je jako izazovno postaviti granice i ostaviti vrijeme za apsolutno sve u danu kako ne bi bilo multitaskinga. Ali, ukoliko unaprijedite ovu vještinu, osjetiti ćete koliku kontrolu imate nad vlastitom produktivnosti.
Ozbiljno shvatite pauzu od posla
Balans između posla i privatnog života je teško postići u današnjem modernom ritmu kada smo svi konstantno uključeni i povezani. No, to ne znači da je nemoguće. Vašem tijelu je potrebno da zna razliku između vremena za odmor i vremena za rad. Tako, ako provodite vrijeme na radnom mjestu i tu radite, vaš mozak će se naučiti da je vrijeme za rad kad sjedite za svojim radnim mjestom. Zato se ne preporučuje da svoj ručak na poslu ne jedete za radnim stolom, jer mozak time postaje zbunjen i ne može razlikovati odmor od posla.
Ovo je samo jednostavan primjer koji se može primijeniti na mnoštvo navika u vašem danu. Večer prije spavanja rezervirajte za toplo svjetlo i knjigu umjesto blještavila plavog ekrana mobitela kako bi vaš mozak znao da je vrijeme za odmor. Ujutro se istegnite i probudite tijelo uz šetnju, kratko vrijeme na balkonu ili ispred kuće kako bi se tijelo aktiviralo za novi dan umjesto da odmah posežete za mobitelom i provjeravate mailove. Ove malene promjene važne su za produktivnost koliko i vrijeme dok radite.
Fizička aktivnost je važnija nego što mislite
Osim što vježbanje i općenito aktivnost poboljšavaju čovjekovo raspoloženje, oni sudjeluju u poboljšanju zdravlja i fizičke spremnosti. Moderni poslovi nerijetko zahtijevaju često sjedenje i rad za radnim stolom. S obzirom na to, potreba za šetnjom i aktivnosti se neće naći u našem rasporedu ukoliko ju sami ne dodamo u listu obveza. Naravno, to ne mora odmah nužno značiti da se spremate za polumaraton. Mali korak može biti svakodnevna šetnja od pola sata ili čak 15 minuta. Zatim možete pružiti priliku raznim treninzima i pronaći onaj koji vama najviše odgovara. Fizička aktivnost tijekom dana poboljšava noćni san, daje vam više energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i čini da se generalno osjećate bolje u vezi sebe.
***
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Adelisa Mašić
Neke priče ne počinju velikim planom, već osjećajem da nešto ne štima.
Iz tog osjećaja krenula je priča Goce i Danke, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Banja Luke koje su odlučile da mentalno zdravlje prestane biti tema rezervisana za 'četiri zida' i stručne termine.
Njihov rad ne pokušava biti 'lak za konzumiranje'. Nije tu da vam bude ugodno u svakom trenutku, nego da vas zadrži dovoljno dugo da se desi nešto stvarno i to se osjeti već u načinu na koji govore o svojim počecima.
‘Narativ je nastao iz čistog bunta prema površnosti’, kažu, prisjećajući se trenutka kada su shvatile da mnogi ljudi nakon edukacija odlaze sa još većim osjećajem nedovoljnosti nego prije. Umjesto stvarne promjene, ostajala bi samo kratkotrajna inspiracija koja se izgubi čim se vratimo u realnost.
‘Inspiracija je jeftina droga’, dodaju, bez potrebe da ublaže poruku, jer njihov fokus nikada nije bio na tome kako da se osjećamo bolje na kratko, nego kako da izdržimo ono što stvarno jesmo, bez uljepšavanja.
Kad psihoterapija prestane biti privatna stvar
Ono što Gordanu i Danku izdvaja nije samo znanje, nego način na koji ga dijele. Umjesto da ostane u okviru individualnog rada, psihoterapiju su odlučile iznijeti među ljude, u prostor gdje se lične teme ne skrivaju nego prepoznaju.
I tu dolazi do zanimljivog pomaka. Kada sjedite u sali i slušate tuđe priče, shvatite da ono što ste smatrali isključivo svojim nije ni rijetko ni neobično.
‘Vidjeti tuđu ranjivost uživo, bez filtera, je najbrži način da prestaneš mrziti sopstvenu’, objašnjavaju. U toj rečenici je možda najpreciznije objašnjeno zašto njihov pristup funkcioniše.
Ponekad nije dovoljno razumjeti sebe. Nekad je potrebno vidjeti sebe u drugima da bi stvari konačno sjele na svoje mjesto.
Odnosi nisu problem nego ogledalo
Ako postoji tema kojoj se uvijek vraćaju, to su odnosi. Ne kao nešto što treba ‘popraviti’, nego kao prostor u kojem se najjasnije vidi ko smo zapravo.
Partnerstvo, roditeljstvo, porodica… sve su to situacije u kojima izlazi na površinu ono što inače uspijevamo sakriti i tu nastaje ona poznata iscrpljenost.
Ne zato što su odnosi sami po sebi teški, nego zato što u njih unosimo sve ono što ne želimo nositi sami.
Kako kažu, ‘ne učimo kako da više voliš, nego kako da prestaneš koristiti druge da bi pobjegla od sopstvene praznine’. Nije najugodnija rečenica koju ćete čuti, ali je vjerovatno jedna od onih koje ostanu.
‘U trenutku kada prestanemo očekivati da nas drugi ‘spase’ od nas samih, odnosi počinju izgledati drugačije’, dodale su Gordana i Danka.
Onaj osjećaj da si ‘previše’
Ako postoji nešto što gotovo svi prepoznajemo, to je osjećaj da tražimo previše. Previše pažnje, previše razumijevanja, previše sigurnosti.
Goca i Danka taj osjećaj ne vide kao problem, nego kao posljedicu načina na koji smo naučeni da funkcionišemo. U svijetu u kojem se cijeni prilagodljivost, biti ‘lagan’ postaje ideal, a sve što odstupa od toga počinje izgledati kao višak.
Zato njihov pristup ide u potpuno drugom smjeru. ‘Ne učimo kako da tražiš manje da bi te lakše voljeli, nego kako da podneseš to što si nekome previše', kažu.
Ta promjena perspektive možda nije najlakša, ali nosi jedno tiho olakšanje, jer u trenutku kada prestanete smanjivati sebe, prestaje i potreba da stalno tražite potvrdu izvana.
Narativ kao logičan nastavak njihove priče
Iz svega što rade kroz svoj Terapeutov kutak, prostor u kojem godinama otvaraju teške, ali važne teme, prirodno je nastao i Narativ. Ne kao izdvojen projekat, nego kao produžetak njihovog rada, samo u formatu koji se doživljava uživo, među ljudima.
Narativ danas funkcioniše kao jednodnevno iskustvo koje okuplja učesnike oko tema koje svi živimo, ali ih rijetko izgovaramo naglas. Kako i same najavljuju, riječ je o ‘događaju koji mijenja odnose’ i ove godine održava se 16. maja u Banja Luci, a karte možete kupiti na njihovoj stranici.
Kroz predavanja, panel diskusije i pažljivo oblikovan prostor za razmjenu, Narativ ne nudi gotove odgovore, nego otvara pitanja koja ostaju i nakon što se dan završi.
Ne doživljava se kao klasičan event, nego kao prostor u kojem se razgovori o odnosima nastavljaju, ovaj put u prostoriji punoj ljudi spremnih da ga čuju i da se u njemu prepoznaju.
Foto: @terapeutov.kutak
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
