Nije nikakva tajna da nas TV nekada natjera da zavolimo likove serija i filmova, poistovjetimo se s njima i navijamo za svog omiljenog 'junaka'. Gledajući neki dan epizodu serije 'Prijatelji' i po tko zna koji put navijajući da Ross poljubi Rachel, rodila se ideja za tekstom u kojem ćemo izdvojiti najdraže nam ljubavne parove malih ekrana.

Sjetite se samo Dylana i Brende za koje smo svi kao klinci navijali. Dylan kao jedan od prvih 'dečko s problemima' u koloru, nas je sve šarmirao i u vječnom pitanju Brandon ili Dylan, većina je išla na ruku ovo tamnokosog ljepotana.

Foto: everettcollection.com

Kada smo već kod navijanja, nitko nije ostao imun na Vivian. Iako se radi o prostitutki, svi smo gledajući film iščekivali trenutak kada će ju kao princezu spasiti uspješni poslovni direktor Edward.

Foto: instyle.com

Naša privrženost Rachel i Rossu je vidljiva već od samog početka teksta, pa iako smo se u jednom dijelu serije zabrinuli da Joey ne bude njezin izbor, nismo se dali pokolebati i do kraja ostati vjerni ovoj 'R&R' kombinaciji.

Foto: buzzfeed.com

Lorelai i Luke. Lijepi i dobri Luke. Luke koji je uvijek tu s toplim objedom i čašom tople kave, spreman da riješi sve probleme ove vatrene mame. Nemoguće je ne voljeti ih.

Foto: Warner Bros

Kada George Clooney u svojim najboljim godinama glumi kirurga imena Doug koji spašava živote, jasno je da ga želimo samo za sebe, no Carol nas je osvojila i u dilemama 'hoće li ili neće završiti zajedno'. Naša tajna želja je bila da završe.

Foto: yahoo.com

Carrie i Faca. Odnosno Carrie i John. Ovdje ćemo samo reći da je Faci trebalo punih šest sezona serije da nas pridobije, a to nije nimalo lagan zadatak kada mu je lik poput Aidana jedan od suparnika.

Foto: HBO

Blair i Chuck. Jedna od rijetkih tinejdžerskih serija koju su pratili svi od 7 do 77. Način kako Blair uspijeva umiriti Chuckovu ženskarošku stranu  i kemija koja se osjeti između njih je zaludila mnoge. Priznajemo, i nas je. 

Foto: thecut.com

***
Naslovna foto: HBO.com
Tekst: BONJOUR.ba 
 

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art