TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.4.2021.
Za svakog knjigoljupca vikend je donio zanimljive novosti i ideje što čitati u narednim danima.
Slaveći neka od najboljih književnih djela današnjice prevedene na engleski jezik iz cijelog svijeta, Međunarodna nagrada Booker objavila je svoj dugoočekivani uži izbor za 2021. godinu.
Nagrada se dodjeljuje svake godine za jednu knjigu prevedenu na engleski jezik objavljenu u Velikoj Britaniji i Irskoj sa ciljem da potaknu što više objavljivanja i čitanja knjiga.
Jedna od presudnih karakteristika ove nagrade je da ona ne samo da nagrađuje prevodioce ovih sjajnih knjiga, već novčana nagrada od 50.000 funti podijelit će se između autora i prevodioca podjednako.
Činjenica da ova književna nagrada nagrađuje autore i njihove prevoditelje je ono što omogućava da ove sjajne priče ispriča, čuje i cijeni cijeli svijet. Iako je pisac taj koji kreira priču, prevoditelj je zaslužan da se njene stranice otvore na različitim govornim područjima. Ovogodišnji uži izbor uključuje pisce i prevoditelje koji dokazuju da su jezičke barijere nešto što ne bi trebalo stati na put dobroj priči.
Knjige u najužem izboru za Međunarodnu nagradu Booker za 2021. godinu su:
‘AT NIGHT ALL BLOOD IS BLACK’ PISAC DAVID DIOP, PREVODILA ANNA MOSCHOVAKIS
Knjiga je prevedena sa francuskog jezika i prati tragediju mladića koji zbog sjećanja i uspomena sve više gubi sposobnost da kontroliše svoj um. Tematizira priču o Senegalcima koji su se tokom Prvog svjetskog rata borili za Francusku na zapadnom frontu. Alfa Ndiaye i Mademba Diop dvojica su od mnogih senegalskih vojnika koji su se borili u Velikom ratu pod francuskom zastavom. Kad god kapetan Armand zazviždi, oni izlaze iz svojih rovova u napad, ali jednog dana Mademba je smrtno ranjen, a bez svog prijatelja, svog brata, Alfa je sam usred rovova, daleko od svega što zna i što mu je drago. Baca se u borbu obnovljenom snagom, ali ubrzo počinje plašiti čak i svoje saborce.
‘THE DANGERS OF SMOKING IN BED’: SPISATELJICA MARIANA ENRÍQUEZ, PREVODILA MEGAN MCDOWELL
Spisateljica Mariana Enriquez je hvaljena autorica zbog svojih nekonvencionalnih i sociopolitičkih priča o jezivom. U ovoj knjizi radnja je smještena u Argentini i bavi se pitanjem buntovnih tinejdžera, vještica, izgubljenih duhova... Priče balansiraju linijom između urbanog realizma i horora, ali sa nevjerojatnom osjetljivošću prema onima koji trpe bol i strah. Koliko god zastrašujuće bile društveno svjesne, priče na svjetlo iznose sve neizrečeno u današnjici - fetiše, bolesti, žensko tijelo, mrak ljudske povijesti.
‘WHEN WE CEASE TO UNDERSTAND THE WORLD’: PISAC BENJAMÍN LABATUT, PREVEO ADRIAN NATHAN WEST
Koristeći trenutke koji definiraju epohu iz historije nauke, knjiga se nalazi na presjeku između historijske knjige i fikcije, napretka i uništenja, genijalnosti i ludila. Albert Einstein otvara pismo s Istočnog fronta tokom Prvog svjetskog rata i unutra pronalazi prvo tačno rješenje za jednadžbe opće relativnosti, nesvjestan da sadrži čudovište koje bi moglo uništiti njegovo životno djelo. Veliki matematičar Alexander Grothendieck tunele je toliko duboko uvukao u apstrakciju da pokušava prerezati sve veze sa svijetom, prestrašen užasom koji bi njegova otkrića mogla izazvati. Erwin Schrödinger i Werner Heisenberg bore se oko srži fizike nakon stvaranja dvije ekvivalentne, ali suprotstavljene verzije kvantne mehanike.
‘THE EMPLOYEES’: SPISATELJICA OLGA RAVN, PREVEO MARTIN AITKEN
Strukturirana kao niz izjava svjedoka koje je sastavila komisija za radna mjesta, "The Employees" prati posadu Six-Thousand broda koju čine ljudi nastali rođenjem i one koji su stvoreni, oni koji će umrijeti i oni koji neće. Kada brod preuzme brojne čudne predmete sa planete New Discovery, posada se zbuni kad se emotivno duboko veže za njih. Ljudi i humanoidi počinju da osjećaju iste emocije i potrebe za toplinom i prisnošću, boluju za voljenima koji više nisu sa njima, osjećaju potrebu za odgojem djece, svakodnevnim obavezama koji su bili dio života na Zemlji, a koji su sada samo u sjećanju.
Postepeno, članovi posade sagledavaju svoj posao u novom svjetlu, a svaki zaposlenik prisiljen je zapitati se može li nastaviti dalje kao i prije - i što znači istinski živjeti. Zamećeni svim vrstama čežnje ispituju šta znači biti čovjek, emocionalno i biološki, istodobno upućujući kasnu kritiku života kojim upravlja rad i logika produktivnosti.
‘IN MEMORY OF MEMORY’: SPISATELJICA MARIA STEPANOVA, PREVELA SASHA DUGDALE
Knjiga govori o tome kako je naizgled obična jevrejska porodica uspjela preživjeti bezbrojne progone i represije iz prošlog vijeka. Nakon smrti svoje tetke, Marija Stepanova gradi priču na izblijedjelim fotografijama, starim razglednicama, pismima, dnevnicima i suvenirima koji su ostavili iza sebe.
U dijalogu sa piscima poput Rolanda Barthesa, W. G. Sebalda, Susan Sontag i Osipa Mandelstama, In Memory of Memory prožeta je rijetkom intelektualnom radoznalošću i poetskim glasom. Uranjajući u različite forme - esej, fantastiku, memoare, putopise i historijske dokumente - Stepanova kreira široku panoramu ideja, likova i nudi potpuno novo istraživanje kulturnog i ličnog pamćenja.
‘THE WAR OF THE POOR’: PISAC ÉRIC VUILLARD, PREVEO MARK POLIZZOTTI
Knjiga kreira priču o brutalnom događaju iz historije, koji nije toliko poznat kao priče o drugim popularnim ustancima, ali zaslužuje da se tematizira.
Radnja je smještena za vrijeme Protestantske reformacija u 16. stoljeću gdje se seljaci i siromašni koji žive u gradovima, kojima se još uvijek obećava da će im se dodijeliti jednakost na nebu, počinju pitati: a zašto ne bi jednakost bila sada i ovdje na zemlji nakon čega slijedi ustanak iz kojeg se pojavljuje lik Thomas Müntzer.
Pregledavajući historiju, Éric Vuillard izdvaja priču o jednom čovjeku čiji strašni i novelski život baca svjetlo na vrijeme u kojem je živio i dovodi u fokus pitanje nejednakosti koji je i danas jedno od tema o kojima se malo priča.
Da li ste do sada pročitali neku od ovih knjiga? Imate li svog favorita?
Dobitnik nagrade Booker za 2021. godinu bit će objavljen 2.06.
***
Naslovna fotografija: @valerie.husemann
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Ada Ćeremida
Banja Luka je dobila novo mjesto za one izlaske koji ne završavaju samo kafom, već i komadom nakita, oslikanom slikom, izvezenim detaljem ili šoljom koju ste sami oblikovali.
Kulturica, kreativni prostor Dragane Kuzmanović Bijelić, zamišljena je kao adresa na kojoj se ljudi druže, uče nešto novo i stvaraju uspomene koje nose kući.
Ljeto uvijek donese želju za drugačijim planovima: nečim što nije još jedna večera, još jedna kafa ili još jedna šetnja po istoj ruti. Baš zato nam je pažnju privukla Kulturica, novi kreativni prostor u Banja Luci, na adresi Majke Jevrosime 31 u Naselju Sunca.
Iza koncepta stoji Dragana Kuzmanović Bijelić, autorica radionice nakita Lutajuća kreacija, iz koje se ideja proširila na cijeli niz radionica, susreta i tematskih događaja.
Kulturica je pokrenuta sredinom maja, a već je postala mjesto za radionice, snimanja, fotografisanja i predavanja. Dragana ju opisuje kao prostor o kojem je dugo sanjala: “Dugo sam sanjala o mjestu gdje će se okupljati ljudi, družiti se i stvarati.” 
Prva ideja iz koje je narasla Kulturica bila je radionica “Nakit i vino”, koncept koji spaja opušten izlazak i izradu personalizovanih komada nakita.
Učesnice uče različite tehnike rada s epoksi smolom, biraju motive po želji i kroz večer stvaraju nakit koji na kraju nose kući. 
Ono što ovu radionicu čini privlačnom nije samo krajnji komad, već atmosfera: čaša vina, muzika, poslastice i osjećaj da ste izašli, ali ste usput uradili nešto kreativno za sebe.
Dragana kaže da je za nju organizovanje radionica potpuno novo iskustvo, drugačije od same izrade nakita, jer podrazumijeva “vještinu uvođenja drugih ljudi u stvaranje”. Važno joj je da se učesnici ne osjećaju kao u školi, već kao da su došli na druženje koje ih lagano uvodi u kreativni proces. 

Kulturica nije ostala samo na nakitu. U program su već ušle radionice poput “Slikam i pijuckam”, slikarskog susreta na kojem se poznate slike obrađuju uz vino i opuštenu atmosferu, te “Slikanje u mraku neonskim bojama”, radionica koja je zahtijevala mnogo pripreme, od nabavke materijala do stvaranja uslova za rad u mraku. 

Tu je i “IzVEZi se u Kulturicu”, radionica na kojoj učesnici rade vez na vlastitoj odjeći i tako personalizuju komad koji već imaju u ormaru. Posebno veliko interesovanje trenutno vlada za “Oblikuj me”, radionicu grnčarije na kojoj se prolazi cijeli proces oblikovanja i ukrašavanja šolje.
Za mlađu publiku i sve koje zanima moda tu je “Urami svoju kreaciju”, događaj namijenjen osobama 10+ kroz dizajniranje 3D modnih kreacija. 

Dragana kroz Kulturicu želi okupiti talentovane ljude iz različitih oblasti i zajedno s njima razvijati događaje na kojima učesnici mogu učiti, istraživati nova interesovanja i upoznavati ljude sa sličnom energijom.
Zato se program ne zaustavlja na jednoj vrsti radionice, već se iz mjeseca u mjesec širi novim temama i formatima. Uveli su i poklon bonove, jer vjeruju da je najvrjednije pokloniti doživljaj, naročito kada je riječ o poklonu koji ne završava na polici, već ostaje kao uspomena. 
Reakcije učesnika zasad idu baš u tom smjeru: mnogi se vraćaju na nove radionice, predlažu ideje i opisuju Kulturicu kao mjesto za opuštanje, smijeh i dobro društvo.
Misija je jasna: da svaki naredni mjesec u Kulturici bude ispunjen raznovrsnim sadržajima i da ova adresa postane sinonim za drugačiji izlazak u Banja Luci.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!