TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.4.2021.
Za svakog knjigoljupca vikend je donio zanimljive novosti i ideje što čitati u narednim danima.
Slaveći neka od najboljih književnih djela današnjice prevedene na engleski jezik iz cijelog svijeta, Međunarodna nagrada Booker objavila je svoj dugoočekivani uži izbor za 2021. godinu.
Nagrada se dodjeljuje svake godine za jednu knjigu prevedenu na engleski jezik objavljenu u Velikoj Britaniji i Irskoj sa ciljem da potaknu što više objavljivanja i čitanja knjiga.
Jedna od presudnih karakteristika ove nagrade je da ona ne samo da nagrađuje prevodioce ovih sjajnih knjiga, već novčana nagrada od 50.000 funti podijelit će se između autora i prevodioca podjednako.
Činjenica da ova književna nagrada nagrađuje autore i njihove prevoditelje je ono što omogućava da ove sjajne priče ispriča, čuje i cijeni cijeli svijet. Iako je pisac taj koji kreira priču, prevoditelj je zaslužan da se njene stranice otvore na različitim govornim područjima. Ovogodišnji uži izbor uključuje pisce i prevoditelje koji dokazuju da su jezičke barijere nešto što ne bi trebalo stati na put dobroj priči.
Knjige u najužem izboru za Međunarodnu nagradu Booker za 2021. godinu su:
‘AT NIGHT ALL BLOOD IS BLACK’ PISAC DAVID DIOP, PREVODILA ANNA MOSCHOVAKIS
Knjiga je prevedena sa francuskog jezika i prati tragediju mladića koji zbog sjećanja i uspomena sve više gubi sposobnost da kontroliše svoj um. Tematizira priču o Senegalcima koji su se tokom Prvog svjetskog rata borili za Francusku na zapadnom frontu. Alfa Ndiaye i Mademba Diop dvojica su od mnogih senegalskih vojnika koji su se borili u Velikom ratu pod francuskom zastavom. Kad god kapetan Armand zazviždi, oni izlaze iz svojih rovova u napad, ali jednog dana Mademba je smrtno ranjen, a bez svog prijatelja, svog brata, Alfa je sam usred rovova, daleko od svega što zna i što mu je drago. Baca se u borbu obnovljenom snagom, ali ubrzo počinje plašiti čak i svoje saborce.
‘THE DANGERS OF SMOKING IN BED’: SPISATELJICA MARIANA ENRÍQUEZ, PREVODILA MEGAN MCDOWELL
Spisateljica Mariana Enriquez je hvaljena autorica zbog svojih nekonvencionalnih i sociopolitičkih priča o jezivom. U ovoj knjizi radnja je smještena u Argentini i bavi se pitanjem buntovnih tinejdžera, vještica, izgubljenih duhova... Priče balansiraju linijom između urbanog realizma i horora, ali sa nevjerojatnom osjetljivošću prema onima koji trpe bol i strah. Koliko god zastrašujuće bile društveno svjesne, priče na svjetlo iznose sve neizrečeno u današnjici - fetiše, bolesti, žensko tijelo, mrak ljudske povijesti.
‘WHEN WE CEASE TO UNDERSTAND THE WORLD’: PISAC BENJAMÍN LABATUT, PREVEO ADRIAN NATHAN WEST
Koristeći trenutke koji definiraju epohu iz historije nauke, knjiga se nalazi na presjeku između historijske knjige i fikcije, napretka i uništenja, genijalnosti i ludila. Albert Einstein otvara pismo s Istočnog fronta tokom Prvog svjetskog rata i unutra pronalazi prvo tačno rješenje za jednadžbe opće relativnosti, nesvjestan da sadrži čudovište koje bi moglo uništiti njegovo životno djelo. Veliki matematičar Alexander Grothendieck tunele je toliko duboko uvukao u apstrakciju da pokušava prerezati sve veze sa svijetom, prestrašen užasom koji bi njegova otkrića mogla izazvati. Erwin Schrödinger i Werner Heisenberg bore se oko srži fizike nakon stvaranja dvije ekvivalentne, ali suprotstavljene verzije kvantne mehanike.
‘THE EMPLOYEES’: SPISATELJICA OLGA RAVN, PREVEO MARTIN AITKEN
Strukturirana kao niz izjava svjedoka koje je sastavila komisija za radna mjesta, "The Employees" prati posadu Six-Thousand broda koju čine ljudi nastali rođenjem i one koji su stvoreni, oni koji će umrijeti i oni koji neće. Kada brod preuzme brojne čudne predmete sa planete New Discovery, posada se zbuni kad se emotivno duboko veže za njih. Ljudi i humanoidi počinju da osjećaju iste emocije i potrebe za toplinom i prisnošću, boluju za voljenima koji više nisu sa njima, osjećaju potrebu za odgojem djece, svakodnevnim obavezama koji su bili dio života na Zemlji, a koji su sada samo u sjećanju.
Postepeno, članovi posade sagledavaju svoj posao u novom svjetlu, a svaki zaposlenik prisiljen je zapitati se može li nastaviti dalje kao i prije - i što znači istinski živjeti. Zamećeni svim vrstama čežnje ispituju šta znači biti čovjek, emocionalno i biološki, istodobno upućujući kasnu kritiku života kojim upravlja rad i logika produktivnosti.
‘IN MEMORY OF MEMORY’: SPISATELJICA MARIA STEPANOVA, PREVELA SASHA DUGDALE
Knjiga govori o tome kako je naizgled obična jevrejska porodica uspjela preživjeti bezbrojne progone i represije iz prošlog vijeka. Nakon smrti svoje tetke, Marija Stepanova gradi priču na izblijedjelim fotografijama, starim razglednicama, pismima, dnevnicima i suvenirima koji su ostavili iza sebe.
U dijalogu sa piscima poput Rolanda Barthesa, W. G. Sebalda, Susan Sontag i Osipa Mandelstama, In Memory of Memory prožeta je rijetkom intelektualnom radoznalošću i poetskim glasom. Uranjajući u različite forme - esej, fantastiku, memoare, putopise i historijske dokumente - Stepanova kreira široku panoramu ideja, likova i nudi potpuno novo istraživanje kulturnog i ličnog pamćenja.
‘THE WAR OF THE POOR’: PISAC ÉRIC VUILLARD, PREVEO MARK POLIZZOTTI
Knjiga kreira priču o brutalnom događaju iz historije, koji nije toliko poznat kao priče o drugim popularnim ustancima, ali zaslužuje da se tematizira.
Radnja je smještena za vrijeme Protestantske reformacija u 16. stoljeću gdje se seljaci i siromašni koji žive u gradovima, kojima se još uvijek obećava da će im se dodijeliti jednakost na nebu, počinju pitati: a zašto ne bi jednakost bila sada i ovdje na zemlji nakon čega slijedi ustanak iz kojeg se pojavljuje lik Thomas Müntzer.
Pregledavajući historiju, Éric Vuillard izdvaja priču o jednom čovjeku čiji strašni i novelski život baca svjetlo na vrijeme u kojem je živio i dovodi u fokus pitanje nejednakosti koji je i danas jedno od tema o kojima se malo priča.
Da li ste do sada pročitali neku od ovih knjiga? Imate li svog favorita?
Dobitnik nagrade Booker za 2021. godinu bit će objavljen 2.06.
***
Naslovna fotografija: @valerie.husemann
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Ada Ćeremida
Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.
Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.
Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja
U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.
Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.
Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.
Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)
U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.
Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.
Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama
U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.
Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.
Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.
Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.
A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
Bonjour.ba produkcija
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!