TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 26.4.2021.

Za svakog knjigoljupca vikend je donio zanimljive novosti i ideje što čitati u narednim danima.

Slaveći neka od najboljih književnih djela današnjice prevedene na engleski jezik iz cijelog svijeta, Međunarodna nagrada Booker objavila je svoj dugoočekivani uži izbor za 2021. godinu.

Nagrada se dodjeljuje svake godine za jednu knjigu prevedenu na engleski jezik objavljenu u Velikoj Britaniji i Irskoj sa ciljem da potaknu što više objavljivanja i čitanja knjiga.

Jedna od presudnih karakteristika ove nagrade je da ona ne samo da nagrađuje prevodioce ovih sjajnih knjiga, već novčana nagrada od 50.000 funti podijelit će se između autora i prevodioca podjednako.

Činjenica da ova književna nagrada nagrađuje autore i njihove prevoditelje je ono što omogućava da ove sjajne priče ispriča, čuje i cijeni cijeli svijet. Iako je pisac taj koji kreira priču, prevoditelj je zaslužan da se njene stranice otvore na različitim govornim područjima. Ovogodišnji uži izbor uključuje pisce i prevoditelje koji dokazuju da su jezičke barijere nešto što ne bi trebalo stati na put dobroj priči.

Knjige u najužem izboru za Međunarodnu nagradu Booker za 2021. godinu su:

‘AT NIGHT ALL BLOOD IS BLACK’ PISAC DAVID DIOP, PREVODILA ANNA MOSCHOVAKIS

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Culturefly (@culturefly)

Knjiga je prevedena sa francuskog jezika i prati tragediju mladića koji zbog sjećanja i uspomena sve više gubi sposobnost da kontroliše svoj um. Tematizira priču o Senegalcima koji su se tokom Prvog svjetskog rata borili za Francusku na zapadnom frontu. Alfa Ndiaye i Mademba Diop dvojica su od mnogih senegalskih vojnika koji su se borili u Velikom ratu pod francuskom zastavom. Kad god kapetan Armand zazviždi, oni izlaze iz svojih rovova u napad, ali jednog dana Mademba je smrtno ranjen, a bez svog prijatelja, svog brata, Alfa je sam usred rovova, daleko od svega što zna i što mu je drago. Baca se u borbu obnovljenom snagom, ali ubrzo počinje plašiti čak i svoje saborce.

‘THE DANGERS OF SMOKING IN BED’: SPISATELJICA MARIANA ENRÍQUEZ, PREVODILA MEGAN MCDOWELL

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @thepastelreader

Spisateljica Mariana Enriquez je hvaljena autorica zbog svojih nekonvencionalnih i sociopolitičkih priča o jezivom. U ovoj knjizi radnja je smještena u Argentini i bavi se pitanjem buntovnih tinejdžera, vještica, izgubljenih duhova... Priče balansiraju linijom između urbanog realizma i horora, ali sa nevjerojatnom osjetljivošću prema onima koji trpe bol i strah. Koliko god zastrašujuće bile društveno svjesne, priče na svjetlo iznose sve neizrečeno u današnjici - fetiše, bolesti, žensko tijelo, mrak ljudske povijesti.

‘WHEN WE CEASE TO UNDERSTAND THE WORLD’: PISAC BENJAMÍN LABATUT, PREVEO ADRIAN NATHAN WEST

Koristeći trenutke koji definiraju epohu iz historije nauke, knjiga se nalazi na presjeku između historijske knjige i fikcije, napretka i uništenja, genijalnosti i ludila. Albert Einstein otvara pismo s Istočnog fronta tokom Prvog svjetskog rata i unutra pronalazi prvo tačno rješenje za jednadžbe opće relativnosti, nesvjestan da sadrži čudovište koje bi moglo uništiti njegovo životno djelo. Veliki matematičar Alexander Grothendieck tunele je toliko duboko uvukao u apstrakciju da pokušava prerezati sve veze sa svijetom, prestrašen užasom koji bi njegova otkrića mogla izazvati. Erwin Schrödinger i Werner Heisenberg bore se oko srži fizike nakon stvaranja dvije ekvivalentne, ali suprotstavljene verzije kvantne mehanike.

‘THE EMPLOYEES’: SPISATELJICA OLGA RAVN, PREVEO MARTIN AITKEN

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @thepastelreader

Strukturirana kao niz izjava svjedoka koje je sastavila komisija za radna mjesta, "The Employees" prati posadu Six-Thousand broda koju čine ljudi nastali rođenjem i one koji su stvoreni, oni koji će umrijeti i oni koji neće. Kada brod preuzme brojne čudne predmete sa planete New Discovery, posada se zbuni kad se emotivno duboko veže za njih. Ljudi i humanoidi počinju da osjećaju iste emocije i potrebe za toplinom i prisnošću, boluju za voljenima koji više nisu sa njima, osjećaju potrebu za odgojem djece, svakodnevnim obavezama koji su bili dio života na Zemlji, a koji su sada samo u sjećanju.

Postepeno, članovi posade sagledavaju svoj posao u novom svjetlu, a svaki zaposlenik prisiljen je zapitati se može li nastaviti dalje kao i prije - i što znači istinski živjeti. Zamećeni svim vrstama čežnje ispituju šta znači biti čovjek, emocionalno i biološki, istodobno upućujući kasnu kritiku života kojim upravlja rad i logika produktivnosti.

‘IN MEMORY OF MEMORY’: SPISATELJICA MARIA STEPANOVA, PREVELA SASHA DUGDALE

Knjiga govori o tome kako je naizgled obična jevrejska porodica  uspjela preživjeti bezbrojne progone i represije iz prošlog vijeka. Nakon smrti svoje tetke, Marija Stepanova gradi priču na izblijedjelim fotografijama, starim razglednicama, pismima, dnevnicima i suvenirima koji su ostavili iza sebe.

U dijalogu sa piscima poput Rolanda Barthesa, W. G. Sebalda, Susan Sontag i Osipa Mandelstama, In Memory of Memory prožeta je rijetkom intelektualnom radoznalošću i poetskim glasom. Uranjajući u različite forme - esej, fantastiku, memoare, putopise i historijske dokumente - Stepanova kreira široku panoramu ideja, likova i nudi potpuno novo istraživanje kulturnog i ličnog pamćenja.

‘THE WAR OF THE POOR’: PISAC ÉRIC VUILLARD, PREVEO MARK POLIZZOTTI

Knjiga kreira priču o brutalnom događaju iz historije, koji nije toliko poznat kao priče o drugim popularnim ustancima, ali zaslužuje da se tematizira.

Radnja je smještena za vrijeme Protestantske reformacija u 16. stoljeću gdje se seljaci i siromašni koji žive u gradovima, kojima se još uvijek obećava da će im se dodijeliti jednakost na nebu, počinju pitati: a zašto ne bi jednakost bila sada i ovdje na zemlji nakon čega slijedi ustanak iz kojeg se pojavljuje lik Thomas Müntzer.

Pregledavajući historiju, Éric Vuillard izdvaja priču o jednom čovjeku čiji strašni i novelski život baca svjetlo na vrijeme u kojem je živio i dovodi u fokus pitanje nejednakosti koji je i danas jedno od tema o kojima se malo priča.

Da li ste do sada pročitali neku od ovih knjiga? Imate li svog favorita?

Dobitnik nagrade Booker za 2021. godinu bit će objavljen 2.06.

***

Naslovna fotografija: @valerie.husemann
Tekst: Ilda Lihić-Isović


Bonjour

Danas besplatan ulaz u Kuću Despića u Sarajevu: 5 stvari koje trebate znati prije posjete

TEKST: Ada Ćeremida

Danas besplatan ulaz u Kuću Despića u Sarajevu: 5 stvari koje trebate znati prije posjete Danas besplatan ulaz u Kuću Despića u Sarajevu: 5 stvari koje trebate znati prije posjete

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_9

Foto: @nerminamemic_art


Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_01

Foto: @jacakalac


 

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića



Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_5

Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_3
sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_1
sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_2
sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_4

Foto: @nerminamemic_art


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_12

Foto: @tramp_collection


Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_14

Foto: @jelenapojuzina


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_7

Foto: @nerminamemic_art


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_15

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo


Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_10

Foto: @poslednji_sarajlija


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_8

Foto: @nerminamemic_art


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_13
sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_11

Foto: @tramp_collection


Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.


sarajevo_despica_kuca_bonjour_ba_6

Foto: @nerminamemic_art

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!